IN4S

IN4S portal

Poljska bi mogla sačuvati obraz pozivanjem Putina na godišnjicu oslobođenja „Aušvica“

1 min read
Duda

Predsjednik Poljske, Andžej Duda

PredsJednik Poljske Andžej Duda mogao bi da sačuva obraz tako što će pozvati ruskog predsednika Vladimira Putina na obeležavanje 75. godišnjice oslobođenja njemačkog koncentracionog logora Aušvic (Osvencim), smatra predsjednik Senata Poljske Tomaš Grodski.

Predsjednik Andžej Duda satjerao je sam sebe u ćošak i u ovom momentu može da bira između loše i još gore opcije“, rekao je Grodski u intervjuu za poljski list „Žečpospolita“.

Prema njegovim riječima, za lidera Poljske bilo bi loše otišao u Izrael ili ne.

Kad bih ja bio na mjestu predsjednika Andžeja Dude, pozvao bih predsjednika Putina na događaje u Poljsku. Ako Putin ne bi došao, igra bi počela, a Duda bi imao argumente, dok je u ovom momentu to očigledna greška njegovog kabineta“, smatra predsjednik Senata.

Komemorativni događaji u čast godišnjice oslobođenja Aušvica u Poljskoj trebalo bi da budu održani 27. januara. Pretpostavlja se da im Putin neće prisustvovati. Pritom su u julu 2019. godine poljske vlasti izjavile da imaju namjeru da pošalju predsjedniku Rusije poziv.

Svjetski forum sećanja na Holokaust biće održan 22-23. januara u memorijalnom centru „Jad Vašem“ u Izraelu. Planirana poseta Putina, koji bi trebalo da bude „glavni gost foruma“, prema izvještajima medija, postala je jedan od glavnih razloga Dudinog odustajanja od ovog puta.

Sâm predsjednik Poljske objasnio je svoju odluku rekavši da mu organizatori događaja u Izraelu nisu dozvolili da održi govor.

Aušvic (Osvencim) je bio najveći nacistički koncentracioni logor i zato je postao jedan od glavnih simbola Holokausta. U njemu je u periodu 1941-1945. godine umrlo oko 1,4 miliona ljudi, od kojih oko 1,1 milion Jevreja. Logor su 27. januara 1945. oslobodile trupe Crvene armije.

Poljske vlasti su 2018. godine usvojile zakon kojim se predviđa krivična odgovornost za optuživanje zemlje za saučesništvo u nacističkim ratnim zločinima. Zakon je podvrgnut kritici, uključujući i iz Izraela, koji se protivi istorijskom revizionizmu.

Podjelite tekst putem:

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *