Rolingstoun magazin: Šest razloga zašto su SAD gore od zemalja trećeg svijeta

Rolingstoun, jedan od najpopularnijih američkih magazina, predstavio je prije dva dana interesantnu analizu, koje upoređuje SAD sa zemljama trećeg svijeta.

Interesantan osvrt na američko društvo, prikazuje da kad su pokazitelji ljudskog razvoja u pitanju, kao što su obrazovanje, poštovanju ljudskih prava, oružanog nasilja, SAD zaostaju za razvijenim zemljama, i porede se čak sa nekim zemljama koje su u samom dnu tkz. ,,trećeg svijeta“. Pogledajte kojih šest stvari navode novinari jednog od najpopularnijih američkih časopisa.

1. Zakonodavstvo

Američki pravosudni sistem ima svojih mana, kao i sistemi u drugim zemljama, ali SAD sistem, prednjači u svojim manama. U SAD-u na 100 000 stanovnika u zatvoru završi njih 716. Poređenja radi u Rusiji je taj broj na isti uzorak 484, u Kini, za koju mnogi smatraju da je među najrigoroznijim zemljama, taj broj je u odnosu na SAD gotovo pet puta manji i iznosi 121. Iran, koji se često nalazi na meti SAD-a o kršenju ljudskih prava, ima brojku od 284 zatvorenika na 100 000 ljudi.

Frapantan podatak je i da više od 2,5 miliona djece u Americi ima bar jednog roditelja u zatvoru. A čak 60 odsto zatvorenika služi kaznu zbog nenasilnog krivičnog djela, dok su mnogi zatvoreni zbog dijela koje imaju veze sa narkoticima.

2. Oružano nasilje

SAD se nalaze na ubjedljivo prvom mjestu kad su ubistva vatrenim oružijem u pitanju. Razlika izneđu njih i drugih na listi je ogromna, Prema zvaničnim podacima UN-a, SAD imaju 20 puta više ubistva vatrenim oružijem u poređenju sa prosjekom razvijenih zemalja.

Podaci da je stopa ubistva duplo veća od one u Iraku, kao i da se polovina ubistva, u poslednjih 50 godina dogodila u SAD, su pravi pokazatelj da neke zemlje Latinske Amerike nazasluženo nose sinonim za ,,vatrene obračune“. Još jedan podatak koji bi trebao da zabrine ljude u SAD, da 73 odsto ubica dođe do oružija legalnim putem. Ali lobi za naoružanje u SAD predstavlja jedan od najjačih, i teško da će išta da se promjeni, bez obzira što su u poslednje vrijeme škole, sve češće meta raznih nemilih događaja.

3. Zdravstvo

Životni vijek u SAD, po studiji iz 2013. godine je niži nego u npr. Alžiru, Nikaragvi, Bangladešu (koji se smatra za jednu od najsiromašnijih zemalja na svijetu). Amerika je jedina zemlja na svijetu koja ne garantuje svojim zaposlenima zdravstveno osiguranje.Uz sve to u SAD na desetine hiljade ljudi godišnje umire, jer nemaju sredstava da plaćaju skupo zdravstveno osiguranje.

4. Obrazovanje

Uz Papua Novu Gvineju i Svazilend, SAD je treća zemlja koja ne garantuje plaćeno porodiljsko. Za siromašne majke to znači da mogu da birju između podizanja svoje djece i zadržavanju svojih poslova. 

Američki obrazovni sistem je takođe pun rasnih predrasuda, pa se tako škole finansiraju na lokalnom, a ne na nacionalnom nivou. To znači da škole iz kvartova sa dominantnom crnom djecom, nemaju ista sredstva kao škole koje pohađaju bogata bijela dijeca. 

Danas je veća razdvojenost crne i bijele djece po školama nego 70-ih godina prošlog vijeka.

5. Nejednakost

SAD se nalazi i u vrhu skale što se tiče nejednakosti prihoda, uglavnom zbog diverziteta državnog blagostanja, od bilo koje druge razvijene zemlje. Ova nejednakost ima duboke efekte na američkom društvu.

Na imaginarnim linijama, normalnog socijalnog života, sa prihvatljivim primanjima, je samo tri odsto stanovništva iz nasiromašnijih kvartova. I to im nije zagarantovano, nego moraju da imaju ,,specijalne talente“ da bi uspjeli da se izvuku iz nemaštine.

Nejednakost se pokazuje i u političkom uticaju, tako da primejrice Šeldon Adelson, jedan od najbogatijih magnata, ima više uticaja od ljudi iz 12 država zajedno.

6. Infrastruktura

Infrastruktura u SAD je na ivici, i polako propada. Prema studiji procjena je da infrastrukturnom sistemu treba 3,6 triliona dolara investicija u narednih 6 godina. Primjer, podzemna željeznica na Drugoj aveniji u Njujorku, koja je je započeta poslije Drugog svjetskog rata, još nije završena.

Procjenjuje se da 45 odsto Amerikanaca, nema pristup javnom transportu. Postrojenja za procesuiranje otpadnih voda nijesu mijenjana više od pola vijeka (ona u Detroitu je podignuta čak sredinom 19. vijeka). A podatak koji zaokružuje infrastrukturni krah je da je 66 405 mostova proglašeno za nestabilne.