Popis stanovništva u aprilu 2021. godine donosi velike promjene

Popis stanovništva u Srbiji planiran za april 2021. godine biće prvi na kojem će se za prikupljanje podataka koristiti laptop računari, a umesto uobičajenih 15 dana popisivanje će trajati čitav mjesec. Popis 2021. specifičan je i po tome što bi trebalo da bude poslednji popis u Srbiji koji će sprovoditi popisivači na terenu, jer bi popis 2031. trebalo da bude realizovan na bazi registara. To su najznačajnije promjene koje donosi Predlog zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova 2021. godine, koji je Vlada Srbije uputila parlamentu na usvajanje.

Načelnica Odjeljenja za popis stanovništa Republičkog zavoda za statistiku (RZS) Ljiljana Đorđević najavila je u razgovoru za N1 da će za sprovođenje popisa 2021. godine biti angažovano znatno manje popisivača nego ranije.

“Za razliku od popisa 2011. godine, kada su popunjavani papirni upitnici i kada je za rad na terenu bilo angažovano više od 36.000 popisivača, predviđeno je da se u popisu 2021. podaci prikupljaju pomoću laptopova i da se za taj posao angažuje oko 15.500 popisivača koji posjeduju osnovna znanja iz oblasti rada na računaru“, istakla je Đorđević.

Svi podaci u popisu prikupljaće se prema stanju na dan 31. marta 2021. u 24.00 sata, odnosno u ponoć između 31. marta i 1. aprila 2021, a taj trenutak u statistici se naziva “kritični momenat popisa“. Podaci se prikupljaju neposredno od građana, metodom intervjua, pri čemu će popisivači pomoću laptopova odgovore građana na popisna pitanja unositi u elektronske upitnike.

“Velika prednost u odnosu na papirne upitnike su pravila logičke kontrole koja su ugrađena u samu aplikaciju, tako da ne može da se dogodi da se omaškom popisivača upiše, na primjer, da je dijete mlađe od 15 godina zaposleno. Takođe, kada se popunjavaju podaci za dijete, aplikacija neće otvarati pitanja koja se odnose na ekonomsku aktivnost, čime će proces popisivanja biti znatno ubrzan. Uz to, biće i skraćen rok za obradu podataka, pa će preliminarni rezultati popisa biti predstavljeni javnosti u roku od mjesec dana, dok će objavljivanje konačnih rezultata započeti već nakon šest mjeseci od završetka popisa“, pojasnila je sagovornica N1.

Niko nema pristup podacima, pa ni poreznici

Prema njenim riječima, cilj RZS je da popis 2031. godine bude sproveden preuzimanjem podataka iz administrativnih registara, a osnovni uslov za to je da zažive svi potrebni registri, na čemu se, kako kaže, intenzivno radi.

“Osnovna prednost popisa baziranih na registrima jeste da se, za razliku od tradicionalnih popisa, koji se zbog visokih troškova i kompleksne organizacije sprovode u razmacima od deset godina, mogu po potrebi realizovati u daleko kraćim vremenskim intervalima. Jedna od novina u predstojećem popisu je to što ćemo se potruditi da obezbijedimo koordinate svih stambenih objekata, da bismo osnovne podatke kao što su broj stanovnika ili starosna struktura, mogli da damo i za niže teritorijalne jedinice poput kvartova“, objasnila je Đorđević, dodajući da će na popisu 2021. godine pitanje o broju biološke djece prvi put biti postavljeno i muškarcima.

Pomoćnik direktora Sektora društvenih statistika RZS Snežana Lakčević rekla je za N1 da je Republički zavod za statistiku dužan da poštuje načelo statističke povjerljivosti koje podrazumijeva zaštitu podataka koji se odnose na pojedinačnu statističku jedinicu.

“Suština tog načela jeste da individualni podaci mogu biti korišćeni isključivo u statističke svrhe. Pritom, rezultati obrade nisu podaci o ličnosti već agregirani podaci. Najvažnije je da građani shvate da su njihovi podaci potpuno bezbjedni i da niko nema pravo da te podatke koristi za nametanje bilo kakve obaveze. Primjera radi, ne možete na osnovu rezultata popisa da propisujete koliki je nekome porez. To je regulisano i zakonom, tako da građani mogu da budu potpuno spokojni po tom pitanju“, naglasila je Snežana Lakčević.

Prema njenim riječima, kad se podaci prikupe i obrade, skidaju se svi identifikacioni podaci koji su vezani za određeno lice, zato što je, kako kaže, statistici cilj da objavljuje isključivo agregirane podatke na nivou gradova, opština i naseljenih mesta.

“Naprednim softverskim rješenjima vrši se primarno i sekundarno prikrivanje podataka, tako da na osnovu prikupljenih informacija apsolutno neće moći da se zaključi o kom pojedincu je riječ. I sami popisivači su dužni da svaku informaciju koju dobiju od ispitanika čuvaju kao službenu tajnu i ne smiju ni sa kim da ih dijele. Popisivač dobijene podatke unosi u laptop i zatim ih zaštićenim kanalima šalje u bazu. Podaci se kriptuju, tako da čak i u slučaju gubitka laptopa niko neće moći da im pristupi“, podvukla je Lakčević.

Ona je podsjetila da su podaci iz popisnih formulara 2002. bili prekucavani, dok su 2011. formulari bili najpre skenirani, a zatim se, uz pomoć računara, radilo optičko prepoznavanje karaktera.

Kako su Užičani završili na ostrvcetu u Tihom okeanu

“Najviše problema na prethodnom popisu imali smo sa čitanjem ćiriličnih slova, pa se tako događalo da grad Užice kao mjesto rada softver pročita kao Niue, a kasnije smo saznali da je riječ o malenom polinežanskom ostrvu u Tihom okeanu. Tako smo dobili dnevne migrante iz Užica koji su masovno radili u državici Niue“, prepričale su  sagovornice N1 anegdotu sa poslednjeg popisa.

Popisom 2021. biće utvrđen ukupan broj stanovnika, domaćinstava i stanova u Srbiji i njihov raspored po nižim prostornim jedinicama. Obezbijediće se pouzdani podaci o vitalnim, etničkim, ekonomskim, obrazovnim, migracionim i drugim obilježjima stanovništva, koji su neophodni za dobijanje precizne slike trenutnog stanja, ali i za projekcije budućih kretanja.

Podaci dobijeni popisom naročito su važni za realno sagledavanje obima i posledica iseljavanja stanovništva u inostranstvo u poslednjih deset godina, pada fertiliteta i ubrzanog starenja stanovništva.

Popisivači će biti angažovani putem javnog poziva, uz uslov da su punoljetni, da nisu kažnjavani i da imaju najmanje srednju stručnu spremu i osnovno poznavanje rada na računaru, a prednost će imati nezaposleni i studenti. Troškovi za sprovođenje popisa 2021. godine procijenjeni su na 29,3 miliona evra, od čega će Evropska komisija obezbijediti gotovo polovinu – 14,2 miliona evra.