IN4S

IN4S portal

Mitropolit kijevski Onufrije: Kriza u Ukrajini izazvana je ozakonjenjem bezakonja

1 min read
Intervju Njegovog Blaลพenstva Mitropolita kijevskog i sve Ukrajine g. Onufrija Radiju โ€œSvetigoraโ€ i Portalu Mitropolije crnogorsko-primorske

Mitropolit Onufrije i mitropolit Amfilohije

Intervju Njegovog Blaลพenstva Mitropolita kijevskog i sve Ukrajine g. Onufrija Radiju โ€œSvetigoraโ€ i Portalu Mitropolije crnogorsko-primorske

Ovih dana imamo veliku radost da nam je blagoslov svetoga grada Kijeva i ลกiroke i beskrajne Ukrajine, Poฤajevske, Svjatogorske lavre i drugih svetinja donio Njegovo blaลพenstvo mitropolit kijevski i sve Ukrajine Onufrije. Dobro doลกli! Blagoslovite!

Srdaฤno pozdravljam sve pravoslavne i sve ลพitelje Crne Gore i svima ลพelim Boลพjeg blagoslova.

Koji je razlog vaลกe posjete?

Mi smo doลกli u Crnu Goru radi uฤestvovanja na sveฤanostima povodom praznika Svetog Simeona Mirotoฤivog i osamsto godina Svete srpske pravoslavne crkve, a takoฤ‘e da bismo podrลพali vaลกu Svetu crkvu u vrijeme iskuลกenja. Sveto pismo govori da onaj koji je bio iskuลกavan, on moลพe i pomoฤ‡i onome ko je u iskuลกenju. Vama su vjerovatno poznata iskuลกenja koja je nedavno pretrpjela naลกa Crkva u Ukrajini i zato mi veoma blisko osjeฤ‡amo tu bol i probleme koje danas preลพivljava vaลกa Sveta crkva.

Koji su razlozi crkvene krize u Ukrajini?

Mnogi smatraju da je uzrok ukrajinske krize raskol, ali to nije tako. Raskola u crkvi je uvijek bilo i biฤ‡e ih. ฤŒak i u vrijeme ลพivota naลกega Gospoda i Spasa Isusa Hrista bilo je raskola, tj. neke njegove pristalice sablaลพnjavali su se njegovim rijeฤima, propovjedima i odlazili su od njega. I ako su se ljudi sablaลพnjavali Spasiteljem koji nije imao nijednog grijeha, shodno tome, nijednog povoda za sablazan, kako da onda ne bude onih koji ฤ‡e se sablaลพnjavati naลกim rijeฤima i ponaลกanjem jer smo mi, ljudi slabi, iako obuฤeni u sveลกteni ฤin imamo svoje nedostatke. Raskol nas opet i opet tjera da preispitamo svoj liฤni ลพivot i pokajanjem odstranimo svoje nedostatke i greลกke.

Kriza u Ukrajini izazvana je ozakonjenjem bezakonja, tj. mijeลกanjem Konstantinopoljske crkve u unutraลกnji ลพivot UPC, nakon ฤega su onima koji su uลกli u raskol nekanonski dali oprost i sa kojima je Konstantinopolj stupio u opลกtenje.

Kakvi su danas rezultati takvog ponaลกanja Carigradske patrijarลกije i mijeลกanja u unutraลกnje stvari RPC na teritoriji Ukrajine?

Posljedice su veoma ลพalosne. Zauzeti su hramovi i u mnogim opลกtinama se sluลพi u seoskim kuฤ‡ama ili drugim pomoฤ‡nim objektima. Faktiฤki to su savremene katakombe. Narod po selima je razjedinjen. Ljudi prigovaraju jedni drugima, mnoge porodice, roฤ‘aci, susjedi, poznanici svaฤ‘aju se, prestali su da komuniciraju. Raskol je podijelio ljude i druลกtvo. Raskol nije savladan. Desio se raskol u raskolu, tj. Filaret Denisenko otiลกao je iz PCU i opet drugi put u istoriji stvorio svoju paralelnu jerarhiju. Osim toga, formirane su dvije religiozne grupe Egzarhat konstantinopoljske patrijarลกije i Stavropigija. Na taj naฤin su se umjesto dvije nezakonite grupe u Ukrajini pojavile ฤetiri. Ta pojava potvrฤ‘uje joลก jednu istinu da bezakonje umnoลพava bezakonje i da se zlo pobjeฤ‘uje samo dobrom.

Koliko ste upoznati sa situacijom u Crnoj Gori i da li je situacija u Crnoj Gori sliฤna sa situacijom u Ukrajini?

Sliฤnost je u tome ลกto se u obje zemlje politiฤari mijeลกaju u crkvene poslove, hoฤ‡e da upravljaju crkvom i hoฤ‡e da iskoriste Crkvu u svoje interese.

Kako vidite rjeลกenje ukrajinskog problema?

Prvo je neophodno rijeลกiti tzv. Konstantinopoljsko pitanje, koje je bilo uzrok dogaฤ‘aja u Ukrajini, upravo pitanje uloge i mjesta Konstantinopoljske patrijarลกije u svjetskom pravoslavlju. Da bih odgovorio na to pitanje, dozvoliฤ‡u sebi jednu digresiju. Sjetio sam se razgovora koji sam vodio sa arhimandritom Gavrilom (Bunge). On je bivลกi katoliฤki sveลกtenik koji je primio pravoslavlje i sveลกteni pravoslavni ฤin i sada se podvizava u ล vajcarskoj. Razgovarali smo o blagodati Svetoga Duha. Rekao je da pravoslavni imaju harizmu blagodati Duha Svetoga, a kod katolika te harizme nema. Ona je uniลกtena kroz reglementaciju svih sfera crkvenog i duhovnog ลพivota. I on kaลพe da jedini put za povratak sebe harizmi blagodati Duha Svetog nije dijalog s pravoslavnima, kontakti, razgovori o nekim opลกtim interesima, nego povratak na taฤku otpadanja u onoj jedinstvenoj pravoslavnoj crkvi u kojoj postoji harizma Duha svetoga, ispravljenje greลกaka koje su bile dopuลกtene i poฤetak novoga ลพivota. Rekao bih da je to pitanje indirektan odgovor na normalizaciju religiozne situacije u Ukrajini. Postoji greลกka Konstantinopolja koja je dopuลกtena prilikom pokuลกaja regulisanja raskola u Ukrajini. Da bi se likvidirao taj raskol, poslije kojeg se obrazovao novi, treba se vratiti nazad do taฤke gdje je uฤinjena greลกka i ispraviti greลกku i tada ฤ‡e se sve vratiti na svoje mjesto. To je jedini put rjeลกenja ukrajinske krize.

Za Ukrajinu vaลพi: jedna Crkva โ€“ jedna drลพava. UPC pokriva teritoriju drลพavne granice Ukrajine. Nama u Crnoj Gori prigovaraju da bismo i mi trebalo da slijedimo taj model: jedna drลพava โ€“ jedna Crkva. Kako Vi vidite taj model: jedna drลพava โ€“ jedna crkva?

Moj stav je ovakav da, s jedne strane, smatrajuฤ‡i sebe pravoslavnom, mora postojati jedna jedinstvena kanonska pravoslavna crkva i viลกe nijedna, izuzetak su zemlje u dijaspori i to do momenta dok ne bude pronaฤ‘eno opลกtepravoslavno rjeลกenje. Na taj naฤin, tzv. Estonski scenario, stvaranja paralelnih jerarhija, za Ukrajinu ne moลพe biti izlaz iz situacije. I ja sam kategoriฤno protiv toga. I ako svjetsko pravoslavlje poฤ‘e tim putem, doveลกฤ‡e nas do stvaranja ne samo paralelnih jerarhija svuda, nego i do paralelnog diptiha, odnosno do novog raskola. Na taj naฤin su stvorene i ozakonjene nove strukture pod nazivom PCU na naลกoj kanonskoj teritoriji i to nije samo greลกka, nego crkveno-kanonski zloฤin. Ako u drลพavi postoji kanonska pravoslavna crkva, ne treba stvarati paralelnu joลก jednu strukturu iste te kanonske crkve. To nije zakonito i ne donosi dobre plodove. To ฤ‡e izazvati podjele, neprijateljstvo meฤ‘u ljudima i kao posljedicu duhovni pad.

Danas su nacionalne zajednice pod uticajem politike proizvele jednu novu jeres, a to je autokefalija. Da li je jedinstvo pravoslavne crkve iznad autokefalije, interes jedinstva iznad interesa autokefalnosti, da autokefalnost nije cilj sam po sebi?

Duhovno jedinstvo i autokefalija su razliฤiti pojmovi. Ideolozi ukrajinskog tomosa su govorili da ฤ‡e pomoฤ‡u autokefalije dostiฤ‡i crkveno jedinstvo. Upozorili smo da do toga neฤ‡e doฤ‡i i to se nije desilo. Na taj naฤin je postalo jasno da se kroz autokefaliju ne moลพe dostiฤ‡i jedinstvo. Stav naลกe Crkve je u tome da je u poฤetku neophodno uspostaviti jedinstvo, a zatim ako je to korisno za duhovni razvoj Crkve, postaviti pitanje autokefalnosti, a ne obratno. Obratni put je veฤ‡ pokazao svoju neefektivnost. Znaฤi, da autokefalija treba da bude plod jedinstva Crkve, a ne posljedica njene podjele. ฤŒak se u tekst Kritskog sabora kaลพe da se u principu autokefalije ne mora obavezno vidjeti jedinstvo Crkve.

