Petrovac: Izloลพba „Kamen u ogledalu“ i promocija „Zidine nad nemirnim morem
1 min read
Zbornik "Zidine nad nemirnim morem"
JU Muzeji i galerije Budve otpoฤinje obiljeลพavanje Dana opลกtine Budva, svojim bogato i raznovrsno koncipiranim programom, saopลกtila je direktor ustanove mr Lucija ฤraลกkoviฤ.
Rijeฤ je o otvaranju kolektivne umjetniฤke izloลพbe โKamen u ogledalu moraโ i predstavljanju drugog izdanja zbornika radova o Kastelu i Lazaretu u Petrovcu โZidine nad nemirnim moremโ (urednici Duลกan Medin i Goran Pajoviฤ), koji ฤe se odrลพati u petrovaฤkom Spomen domu โCrvena komunaโ u utorak, 20. novembra 2018. godine, s poฤetkom u 18 ฤasova.
Program se prireฤuje uz podrลกku Ministarstva kulture Crne Gore, kroz Program zaลกtite i oฤuvanja kulturnih dobara za 2018. godinu, u okviru projekta JU Muzeji i galerije Budve โ โPopularizacija kulturnog dobra โOstaci Kastela i Lazaretaโ: povodom 60 godina od stavljanja pod zaลกtitu (1958โ2018)โ.
Izloลพba โKamen u ogledalu moraโ
Kolektivnu umjetniฤku izloลพbu โKamen u ogledalu moraโ, ฤija se tematika primarno odnosi na kulturni pejzaลพ Petrovca, posebno na lokalitete Kastelo, Lazare, Katiฤ i Sveta Neฤelja โ koncipirali su mr Milijana Istijanoviฤ, akad. vajarka, i Duลกan Medin, dipl. arheolog, dok je autor postavke mr Dragan Mijaฤ Brile, akad. vajar.
Na izloลพbi se moลพe pogledati devet umjetniฤkih djela (slika i crteลพa) likovnih stvaralaca i arhitekata iz Crne Gore, Srbije, Makedonije, Bugarske i Velike Britanije. U pitanju su ostvarenja sljedeฤih autora: Milorad Bata Mihailoviฤ, Aleksandar Radojeviฤ, Dragan Mijaฤ Brile, Ljubiลกa Dimitrijeviฤ, Danka Petrovska, Slobodan Bobo Sloviniฤ, Strahil Borisov Nenov, Lidija Paฤemska i Vernon Dลพouns. Djela koja su izloลพena nastala su u periodu od 1965. do 2018. godine, a ฤuvaju se u Spomen domu โCrvena komunaโ (JU Muzeji i galerije Budve), potom fundusu Meฤunarodne likovne kolonije โBuljarica artโ, kao i u privatnom vlasniลกtvu, napominje ฤuraลกkoviฤ.
Izloลพbu ฤe otvoriti prof. Aleksandar Radojeviฤ, dipl. ing. arhitekture iz Beograda, inaฤe jedan od autora projekta obnove petrovaฤkog Lazareta i njegovog preureฤenja u ugostiteljski objekat poฤetkom 1970-ih.
O izloลพbi i izabranim petrovaฤkim lokalitetima donosimo poetski zapis dr Mile Medigoviฤ Stefanoviฤ, knjiลพevnice i kulturne istoriografkinje:
โVidici naลกih pogleda iz kolijevke roฤenja prelamaju se na horizontu stvarnog i mitskog postanka svijeta. Plavo nebo poteklo ลพilama bujnog rastinja na meฤi stijena i morske vode od praiskona. Liลกฤem zaviฤaja iscrtane linije primorskog ลพivota dok trajemo okruลพeni pejzaลพima beskonaฤnosti.
Slika Kastela i Lazareta sa planinskih uzviลกenja staje u negdaลกnji ram ljepote i neokrnjenosti. Dva ostrva โ Katiฤ i Sveta Neฤelja, nekad spojeni kao jedno, a drugi put โ osmotreni sa uzviลกenja razdvojenosti โ primamljivi svim plivaฤima na moru sjeฤanja.
Zvona Crkve Spasa odzvanjaju kao zahvalnost preลพivjelog mornara. Ptice oblaka preleฤu vode sna na putu vjeฤnosti, a jabuke Hesperide nude slast uลพivanja u grijehu.
