Skupština Republike Srspke odlučila: Referendum 25. oktobra
1 min read
Narodna skupština Republike Srpske usvojila je zaključke skupštinske većine kojima se odbacuje mogućnost održavanja prevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske. Parlament je pozvao sve političke faktore, partije i pojedince da se ne prijavljuju na eventualne prevremene izbore.
Takođe, usvojen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi, po hitnom postupku, sa svih 50 glasova za, bez protiv i uzdržanih. Za dan održavanja referenduma utvrđen je 25. oktobar 2025. godine.
Referendumsko pitanje glasi: „Da li prihvatate odluke neizabranog stranca Kristijana Šmita, presude neustavnog Suda BiH i odluku Centralne izborne komisije o oduzimanju mandata predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku?“
Narodna skupština zahtijeva od svih organa vlasti i lokalnih samouprava da ne preduzimaju bilo kakve radnje u vezi sa mogućim prevremenim izborima. Parlament odbacuje presudu Suda BiH i odluku CIK-a o prestanku mandata predsjednika Republike Srpske.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je rekao da će referendum biti važan trenutak koji će pokazati da Kristijan Šmit nije ovlašćen da „manipuliše jednim narodom kao što je srpski“. Dodik je dodao da će se vidjeti da li se poštuje volja naroda ili želja jednog penzionisanog političara kome, prema njegovom mišljenju, muslimani pridaju značaj samo zato što je protiv Republike Srpske i Srba.
On je naglasio da mu je podrška Srbije izuzetno važna i da osjeća jedinstvo sa srpskim narodom:
„Ovo je moja zemlja, moj narod. Samo nekim čudnim geopolitičkim igrama mi nismo u istoj zemlji, ali živimo isti život, isti način života, radujemo se istim pobjedama, tugujemo našim porazima. Mi smo jedinstveni i to ne može niko da promijeni. Zato i svaka podrška važi, znači i veoma mi je bitna“, rekao je Dodik.
Odgovor je jasan-nema potrebe za zvanicno objasnjenje. Crnom Gorom jos uvjek vlada, i jos dugo ce vladati, tradicionalni zakon osvete koji je sastavni dio obicajnog prava.
To potvrdjuju brojni slucajevi, ukljucujuci osvete izmedju dva narko klana, Skaljaraca i Kavcana. Citava kriminalna struktura drzave, od ‘Capo di tutti Capo’ pa do obicnog ‘vojnika’ na djelu, pociva ns plemenskom i osvetnickom obicajnom pravu. Zvanicne institucije zakonodavne, izvrsne i upravne vlasti podljezu tom pravu i tradiciji. To su potvrdili svojim (ne)djelima i najvisi predstavnici sudstva, Katnic i Medenica.