Slučaj „švajcarci“: Tužilaštvo ćuti na pet krivičnih prijava

Predstavnik više od 300 oštećenih klijenata, korisnika kredita u švajcarskim francima Dragan Senić istakao je da očekuju od Višeg Suda da obori presudu Osnovnog suda, na koju su se žalili krajem jula prošle godine.

Žalba se odnosi na presudu kojom je odbačena kolektivna tužba koju su podnijeli klijenti protiv Hipo Alpe Adrija banke, koja je promijenila ime u Adiko. Tom presudom, tužioci, njih 267, obavezuju se da plate ukupno oko 1,3 miliona evra banci, po osnovu troškova parničnog postupka, odnosno svaki tužilac po 3.751 evra.

– Ova odluka je neodrživa. Oduzeli su nam dovoljno života i novca, tako da ćemo ići do Vrhovnog suda, pa i do Strazbura, kako bi dokazali da je pravda na našoj strani. Imamo i dvije presude u našu korist pred sudom u Luksemburgu iz oktobra 2017, tako da ne vjerujemo da će situacija biti drugačija pred Strazburom – kazao je Senić.

Senić je podsjetio da je Adiko banka pred Internacionalnim centrom za rješavanje investicionih sporova u Vašingtonu pokrenula arbitražni postupak protiv Crne Gore zbog primjene Zakona o konverziji kredita u švajcarskim francima u evre.

Iz te banke su krajem prošle godine pominjali da su pretrpjeli štetu od deset miliona.

On je istakao da je ta banka podnijela slične tužbe u Hrvatskoj i drugim zemljama Evrope, ali i da je sud sve te tužbe odbacio.

– Nevjerovatno je da banka koja je počinila takve prevare, bude oštećena strana. Ljudi su se raznosili, pili sonu kiselinu, jer su zapali u dužničko ropstvo u kom nijesu vidjeli izlaza, zbog prevare koju su ta banka i Heta priredili bivšim zemljama Jugoslavije – kazao je Senić.

Senić je kazao „Slobodi“ da u budućnosti planiraju da podnesu krivičnu prijavu protiv banke, zbog koje su mnogi koji su godinama redovno otlaćivali kredit došli u situaciju, da kad se presaberu shvate da su banci isplatili više od ukupnog iznosa kredita, a da nijesu ni blizu kraja sa otplatom zajma.

– Do sada je Specijalnom tužilaštvu podnijeto pet prijava protiv Adiko banke, a ja sam konkretno podnio prijavu 2015. ali mi niko nije odgovorio – kazao je Senić.

I dok su sa Adiko bankom klijenti potpisivali poravnjanja, sa Hetom, koja je otkupila dugove koje su klijenti imali prema banci, po njegovim riječima, nema sporazuma.

– Heta želi da naplati potraživanja poput banke, a to nije zakonito – pojasnio je on.

Podsjetio je da je identična prevara osmišljena u Australiji 1980-ih godina, kada su farmerima ponuđeni navodno povoljniji krediti indeksirani u američkim dolarima, ali nakon što je prevara otkrivena, direktori su uhapšeni, banka ugašena, a država je pomogla farmerima u otplati zajmova. Identičan slučaj je, ističe, preslikan 2007. u Crnoj Gori, uprkos upozorenjima koja su stizala iz država koje su zabranile tu vrstu kredita. Između ostalih i Nacionalna banka Švajcarske upozoravala je da postoji mogućnost od zloupotrebe finasijske nepismenosti građana, koji mogu da budu obmanuti nasrtljivim reklamama.

CBCG preporučivala sporne zajmove

Ipak, i pored toga što se radilo o visokorizičnom proizvodu, kredite u švajcarskim francima na domaćem tržištu ponudila je jedino Hipo banka, koja je odobrila ukupno 762 kredita u iznosu od oko 130 miliona. U međuvremenu, rate za kredite su uvećane nakon naglog skoka švajcarskog franka.

– Najtužnije od svega je to što je Centralna banka znala za sve opasnosti te vrste kredita i umjesto da upozori na mogućnost zloupotrebe, preporučivala je taj proizvod, što je nepojmljivo – zaključio je Senić.

Po njegovim riječima, u Hrvatskoj je odobreno 120 hiljada kredita, a u Bosni i Hercegovini između 10 i 11 hiljada, a u Srbiji preko 20 hiljada.