Ljetopis stijena i mora ostaje u duลกi slikara i uramljenim sjeฤanjima.โ
I
zloลพba โKamen u ogledalu moraโ biฤe postavljena u sali galerije โMarko Krstov Gregoviฤโ u Spomen domu โCrvena komunaโ i biฤe otvorena za posjetioce do 15. januara 2019. godine.

Predstavljanje zbornika radova โZidine nad nemirnim moremโ
Zbornik radova โZidine nad nemirnim moremโ o Kastelu i Lazaretu u Petrovcu godine 2016. je objavljen u izdanju JU Muzeji i galerije Budve, a uredili su ga dipl. arheolozi Duลกan Medin i Goran Pajoviฤ.
Tadaลกnje objavljivanje zbornika ishodilo je iz projekta โLazaret i Kastelo: nadahnuฤe i motivโ, koji je osmislio i koncipirao Medin, uz podrลกku naลกe Ustanove i prethodne direktorice, a ฤiji su centralni segmenti bili kompleksna dokumentatno-umjetniฤka izloลพba u Petrovcu (2015) i Kotoru (2016), kao i jednodnevni nauฤni skup o ovim objektima (Petrovac, 2015). Kao rezultat rada skupa uobliฤen je zbornik radova sa objedinjenim izlaganjima i naknadno dopisanim tekstovima, kao i sa nekoliko pridodatih starijih ฤlanaka koji su tretirali ovu tematiku. Zbornik radova je maja 2016. godine predstavljen u Budvi i pobudio je veliku paลพnju javnosti, kako struฤne, tako i ลกire, naglaลกava ฤuraลกkoviฤ.
Autori radova zastupljeni u zborniku su (redom kojim su tekstovi objavljeni): mr Mladen Zagarฤanin, Stevo Davidoviฤ, dr Mila Medigoviฤ Stefanoviฤ, ลฝeljko Mitroviฤ, Duลกan Medin, Slobodan Mitroviฤ, Dobrila Vlahoviฤ, ลฝarko Miloลกeviฤ, Petar Peroviฤ, dr Branislav Milenkoviฤ, Slobodan Sloviniฤ, Zoran B. Petroviฤ, Aleksandar Radojeviฤ i Goran Pajoviฤ. Recenzenti izdanja su: akad. Branislav Mitroviฤ, arhitekta, dr Miroslav Luketiฤ, istoriฤar, i mr Jovan J. Martinoviฤ, arheolog.
Iz predgovora drugom izdanju, koji potpisuje urednik Duลกan Medin, donosimo:
โU Evropskoj godini kulturne baลกtine naiลกli smo na razumijevanje direktorice JU Muzeji i galerije Budve, mr Lucije ฤuraลกkoviฤ, da se objavi drugo, korigovano izdanje zbornika radova o Kastelu i Lazaretu u Petrovcu na Moru โ ‘Zidine nad nemirnim morem’. Ideja da se priredi i ลกtampa novo izdanje ove knjige nastala je iz ลพelje urednika i izdavaฤa da zbornik doฤe do ลกto ลกireg kruga ฤitalaca i korisnika. Prije svega, misli se na ฤitaoce Petrovฤane (ali i na sve ostale), ฤiju je paลพnju knjiga pobudila joลก proljeฤa 2016, kada je objavljena u tiraลพu od 200 primjeraka, ลกto svakako nije moglo zadovoljiti tada iskazano interesovanje ฤitalaฤke javnosti.
Drugi motiv bio je taj ลกto je zbornik radova predstavljen samo jednom i to u Budvi, neposredno po objavljivanju, ฤime su stanovnici Petrovca na neki naฤin ostali neopravdano uskraฤeni za promociju knjige o svojoj kulturnoj baลกtini u svome gradu.
Treฤi motiv odnosio se na ลพelju da se novim izdanjem izvrลกe odreฤene manje jeziฤko-stilske korekcije tekstova, kao i da se znatno poboljลกa kvalitet ลกtampe i poveza. Informacije o autorima i urednicima dopunjene su podacima aktuelnim poฤetkom jeseni 2018, kada je publikacija pripremljena za ลกtampu.โ
Drugo izdanje zbornika radova ima 164 strane B5 fomata i ลกtampano je u crno bijeloj tehnici.
Na predstavljanju zbornika radova uฤestvovaฤe prof. Aleksandr Radojeviฤ, Goran Pajoviฤ i Duลกan Medin.