Novi broj „Glasa Holmije“ – Budimo uzorni potomci da bi bili časni preci
1 min read
Iz štampe je izašao septembarski broj „Glas Holmije“, koji izlazi na srpskom jeziju i ćiriličnom pismu u Beranama već pet godina.
„Kako vrijeme prolazi i kako se umnožava broj odštampanog tiraža ‘Glasa Holmije’, sve je veće zadovoljstvo čitalaca, koji se o časopisu kažu da je dobar i afirmativno govore o njemu. Istovremeno, proširuje se i saradnička baza, čime ne samo da raste broj kulturnih, političkih i javnih djelatnika koji se odazivaju na poziv da učestvuju svojim prilozima u oblikovanju časopisa, već je i sadržaj tekstova koji se objavljuju svakim novim brojem vidno kvalitetniji,“ naglašeno je iz „Glasa Holmije“.
Pismena su najbolje zrnje sjemeno svakog naroda
O časopisu njegov glavni i odgovorni urednik Goran Kiković kaže:
„Časopis iz dana u dan zavređuje sve veću pažnju čitalaca, iako mu brojni skeptici nijesu proricali nikakvu budućnost naprotiv, no, očigledno je da su se prevarili, jer, kako reče umni Vasojević, Vuk Karadžić: ‘Narodu se na silu može uzeti sve, ali mu se na silu ništa ne može dati’.
Mnogi prije nas ukazivali na potrebu da učitelji i književnici kao čuvari srpskog jezika paze na njegovu čistotu, osobito da se klone i u govoru i u pisanju stranih riječi, onako kako je još Nemanja upozoravao potomstvo – da je bolje izgubiti grad nego riječ, što i ovaj časopis preferira.
Podsjećam i ovdje na riječi svetog Stefana Nemanje koji zapisa: ‘Narod koji nema svoje knjige i svoja pisma, svojih knjigopisaca i knjigoljubaca, nemože se nazvati narodom. Kažem ti, milo moje, govorenje je razgovor sa trenom. Pisanje je razgovor sa vjekovima. Pismena su najbolje zrnje sjemeno svakoga naroda. Klija sa papira poslije hiljadu godina i rascvjetava se u glas i riječ, sliku i priču u misao i čuvstva i u davne srca otkucaje’. I upravo, među ovim koricama nalazi se bogatstvo izraza jezičkog područja Vasojevića i Svetih obala Lima, te dalje i šire nam otadžbine, tako da će i oni koji se budu dobronamjerno bavili pisanjem budućih rečnika biti u mogućnosti da od zaborava otrgnu mnoge ovdje iskazane i ispisane riječi i sintagme.
Zato u vremenima poremećenog sistema vrijednosti, kad nosioci novog globalnog poretka nastoje da tradicionalne kulturne i istorijske vrijednosti potisnu u stranu i na vidno mjesto istaknu nešto što nema dodirnih tačaka sa urođenom duhovnom snagom našeg naroda, grupa entuzijasta, okupljena oko Srpsko-istorijsko-kulturnog društva ‘Nikola Vasojević’ odlučila je da pokrene časopis i već je izdala 34. broja ‘Glas Holmije’ i tako daje doprinos očuvanju svega naprednog, po čemu smo se kroz vjekove prepoznavali u kulturnom i naučnom svijetu.
Poznato je da se nekada oblast oko svete vasojevićke planine Kom, gdje živi najveće srpsko pleme, nazivala Holmija, što nas je i opredijelilo da časopis ponese naznačeno ime. Učinili smo to ubijeđeni da je upravo Kom, taj div među planinama, davao gorštačku i intelektualnu snagu narodu ovoga kraja, potrebnu da bi se opstalo na ovim prostorima i odoljelo brojnim udarima različitih zavojevača, koji su nastojali da porobe ponosno Vasovo pleme i izbrišu ga sa mape živih. Tim prije, jer je o Holmiji kao državi, odnosno kneževini maštao i jedan od najobrazovanijih Vasojevića Nikola Milošević Vasojević, poznat kao Nikola Konzul, koga je 30. maja 1844. godine smrt pretekla da svoju zamisao sprovede u djelo,“ ističe Kiković.
