Natrฤili smo se

Emilo Labudoviฤ
Piลกe: Emilo Labudoviฤ
Crna Gora je, definitivno, iskoraฤila iz svoje istorijske matrice, kulturoloลกkog nasleฤa i etiฤkog kodeksa na kojem je, koliko do danas, temeljila svoje trajanje, i korakom od sedam milja zakoraฤila … Bog ฤe ga znati kuda. Nakon ลกto je uspjeลกno razrijeลกila sve svoje unutraลกnje raskole, ispozajmljivala dovoljno da svi budemo siti i debeli, izdemokratizovala i profesionalizovala sve svoje ustanove, dala sva prava svima, usvojila je i Zakon o istopolnim brakovima. E, pa, neka je sa sreฤom u oba doma!
Pod izgovorom da ฤe to od Evropske unije biti prepoznato kao snaลพan demokratski napredak i odลกkrinuti vrata za ulazak u njen obor, vladajuฤa veฤina (liลกe Gencija), pomognuta dojuฤeraลกnjim sauฤesnicima u svim โuspjesima i marifetlucima“ na svim poljima, Rankom i druลพinom, stisla je ne pozadinu veฤ โzeleno“ i – glasala โza“.
Tom odlukom odmjerili smo od ลกake do lakta ne samo regionalnoj โboraniji“ sa kojom se utrkujemo u trci za presijecanje vrpce briselskog maratona veฤ i ฤitavoj koloni zemalja koje su veฤ odavno โEvropa“. Da ne bude da je ovo opozicioni sarkazam, evo spiska zemalja kojima smo โumakli“ ne za korak veฤ za – dupe (da oproste jeziฤki ฤistunci): Grฤka, Italija, Kipar, Malta, San Marino, Turska, Albanija, ฤeลกka, Belorusija, BiH, Bugarska, Hrvatska, Latvija, Litvanija, Maฤarska, Sjeverna Makedonija, Moldavija, Poljska, Rumunija, Rusija, Slovaฤka, Srbija, Ukrajina, Estonija, Finska, Austrija, Lihtenลกtajn i Monako.
Ruku na srce, mora se priznati da meฤu ovim drลพavama ima onih koje se stanjem ljudskih prava u njima baลก i ne mogu pohvaliti, ali lako se da zapaziti da su na spisku i drลพave koje su โstarosjedioci“ EU kao i one koje su joj priลกle u par poslednjih decenija. Ali, Crna Gora je za sve njih – โtigar“!
Znam da ฤu biti optuลพen za homofobiฤnost i netoleranciju, ali ni na kraj pameti, a ni srca, mi nije da za bilo ลกta osuฤujem one koji su โdrugaฤiji“. Jer, prosto reฤeno, to nije njihov izbor veฤ njihov usud. Joลก manje i ja i bilo ko imamo pravo da ih smatramo izopaฤenima i bolesnicima. Homoseksualnost nije bolest pojedinca veฤ vrste i ta pojava je prisutna kod svih ลพivotinjskih i biljnih vrsta. Kao pojedincima, pripadaju im svaย ljudska prava jer su – ljudi. Ne smiju biti stigmatizovani, progonjeni, maltretirani… Ali, druลกtveno prihvatanje njihove posebnosti daleko je od prava na ono ลกto direktno udara na temelje druลกtvene zajednice.
U drลพavi u kojoj su sve tradicionalne vrijednosti odavno baฤene pod noge, niลกta viลกe nije dovoljno sveto da ne bi bilo devastirano. Nakon ลกto se zakonom i pendrekom jurnuli na poslednju odbranu duลกe – Crkvu, danas se nogom udarilo i u sami temelj i odbranu zajednice – porodicu! Ozbiljno uzdrmana ekonomskim nedaฤama, socijalno rasturena, crnogorska porodica, kako god se nacionalno i politiฤki definisala, danas je definitvno baฤena na tlo.
Ali, nije to ono ลกto je najveฤi apsurd ovog zakona. Njegova preuranjenost je neลกto ลกto je na nivou one narodne โvidjela ลพaba gdje konje kuju pa i ona digla nogu“. U situaciji kad najveฤi broj homoseksualaca โpravo“ na taj status nijesu izborili ni u svojim porodicama, pravo na zakonit i u svemu (osim, za sada, u usvajanju djece) izjednaฤen tradicionalni brak prerano je ฤak i za druลกtva kojaย su davno raskrstila sa svojom tradicijom. A Crna Gora je udลพbeniฤki primjer bespravlja i istinske zarobljenosti u arhaiฤnom i komunistiฤkom nasleฤu koje sa modernim uzusima demokratije ima veze taman koliko i gama zraci sa sablasnim nevenima.
Naivno je oฤekivati da ฤe ovaj zakon i za jotu promijeniti sliku o stepenu spremnosti Crne Gore za pridruลพivanje Uniji. Moลพemo da se trฤimo koliko hoฤemo, u Evropi dobro znaju koje smo โmrฤipuลกke“ i โdvocijevke“. A kad krenu svatovi pod barjakom โduginih boja“, da li ฤe, uprkos zakonu, โpustosvatice“ biti do zuba naoruลพani โspecijalci“? I hoฤe li svima njima onaj Zenka biti โstari svat“?
Kako kod, sad kad smo se natrฤili, valja nam ga primiti, na zakon mislim, sa svim nepoznanicama i neizvjesnostima. A do jeseni, kad obiฤno svadbe bivaju pa ฤe, valjda, i ove โistopolne“, preostaje nam jedino da se nadamo da oni, da ne kaลพem koji…., iz Brisela neฤe prozreti joลก jedan prozirni predizborni trik DPS โevropejaca“ i da ฤe nam udariti ลกtrik na agendu. Mada se bojim da ฤe nam ga prije udariti…. da, ipak, saฤuvam dignitet medija i rubrike.
Svaki novi tekst me odusevi.Kaloznalacki i sa stilom analiziras svarnost u otadzbini. Briljantno, da citam nekoliko puta.
Veoma je poucno citati vase tekstove
Izvanredno, gospodine Labudovicu,
SVE ste rekli, a sacuvali
dignitet citaoca i rubrike.
Teska tema – znalacko
osjecanje mjere.
Bravo i veliko je zadovoljstvo
upijanje Vasih tekstova.
Nosim ih sa sobom danima.
Da se slucajno iza prihvatanja Zakona o istopolnim brakovima ne krije uslov da se dobije kredit za predstojeci ekonomski sunovrat koji se ocekuje krajem godine?Imamo mi dugu tradiciju takvog ponasanja.
Krivi je davno pokazao da bi i sa crnim ฤavolom, samo da doฤe do cilja.Nema tu politike, samo trgovina, Krivokapiฤ jeste peta kolona u opoziciji.
Ovaj zakon je dobrodoลกao, da pokaลพe ostatku opozicije, da ฤe im Krivi slomiti vrat ฤim vidi mali ลกiฤar za sebe i svoju bolesnu viziju Montenegra. ลฝuti orao, Sekulina himna, sve je to Krivi istrgovao sa DPS i nije mu bio problem. Zna Krivi da DPS nema ideologiju, do kraฤe i vlastitog bogaฤenja, pa je on, koji ima ideologiju, zasnovanu na 12.07.1941 lako to zavrลกio. ฤutao je na brutalnu kraฤu u zamjenu za Sekulu i ล tedimliju. Politiฤki homoseksualac, kakav je Krivi, uvijek radije daje nego ลกto prima,.. naravno glas.
ODLICNO !