Sergijev Posad: Šta treba vidjeti u najpravoslavnijem gradu u Rusiji
1 min read
foto: "Legion Media"
Ovaj gradić čija svaka stopa odiše bogatom istorijom, prepun priča o nacionalnoj kulturi i tradiciji, svako ko želi da se bolje upozna sa Rusijom, mora da posjeti. Sergijev Posad, pored toga uvršten je i u popularnu turističku rutu Zlatni prsten, jedinu u Moskovskoj oblasti. Uz to riječ je o jedinom gradu iz „prstena“ koji se može posjetiti za jedan dan.
Kratak spisak, šta obavezno uraditi u Sergijevom Posadu:
Otići u Trojicku crkvu
Naći ikonu Trojica Andreja Rubljova
Otići u Uspensku crkvu
Pronaći drveni kivot Sergija Radonješkog
Prebrojati kule na manastirskom bedemu
Ako je otvoren ulaz na zidine popeti se i pogledati manastir sa visine
Pronaći Grobnicu cara Borisa Godunova i njegove porodice
Kupiti za uspomenu ikonu ili neki manastirski zanatski proizvod
Probati manastirsko pecivo
Naći spomenik Petru i Fevroniji, pravoslavni simbol večne ljubavi i odanosti
U Rusiji je u prošlosti „posad“ označavao područje oko manastira ili kneževskih imanja. Po pravilu naseljavale su ga zanatlije koje su tu organizovale trgovinu. Takav „posad“ obrazovan je oko Trojice-Sergijevog manastira ukazom Katarine Druge 1782. godine, a ime Sergijev dobio je u čast svetog Sergeja Radonješkog.
Po čemu je poznata Trojice-Sergijeva lavra
Predanje kaže da je Radonješki ovde došao četrdesetih godina četrnaestog vijeka, mada neki istraživači navode i tačnu godinu 1342. Zajedno sa bratijom sagradio je malo obitavalište, a pored njega podigli su crkvu u čast Svete Trojice.

Obavezno uđite u Trojicku crkvu. Savremena verzija izgrađena je 1422 godine, a zatim nekoliko puta dograđivana i preziđivana. Na unutrašnjem uređenju radili su najbolji majstori četrnaestog vijeka. Specijalno za ovaj ikonostas ikonopisac Andrej Rubljov uradio je svoju čuvenu Trojicu, jednu od najpoštovanijih ikona u Ruskoj pravoslavnoj crkvi. Treba je tražiti na ikonostasu u donjem redu, prva desna od vrata koja vode u oltar.

Usput jedan koristan savjet, ako zatreba, ukoliko ne znate kako se crkva zove pogledajte ikonu desno od vrata dolje, po njoj svetinja uvijek nosi ime.
I još nešto, ovo je bila omiljena crkva Ivana Groznog. On se ovde krstio, vjenčao i prisustvovao molebanima povodom pobjeda u vojnim pohodima.
Manastir je odolio opsadi poljskih intervencionista u Smutno doba i podržao Petra Velikog kada je pripremao svrgavanje svoje regentice.
U sklopu manastira nalazi se desetak crkava, građenih u periodu od 15 do 18. vijeka, koje pažljivom posmatraču dočaravaju razvoj ruske crkvene arhitekture.
Ali ne mora se baš svaka posjetiti, napraviće vam zbrku u glavi. Zato nemojte da zaobiđete Uspensku crkvu čiju je gradnju naložio sam Ivan Grozni, a prepoznaćete je po plavim kupolama s zlatnim zvezdama. I još nešto, u svim gradovima Zlatnog prstena takve kupole znače da je crkva posvećena upravo Uspenju presvete bogorodice.

U ovoj crkvi pogled neizostavno treba usmjeriti uvis i diviti se freskoslikarstvu. Obavezno pronađite stari drveni kivot Sergija Radonješkog, iako istina mošti svetiteljeve nisu ovdje, već u Trojickoj crkvi.
Po čemu je toliko čuven Sergije Radonješki?
Ime Sergija Radonješkog u Rusiji se vezuje s početkom njene obnove posle tatarsko-mongolskog jarma i ruskom renesansom. On i njegovi učenici nisu osnovali samo Trojice-Sergijevu lavru, već još deset manastira u centralnoj Rusiji. Po svoj prilici najpoštovaniji je izvorni ruski svetitelj u pravoslavlju. Pored toga u dvadesetom vijeku službeno ga je priznala i katolička crkva.
Njegov neverovatni duhovni put, asketizam i propovedi visokomoralnog života potomci su visoko cijenili i proglasili ga za sveca, i to kao Prepodobnog, što govori o posebni monaškim zaslugama.

Pored toga Sergije Radonješki je zapravo reformisao monaštvo. On je zabranio kaluđerima da napuštaju manastir i prose milostinju. Monasi su počeli da vode gazdinstvo i obezbjeđuju sve svoje potrebe. Uveo je princip opštežitija koje je značilo potpuno ukidanje privatne svojine monaha, zajednički hleb i drugo, što je ruskim manastirima omogućilo da prihvataju lutalice i hodočasnike što je u to vrijeme bilo izuzetno važno za „povezivanje zemlje i ljudi“.
Sergijev duhovni autoritet bio je toliko veliki da je smatran ujedinitenjem Rusije. Upravo on pozvao je kneževe rasparčane feudalne Rusije da se ujedine oko jednog, moskovskog, kako bi se oslobodili tatarsko-mongolskog ropstva. Zlatna horda godinama je pljačkala i razarala rusku zemlju (Tatari su uništili selo u kome se rodio Sergije, pa se on s roditeljima preselio iz Rostova u Radonjež).

Uoči jedne od najpoznatijih bitaka u srednjovekovnoj Rusiji, Kulikovske bitke, knez Dimitrije Donski molio je Sergija za blagoslov. A prepodobni je poslao dva svoja monaha bogatira da se bore protiv Tatara.
Šta još vidjeti u Sergijevom Posadu?
Manastirske zidine ne omeđavaju grad. Postoji još desetak manjih zanimljivih muzeja. U centralnom Državnom istorijsko-umjetničkom muzeju u Sergijevom Posadu nalazi se velika kolekcija starih ikona i crkvenih zanatskih proizvoda, kao i drugih eksponata koji svjedoče o ruskom životu od davnih dana do sovjetskog vremena.

Muzej igračaka osnovan je daleke 1918. godine. Ovdje se mogu vidjeti i najstarije ruske i sovjetske industrijske igračke, kao i one kojima su se igrala djeca poslednjeg ruskog cara Nikolaja Drugog.
Ako vas zanima kako je izgledala klasična ruska drvena seoska kuća morate da se uputite u muzej „Žili-bыli“ („bili jednom“, u bajkama) u kome se nalazi kuhinjsko posuđe, preslice i sve drugo što je moglo da se nađe u ruskoj brvnari.
Šta treba vidjeti u okolini Sergijevog Posada
Nedaleko od Lavre postoji još tri mjesta za čije razgledanje vrijedi izdvojiti vrijeme.
Imanje Abramcevo

Sagradio ga je trgovac milioner Sava Mamontov koji je ovdje okupljao najbolje ruske pisce i slikare s kraja 19 i početka 20. vijeka. Može se slobodno uzeti kao preteča savremenih umjetničkih rezidencija.
Hotkovo-Pokrovski manastir
Prvo utočište mladog monaha Sergija Radonjiškog. Upravo odavde krenuo u osnivanje svoje obitelji. U glavnoj Pokrovskoj crkvi čuvaju se mošti Sergijevih roditelja. Postoji i Nikoljska crkva od crvene cigle sagrađena 1904. godine u vizantijskom stilu.
Ako vas zanima kako je izgledalo imanje plemića srednjeg ranga u 19. veku treba da odete u Muranovo. Tamo ćete vidjeti i gospodsku kuću i park u kome se nalazi drveće staro preko 150 godina. Saznaćete i o ruskom pesniku Fjodoru Tjutčevu čija je porodica ovdje živela.
Izvor: https://rs.rbth.com/travel/86523-sergijev-posad-najpravoslavniji-grad-rusije