Pozivamo čitaoce na saradnju – na putu boljitka potrebna oštra pera i duhovna mastila
Branislav Otašević, predsjednik Izdavačkog savjeta časopisa „Glas Holmije“ je istakao:
„Nastojaćemo i nastojimo da se između korica ovog časopisa nađe sve ono što zavređuje pažnju sa željom da, između ostalog, kao budni hronačari svoga vremena, odbranimo srpski jezik i ćirilično pismo, koje je vjekovima postojalo na Svetim vodama Lima. Isto tako, težićemo da, kroz pisani trag, saopštimo i sačuvamo naučnu istinu o našem vjekovnom trajanju, držeći se gesla: ‘Budimo uzorni potomci , da bi bili časni preci’.
Zato vas uvaženi čitaoci, ovim putem, pozivamo na saradnju, ubijeđeni da ćete podržati naš poduhvat, kako bi zajednički odgovorili postavljenom zadatku. Vaš sud i sugestije su glavne odrednice našeg djelovanja, jer glas naroda je Božji glas koga treba uvažavati, onako kako su Vasojevići uvažavali i u svojim srcima nosili amanet pradjedovski u kome stanuje nada za neko bolje sjutra. Na putu do tog boljitka potrebna su nam oštra pera i puno duhovnog mastila, koje će ostaviti trajni zapis jači od ognja i mača, koji visi nad našim glavama. Uvjereni da je Bog Vasojevićima i svima vama dao i u ovim teškim vremenima tako nešto nudimo vam ‘Glas Holmije’, ili bolje rečeno ‘Glas istine’, u nadi da će zavrijediti vašu pažnju i interesovanje.“
„Glas Holmije“ ima kulturno-prosvjetiteljsku misiju u sadašnjosti i budućnosti
O novom broju Miličko Trifunović, inače predsjednik Udruženja ratnih dobrovoljaca 1912-1918, njihovih potomaka i poštovalaca Berane kaže:
„Časopis ‘Glas Holmije’ prevashodno ima svoju kulturno-prosvjetiteljsku misiju u sadašnjosti i budućnosti. Njegovi sadržaji ostvaruju kako informativnu, tako i naučno saznajnu i vaspitnu funkciju i snažna su brana aktuelnoj, agresivnoj reviziji kontinuiteta srpsko-crnogorske istorije i oslobodilačke borbe naših predaka. Časopis širi poruke – budimo svoj na svome, čuvajmo svoje, poštujmo tuđe.
Kineska poslovica kaže: ‘Putniče ako ti se jednog dana, negdje u dalekom svijetu, ugasi svjetlost zavičaja, znaj nikada više nećeš progledati’. U ovim našim krajevima, između ostalih profila i zvanja, rođeno je na stotine doktora nauka. Zato i podržavam časopis kakav je ‘Glas Holmije’.
Ne treba zaboraviti da ono što nije zapisano niti objavljeno kao da se nikad nije dogodilo. Zato je dobro što ovaj časopis izlazi, a sa moje strane želim vam puno uspješnih brojeva. I da budete svjetionici istorijske istine, koja nam je u ovim vremenima itekako potrebna. Zato je prirodno da ispod naših gorostasnih Komova izlazi ovakav časopis, gdje se na kvalitetan način obrađuje naša slavna istorijska prošlost, duhovnost, kultura književnost, jer i danas Vasojevići imaju šta da ponude. Zato, podržavam i želim da nastavite sa mnogo energije i znanja, kako to mladosti i priliči.“
Svaka čast.
Godinama sam čito Srbobran.Još čuvAm brojeve.Stavite magazin u pdf format da ga mi iz Srbije možemo skinuti i čitat.