IN4S

IN4S portal

Praćenje i prisluškivanje građana – omiljeni hobi neograničene vlasti

1 min read
Efikasno i masovno praćenje i prisluškivanje građana omogućile su nadzorne audiovizuelne kamere i mogućnosti interneta i društvenih mreža da vrše uvid i  memorišu sadržaje korisnika i predaju ih tamo gdje treba.  Metaforički rečeno, u globalnog cara Trojana satelitske oči i uši!

Ilustracija

Piše: Milan Gajović

U svakom demokratskom društvu (državi) u kome se poštuje princip vladavine prava mjere tajnog nadzora predstavljaju zakonsko ograničenje međunarodnim ugovorima i Ustavom zajemčenih ljudskih prava i sloboda (pravo na dostojanstvo i nepovredivost ličnosti; pravo na privatnost; pravo na tajnost pisama, telefonskih razgovora i sredstava opštenja; pravo na slobodu kretanja i nastanjivanja i dr.). Ova prava se mogu  privremeno ograničiti  zakonom samo na osnovu odluka suda radi vođenja krivičnog postupka ili iz razloga bezbjednosti Crne Gore. Ustavom zagarantovana ljudska prava mogu se zakonski ograničiti i radi sprečavanja širenja zaraznih bolesti.

U ovom tekstu ćemo detaljnije govoriti samo o praćenju (lociranju i kontroli kretanja) i prisluškivanju (presrijetanju telefonskih razgovora i internet komunikacija) građana.

Zakonikom o krivičnom postupku (u daljem tekstu: ZKP) (članovi 157 – 162), Zakonom o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (članovi 9,11,13,14,15 i 18) i Zakonom o unutrašnjim poslovima (član 83) precizno se uređuju vrste mjera tajnog nadzora, uslovi za njihovu primjenu, ovlašćenja za njihovo određivanje, postupak primjene (izvršenja) i njihovo trajanje.

Po ZKP-u, mjere tajnog nadzora se mogu uvesti sako ako postoje osnovi sumnje da je neko lice (ili lica) izvršilo,vrši ili se priprema za izvršenje lako odredivog (po članu 158) krivičnog djela,“ a na drugi način se ne mogu prikupiti dokazi, ili bi njihovo prikupljanje zahtijevalo nesrazmjerni rizik ili ugrožavanje života ljudi“. Na osnovu obrazloženog predloga državnog tužioca, mjere određuje sudija za istragu.

Mjere mogu trajati do četiri mjeseca, s tim što se iz opravdanih razloga mogu produžavati  prema istom licu i za isto krivično djelo najduže do 18 mjeseci. Izvršava ih ovlašćeni policijski službenik. Nadalje, radi izvršenja mjere, može se odrediti i prikriveni islednik i saradnik koji je ovlašćeni policijski službenik, zaposleni u drugom državnom organu, ovlašćeni policijski službenik druge države, ili ako se mjera ne može sprovesti na drugi način neko drugo lice.

Po Zakonu o ANB-u, Agencija je ovlašćena da tajno prikuplja podatke, između ostalog, “praćenjem i osmatranjem na otvorenom prostoru i javnom mjestu“ i „nadzorom nad elektronskim komunikacijama…“ Ako Agencija podatke i informacije ne može prikupiti korišćenjem javnih izvora, ili u saradnji sa crnogorskim državljanima i strancima, ili bi prikupljanje podataka izazvalo nesrazmjerne teškoće, direktor Agencije „izdaje pisani nalog za praćenje i osmatranje, uz korišćenje tehničkih sredstava za dokumentovanje“. Nalog se izdaje samo na osnovu prethodne odluke predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore, odnosno sudije koji je ovlašćen da ga zamjenjuje.

Treba naglasiti da je Agencija dužna da „građanina na njegov pisani zahtjev obavijesti da li su preduzimane mjere prikupljanja podataka o njemu i da li Agencija vodi evidenciju njegovih ličnih podataka  i da mu, na njegov pisani zahtjev, stavi na uvid dokumenta o prikupljenim podacima“. Međutim, dokumenti koji se građaninu stavljaju na uvid ne mogu da sadrže podatke o službenicima Agencije koji su prikupljali podatke, izvorima podataka, kao ni lične podatke o trećim licima.

U članu 83 Zakona o unutrašnjim poslovima propisano je da, izuzetno od mjera tajnog nadzora po ZKP-u, policijski službenici mogu sprovoditi određene (prikrivene, specijalne) policijske radnje, ako je očigledno da se “drugim radnjama neće postići cilj policijskog posla“. Te radnje mogu trajati neprekidno do 24 časa, ili sa prekidom do 48 časova.

Podaci koji se prikupe primjenom mjera na nezakonit način su pravno nevaljani dokazi i sudske odluke se na njima ne mogu zasnivati. To proizilazi iz Teorije otrovnog stabla (Fruit of the Poisons Theory,ili Derivative Evidence Doctrine).Po ovoj teoriji, protivpravno pribavljeni dokazi, kao ni pravno valjani dokazi do kojih se došlo posredno preko drugih protivpravno pribavljenih dokaza, ne mogu biti pravni osnov  sudske  odluke. To suštinski znači da  „otrovno stablo inficira i plod“,tj. da se dokazi koji nijesu pribavljeni na zakonit način ne mogu upotrijebiti u sudskom postupku ako se do njih došlo nezakonitom primjenom mjera tajnog nadzora ili posredno preko nezakonito pribavljenih dokaza.

I pored prethodno navedenog, brojne su mogućnosti zloupotrebe određivanja i primjene mjera tajnog nadzora u cilju ostvarivanja namjera vlasti za pretvaranje društva (države) u tzv. Svevideće oko sveopšte i potpune kontrole građana.

Još krajem 18.vijeka,engleski filozof (utilitarista),pravnik i ekonomista Džeremi Bentam je sačinio plan uvođenja  tzv. Panoptikona, odnosno sistema zatvora u kojima stražar može vidjeti svakog zatvorenika u ćelijama i u kojima svaki zatvorenik u svakom trenutku treba da vjeruje da je pod stalnom prismotrom. Plan je dobio ime po Panoptesu, divu iz grčke mitologije koji je imao stotinu očiju. Bentam je ukazivao da zatvorenici u Panoptikonu ne znaju da li se stalno posmatraju,što ih prisiljava da se primjereno ponašaju. Time se olakšava efikasna kontrola njihovog ponašanja.

U drugoj polovini 20.vijeka, francuski filozof Mišel Fuko je model Panoptikona primijenio na društvo (državu), kao sistem praćenja i nadzora radi disciplinovanja građana, te kao simbol dominacije sistema nad pojedincem. Prema Fukoovom učenju, napredna tehnologija je omogućila primjenu Panoptikona, ne samo na nivou države, nego i na planetarnom nivou.

Efikasno i masovno praćenje i prisluškivanje građana omogućile su nadzorne audiovizuelne kamere i mogućnosti interneta i društvenih mreža da vrše uvid i  memorišu sadržaje korisnika i predaju ih tamo gdje treba.  Metaforički rečeno, u globalnog cara Trojana satelitske oči i uši!

I aktuelna pandemija izazvana kovid virusom, odnosno genetski modifikovanim virusom u zapadnim laboratorijama ima za cilj izazivanje i održavanje na dugi rok totalitarne i naddržavne i državne kontrole i disciplinovanja građana.

U nedemokratskim društvima kao što je naše, posebno od 1945.godine, do dana današnjeg, tajna policija je uvijek bila političko – ideološki instrument vladajuće partije za zastrašivanje, ucjenjivanje i uklanjanje političkih – opozicionih protivnika koji su zbog slobodoumnosti i drugačijih političkih stavova neosnovano proglašavani unutrašnjim (narodnim) neprijateljima. Cilj je bio i jeste očuvanje trajne vlasti Komunističke partije (Saveza komunista) i Demokratske partije socijalista  (DPS).

Glavni junak romana „Kako upokojiti vampira“, Borislava Pekića, između ostalog,kaže: „…Mi (policija – pojašnjenje M.G.) pravimo istine… Ne saznajemo ih nego pravimo…“.

Cilj je bio i masovno sijanje straha kao suštinske karakteristike otvorene diktatorske, totalitarne vlasti. Međutim, istorijsko iskustvo nas uči da postoji i tzv. fasadna demokratija, odnosno  nevidljiva diktatura u kojoj su zadržani spoljni oblici demokratske vladavine.

Rukovodeći kadrovi i u tajnoj i u javnoj policiji postavljani su po političko – ideološkim kriterijumima lojalnosti vladajućoj partiji i, u novije vrijeme, “prvoj familiji“, a ne po stručno – profesionalnim i moralnim kvalitetima. Zato je suštinska depolitizacija tajne i javne policije i lustracija njihovih  rukovodećih kadrova, pa i  njihov krivični progon, neophodan hitan korak nove (Krivokapićeve) vlade ka istinskoj demokratizaciji društva.

(Autor je diplomirani pravnik sa advokatskim ispitom i diplomirani ekonomista, iz Podgorice)

Podjelite tekst putem:

84 thoughts on “Praćenje i prisluškivanje građana – omiljeni hobi neograničene vlasti

  1. Oni su psihopate,pa ih cutnja zbunjuje,kad ne znaju drugome misljenja,pa im vazda kazem jasno da se ne zbunjuju. Duvajte ga Zli manipulatori lutorski,i sto dalje od zivota nesoji.

    1. Nek se oni igraju igara tamo medjusobno,dje ih podnose I koga zanimaju,ti ljigavci ljigavi

  2. Ima ih sto drze strazu na ulicu po 5.6 sati ,da se izvrsi udbaska zapovijest,blagos..

    1. No oni su svjesni svega toga i postupaka ,pa mozes mislit koliko su jadni,zalosni i mizerni..

    1. Poslusnici prate instrukcije,pa se jos i uzdignu drzava ih zvala,a jos vamo sa druge strane slusalice neka nesreca nesretna psihopato bezumna satanisticka.

      1. Evo kad budem isao na neko mjesto,neka oni dadnu zmigavac sa skretanje,a mogu i Saj mjesto interventne poslat,pa cu ja mozda odustat od odlaska ili neku zaobilaznicu napravit zbog tih poremecenih psihopata idiotskih zeljnih kontrole i upravljanja.

    1. Da mogu I da postoji krljali bi vam sve inekcije za strah,nervouzu I stres. Ali mogu samo da ga duvaju ti zlotvori oboljeli.

  3. Brm brm an an tu tu ti ti. Sto se muzike tice pustite im nesto nase tim izrodima I nek se usput okade

      1. Ima li sta ljepse od dobrog kvalitetnog zvuka od auta,a ovi debili misle da nekog sa tim zastrasuju.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *