Popović: Prizivanjem MMF-a Crna Gora će izgubiti ekonomsku samostalnost

Demokratska Crna Gora održala je danas pres-konferenciju na kojoj je Zdenka Popović, potpredsjednica Demokrata i poslanica u Skupštini Crne Gore predočila da je, uprkos izjavama ministra finansija da Vlada ne razmišlja o aranžmanima sa međunarodnim finansijskim institucijama, zapravo ispostavila zahtjev za pozajmicom od MMF-a i da je, u skladu sa Osnivačkim ugovorom MMF-a izvršen monitoring ekonomske politike od strane misije MMF-a, pa je čak i pripremljen izvještaj koji je predstavljen Odboru direktora MMF-a na razmatranje i odlučivanje.

Potpredsjednica Demokrata je na pres-konferenciji ukazala na probleme koje je konstatovala misija MMF-a, kao i na mjere koje je misija MMF-a predložila za fiskalno prilagođavanje.

Prvi na udaru biće zdravstvo i školstvo

Kako je Popović istakla, ono što bi trebalo da zabrine sve građane Crne Gore je činjenica da bi prihvatanje preporuka MMF-a značilo i gubitak svih instrumenata makroekonomske i ekonomske samostalnosti.

„Od Crne Gore se traži smanjenje javne potrošnje, što znači da će prvi na udaru biti školstvo i zdravstvo, a smanjiće se broj zaposlenih u javnom sektoru i na taj način će se povećati socijalno raslojavanje i siromaštvo. Traži se povećanje poreza, akciza i ostalih naknada sa državnog i lokalnog nivoa. Dakle, MMF bi kontrolisao našu privredu i ekonomiju,“ naglasila je poslanica Popović.

Ona je navela da je upravo to razlog zbog kojeg je ministar finansija najavio restriktivniju javnu potrošnju i podizanje izvornih prihoda, jer su se sve Vladine mjere poklopile sa predloženim mjerama misije MMF-a. Popović je upitala da li na taj način Vlada pokušava od stručne i ukupne javnosti da sakrije da su svi makroekonomski pokazatelji narušeni i da Crna Gora nema ekonomske snage da vodi ekonomiju bez pomoći.

Ministar već najavio povećanje poreskih stopa

Popović je podsjetila da je ministar najavio povećanje poreskih stopa, povećanje akciza na cigarete, alkohol i negazirana pića, uvođenje dvije stope PDV-a. Sadašnja stopa PDV-a na osnovne životne namirnice bi se dodatno umanjila, a uvećala bi se poreska stopa na ostale proizvode na koje se dosad primjenjivala jedinstvena niža stopa.

„Ono što je potpuno jasno je da nije ispunjen osnovni cilj fiskalnih mjera da se tekući izdaci državnog budžeta finansiraju iz tekućih prihoda, bez zaduženja, jer je činjenica da javni dug raste. Taj rast je posebno izražen za prva tri mjeseca 2017. godine. Ovo potkrepljujem činjenicom da je javni dug na dan 31. 12. 2016. godine iznosio 2,35 milijardi evra, a 31. 3. 2017. godine 2,42 milijarde evra. Dakle, za prva tri mjeseca javni dug je povećan za 70 miliona evra, a sredstva su utrošena za finansiranje javne potrošnje,“ naglasila je Popović.

Prizivanjem MMF-a Vlada priznala da je njeno vođenje ekonomske politike postalo neodrživo

Poslanica Popović je, takođe, pomenula da kod ovakvog stanja stvari posebno zabrinjava izjava univerzitetske profesorice i bivše ministrice za evropske integracije koja je, umjesto kritičkog osvrta na vođenje ovako pogubne ekonomske politike sa atipičnim modelom privređivanja koji funkcioniše po principu „prodaj, pozajmi, potroši“, a u našem slučaju „stavi sebi u džep“, ustvrdila da je Crna Gora od sticanje nezavisnosti po pitanju ekonomskih prilika najviše napredovala u regionu, a kao pokazatelj koristi visinu javnog duga i upoređuje ga sa javnim dugom evropskih zemalja i zemalja u okruženju. Ono što je profesorica prećutala je da se ovaj ekonomski pokazatelj ne može koristiti kao reper napredovanja ili nazadovanja ekonomije jedne zemlje iz prostog razloga što struktura privrede i budžetske potrošnje nije ista kod svih ekonomija. Crna Gora se zadužuje za finansiranje javne potrošnje i refinansiranje postojećih obaveza što nas razlikuje od gotovo svih zemalja iz okruženja u negativnom smislu.

Na kraju, potpredsjednica Demokrata je ustvrdila da prizivanjem MMF-a Vlada Crne Gore indirektno priznaje da je njeno vođenje ekonomske politike postalo neodrživo. Potrudiće se, naravno, da i budući aranžman sa MMF-om javnosti predstavi kao svoj novi reformski i uspješan poduhvat, ne mareći, pritom, što će takav način vođenja ekonomske politike dovesti do još većeg socijalnog raslojavanja i siromaštva.