Predićeva „Kosovka devojka“ u konaku kneginje Ljubice do 16. oktobra

Ovo izuzetno vrijedno djelo, koje je vlasništvo Muzeja grada Beograda, samo je povremeno dostupno javnosti, a trenutno je izloženo povodom manifestacije „Dani evropske baštine“.

Kustos Muzeja grada Beograda Isidora Savić izjavila je Srni da je slika nastala na osnovu crteža iz 1914. godine, a da se u ovom muzeju čuva od 1940.

– Kao inspiracija za sliku Urošu Prediću je poslužila narodna pjesma „Kosovka devojka“, koju je smatrao jednom od najljepših u istoriji srpske književnosti – navela je Savićeva.

Savićeva je ukazala da je Predić naslikao idealizovani prikaz epske junakinje – Kosovke devojke kako vida rane smrtno povrijeđenom Pavlu Orloviću.

– Ona je predstavljena kao nevjesta Toplice Milana, čija je supruga trebala da postane poslije povratka iz boja. Međutim, pošto je junak izgubio život u borbi, Kosovka djevojka je postala ožalošćena vjerenica koja nakon bitke luta bojnim poljem u potrazi za vjerenikom, njeguje i okrepljuje preživjele – rekla je Savićeva.

Ona je ukazala i na značaj vremenskog perioda u kojem je slika nastala.

– S obzirom na to da je nastala u vrijeme Prvog svjetskog rata, slika se može tumačiti kao univerzalna scena stradanja u ratno vrijeme, a Kosovka djevojka kao prva bolničarka – rekla je Savićeva.

Savićeva je ukazala da je na taj način Predić naslikao opštu ljudsku tragediju koja prati sve velike ratove, a da je likovima Kosovke djevojke i Pavla Orlovića prikazao srpski narod u njegovoj patnji u ratu.

Ona je naglasila da je ta slika jedno od najpoznatijih djela u istoriji srpske umjetnosti i kulture.

– Sliku je poručilo Žensko društvo „Kolo srpskih sestara“, koje je osnovano 1903. godine i čije članice su se bavile humanitarnim radom – rekla je Savićeva.

Prema njenim riječima, članice tog društva su bile veoma aktivne tokom balkanskih i Prvog svjetskog rata, kada su kao dobrovoljne bolničarke pružale pomoć i njegovale ranjene borce.

Savićeva je napomenula da je slika, odmah nakon nastanka, stekla veliku popularnost, te da je bila štampana i na razglednicama koje su prodavane u humanitarne svrhe.

– Krajem 20. vijeka slika je našla mjesto i u popularnoj kulturi, pa se pojavila i na omotu ploče „Bijelog dugmeta“, a lik Kosovke djevojke je oživljen i u filmu „Boj na Kosovu“ – istakla je Savićeva.

Ona je podsjetila da je ovo djelo prethodno bilo izloženo 20. juna u Skupštini grada Beograda, te da je zbog velikog interesovanja ponovo dostupno javnosti u sali „Pod svodovima“ u Konaku kneginje Ljubice.