Pokret za Pljevlja: Ustati ili ne ustati, pitanje je sad

Iz Pokreta za Pljevlja su ocijenili da je, kojim slučajem, Šekspirov Hamlet savremenik našeg doba i da živi u ovovremenoj Crnoj Gori, ni na pamet mu ne bi pala ona čuvena, vječna dilema koju je zauvijek postavio vaskolikom ljudskom rodu.

„Umjesto „biti ili ne biti“, siroti Hamlet, naš sugrađanin, bio bi prestravljen najnovijim premijerovim tumačenjima „narastajućeg pendrek patriotizma“ i vjerovatno bi uzviknuo: „Ustati ili ne ustati, pitanje je sad“! Na himnu, razumije se“, naglasili su iz ovog pokreta i dodali:

„A nacionalna himna bi, kažu upućeni, trebala biti istinski utemeljena u biću, duhu, istoriji i tradiciji jednog naroda i jedne zemlje. Ona bi morala predstavljati neraskidivu sponu između pojedinca i države kao, između ostalog, i svi nacionalni i državni simboli“.

„Upitamo li se kojim slučajem, zašto je majska zora svjetlija od, recimo, junske ili julske, bar one trinaestojulske u koju se toliko kunemo i kojom se ponosimo, automatski možemo biti proglašeni za izdajnike i neprijatelje države ( i partije ). One mojkovačke zore od šestog i sedmog januara 1916. ne smijemo ni pominjati, one njima  više nisu svijetle, a istini za volju, i bile su maglovite, mutne, hladne i krvave, ispričali su i zapisali  nekada, malobrojni preživjeli“, poručili su iz pokreta i dodali:

„Nije, vele, važno ko je i kada napisao stihove, bitno je da je pjesma lijepa. Ali, zar se može drugačije očekivati od vlade i vlasti koja je poznata i jedinstvena u svijetu po tome što radi suprotno od onoga što želi 85 % građana? U toj i takvoj vladi, jedan od koalicionih partnera smatra da je „lovćenska naša misao“ genocidna“!

Da je Hamlet Pljevljak?

„Koliko li bi tek dilema bilo danas pred Šekspirovim junakom, da je kojim slučajem Pljevljak? U višemilenijumskoj istoriji ovih prostora, od Grka i Rimljana pa do DPS-a, Pljevlja su preživljavala teške periode, ratne sukobe, pustošenja raznih osvajača, prirodne nepogode i katastrofe. I preživljela, do DPS-a“, smatraju u pokretu i dodaju:

„Danas, u vremenu kada naša lokalna vlast pravi „evropski iskorak u razvoju“, gradeći fontanu u tri mandata, mi iz Pokreta za Pljevlja, pozivamo sve iskrene opozicionare da zajedno ustanemo, snažnije nego ikada prije, u odbranu istorijskih i duhovnih vrednosti, prirodnog i ljudskog potencijala i svega onoga što je ova sredina nekada bila i što treba da ostavimo onima, koji tek treba da se rode“.

Pokret za Pljevlja, pita Vladu Crne Gore, kakve je papire imao Dragan Brković kada mu velikodušno pokloniste pljevaljske šume? Koje je to reference imao gospodin Brković, osim jakog kumstva, možda?

„Da mu stoljetne borove, jele i smrče po ovim gorama nije sadio čukunđed ili su mu se možda pranđedovi borili za njih, više i bolje nego naši? Koliko znamo, nije mu ni babovina, što bi naš narod rekao. Šta mu se desilo sa Vektrom, čudom od napretka i tehnologije, a i pravne nauke, jer tuži zaposlene što traže plate? Kako jedan od najvećih izvoznika ne plaća ni centa koncesione naknade ovoj opštini, duguje dva i po miliona i predsjedniku prijeti i vrijeđa ga na najprizemniji način? Kako“, pitaju iz pokreta iz zaključuju:

“ Ustati ili ne ustati, više nije dilema, ni najmanje. Ako mi ne ustanemo u odbranu Pljevalja, ko će? Jasno je nama da Vlada po svaku cijenu kreće u „spašavanje redova Dragana (Brkovića), ali zašto preko naših leđa i našim milionima. ine je i sloboda, pravda i bar malo jednakosti, a nikako, da bi bila država, ne bi smjeli da je vode ljudi koji ne razlikuju Hiltona od Klintona i koji su umislili da su kadri mijenjati i božije zapovjesti, poručujući slobodraskom narodu i hrabrim i časnim stanovnicima Crne Gore: „Prijavi bližnjega svoga“! Kao i samoga sebe, ako treba“.