Promovisano fototipsko izdanje Goričkog zbornika

Sinoć je u knjižari Matice srpske – Društva članova u Crnoj Gori odražana onlajn promocija fototipskog izdanja Goričkog zbornika, što je izdavački poduhvat koji je Matica srpska – Društvo članova u Crnoj Gori nedavno ostvarila u saradnji s beogradskim Službenim glasnikom.

Sam promocija je održana u sklopu obilježavanja 13. novembra: Dana Matice srpske – Društva članova u Crnoj Gori. Uvodničar mr Milorad Durutović stoga je podsjetio da je Društvo na svojoj Skupštini, održanoj u martu 2017. godine, jednoglasno donijelo odluku da Dan Društva bude 13. novembar, dan rođenja Petra II Petrovića Njegoša, prvog člana Matice srpske sa prostora današnje Crne Gore.

O fototipskom izdanju Goričkog zbornika, kao i zbornika odabranih radova koji svjedoče čudesnu sudbinu i značaj ovog srednjovjekovnog spomenika, govorili su: prof. dr Jelica Stojanović, prof. dr Lidija Tomić, prof. dr Mikonja Knežević, doc. dr Viktor Savić i o. Jefrem, iguman manastira Stanjevići.

Prof. dr Jelica Stojanović, koja je − kako se više puta tokom promocije moglo čuti − najzaslužnija što je štampana ova fototipija, ukazala je na skoro desetogodišnji rad na pripremanju štampe, zahvaljujući, dalje, zaslužnim pojedincima; blaženopočivšem mitropolitu Amfilohiju i o. Jovanu Ćulibrku, koji su dali blagoslov da se pristupi izradi fototipije; potom, slavnom naučniku Đorđu Trifunoviću, docentu Viktoru Saviću; eminentnim institucijama, kakve su, SANU, Institut za srpski jezik – Beograd, Ministarstvu kulture Republike Srbije, IK Službeni glasnik; najzad, i pojedincima koji su u tehničkom smislu sudjelovali u izradi izdanja.

Prof. dr Lidija Tomić govorila je o značaju Goričkog zbornika u kontekstu srednjovjekovne književnosti, pokazujući da, iako napisano u epistolarnoj formi, ovo djelo sadrži i odlike drugih žanrova, kao što je, recimo, pletenije sloves.

Prof. dr Mikonja Knežević posebno se osvrnuo i na društveno-istorijski kontekst Goričkog zbornika. „Knjiga predstavlja i neku vrstu refleksa ili odraza epohe u kojoj je nastala. Osim dominantnih isihastičkih i duhovnih motiva, osim istorijskih elemenata i pravila monaškog života, ova knjiga u jednom svom dijelu donosi i mnoge kosmografske, meteorološke i geografske teme, o kojima se u ranijoj literaturi i nije toliko pisalo. Sve to znači da ova knjiga predstavlja neku vrstu vododjelnice epoha, jer u 14. vijeku sve je veće interesovanje, naravno i u 15., za teme prirodnih nauka.”

O. Jefrem ponudio je neobična lična svjedočanstva iz perioda svoga školovanja kada je njega i kolege mitropolit Amfilohije uvodio u duhovni i intelektualni svijet Nikona Jerusalimca.

Doc. dr Viktor Savić je i sam ukazao na procese u izradi fototipije Goričkog zbornika, ali se osvrnuo i na sadašnje stanje originala, te na neke intervencije koje su u prošlosti vršene na spomeniku. „Spomenik nije u savršenom stanju. On zapravo i nije ceo. Mi danas imamo 273 sačuvana lista, a primarno knjižna cjelina, kako je ustanovio, Svetozar Tomić iznosila je 294 lista. Spomenik je bio obimniji ali i svojim formatom. Kako to znamo? Knjiga otprilike odgovara formatu koji se danas koristi, a to je B 5 format. I ona je sigurno za nekoliko centimetara tokom vremena srubljena i smanjena u dimenzijama. Naime, još u posljednjim decenijama šesnaestog vijeka neki pažljiv korisnik knjigu je restaurirao i prepovezao. Prilikom tog restauriranja on je morao da skrati donekle listove i ono što je jedinstveno za to vrijeme, iz čega se i vidi svijest korisnika tog vremena, on je jednom veoma suptilnom metodom izrezivao tanke listiće hartije koje je obljepljivao po oštećenim marginama i time nadoknađivao nedostatke u knjizi. Taj čovjek je, pretpostavljamo, izvršio novo prepovezivanje, i na posebnim listovima ostavio nekakave zabilješke, dao je na primjer dešifrovanje jednog tajnopisa, kojim se pisar ove knjige služio. Ostavio je i zapis godine kada je do te restauracije došlo.”

Voditelj programa Milorad Durutović na kraju se zahvalio učesnicima promocije, ali i brojim prijateljima i poštovaocima Društva koji su uputili čestitke povodom Dana Društva. Iskazao nadu da će iduće godine Dani Matice srpske – Društva članova u Crnoj Gori biti posvećeni blaženpočivšem mitropolitu Amfilohiju.