Da li je i u kojoj mjeri pravoslavna crkva ugroลพena od politiฤkog uticaja? ฤŒini se da autokefalija viลกe proizilazi iz politiฤkog uticaja, nego iz crkvene potrebe?

To ลกto smo vidjeli iz postupaka Konstantinopoljske patrijarลกije i bivลกeg predsjednika Petra Poroลกenka, bila je tipiฤno politiฤka autokefalija. Vi znate da 1991. godine nisam potpisao molbu za autokefalnost koju je tada pod pritiskom Filareta potpisao Episkopat UPC i upravo zbog toga ลกto je ta molba bila napisana kao ultimatum, kao necrkveni politiฤki zahtjev, a tako ne smije da bude u Crkvi. U Crkvi sve treba da se rjeลกava s ljubavlju i sve inicijative treba da ishode ne od politiฤara, nego od same Crkve.

Da li je crkveno jedinstvo stvarno, realno crkveno jedinstvo u kanonskoj hirotoniji, u rukopoloลพenju?

Pravo crkveno jedinstvo je jedinstvo sa Hristom i u Hristu. Ono se dostiลพe jedinstvenim putem, kroz oฤuvanje ฤistote pravoslavne vjere i obnovu moralnih naฤela ukazanim u Svetom pismu. Takvo jedinstvo ispravno je i spasavajuฤ‡e za nas. Ono na nas spuลกta Boลพji blagoslov ne samo u zemnom ลพivotu, nego se ono produลพava u vjeฤnosti jer ljudska priroda u Hristu sjedi s desne strane Boga oca. Drugim rijeฤima, Vi treba da ลพivite pravoslavno i svojim ลพivotom svjedoฤite ljepotu naลกe vjere. I ako se neko sablaznio i otpao, vidjevลกi ljepotu i istinu naลกe pravoslavne vjere, vratiฤ‡e se u crkveno opลกtenje jer su crkvene dveri i naลกa srca uvijek otvorena i mi ฤ‡emo se poradovati istinski kada se zabludjeli vrate Hristu. Kanonske hirotonije javljaju se tada kada ih vrลกe kanonski jerarsi u saglasnosti s kanonskim normama koje propisuju ko i kako moลพe biti udostojen velike ฤasti biti sveลกtenosluลพitelj. Ako budemo primali i rukopolagali one koji po crkvenim kanonima ne mogu biti sveลกtenici ili ljude iz raskola bez pokajanja uvoditi u Svetinju nad Svetinjama, onda ฤ‡emo simulirati raskol i odgovaraฤ‡emo pred Bogom za to ลกto smo sablaznili ljude i razruลกili crkveno jedinstvo.

S obzirom na to da naลกi zvaniฤni mediji, ลพeleฤ‡i da ukrajinski scenario bude i u Crnoj Gori, izvjeลกtavaju graฤ‘ane kako je nekanonska crkva PCU mnogo brojnija i da je Vaseljenska patrijarลกija izaลกla u susret mnogo brojnijem broju vjernika nego ลกto je to UPC. Recite nam, molim Vas, koji je taj odmjer vjernika i jerarhije UPC i tzv. PCU?

Hvala za pitanje. Znate, moje liฤno zapaลพanje govori o tome da zbog raskola koji se desio u Ukrajini, mi nismo izgubili svoje vjernike, nego smo ih joลก viลกe pridobili Kada su poฤeli da gone Crkvu, primoravaju narod i pritiskaju ga da pod raznim predlozima primi ideje tomosa, koji su propagirali, reklamirali, ljudi su poฤeli u veฤ‡em broju da dolaze u crkvu, ฤak oni koje nikad nisam vidio.

Kao ovdje kod nas.

Da. Doฤ‘u i kaลพu: โ€žVidimo da vas silno ugnjetavaju i shvatamo da je Bog s vama.โ€œ Jednom mi je, dok sam u hramu pomazivao narod, priลกla jedna ลพena. Vidi se da nije bila baลก crkvena. Bila je u pantalonama, bez marame, naลกminkana. Prilazi i kaลพe mi: โ€žJa Vam neฤ‡u cjelivati ruku.โ€œ Ja joj kaลพem: โ€žNema potrebe, ko hoฤ‡e โ€“ pruลพim, ko neฤ‡e โ€“ ne mora da cjeliva.โ€œ A ona ฤ‡e: โ€žAli ลพelim ti kaลพem: ฤŒuvaj ฤistotu pravoslavne crkve i mi ฤ‡emo biti s tobom!โ€œ Mislim da ona nije jedina koja je imala takvo glediลกte, tako da mi nismo izgubili vjernike. Ali je tuลพno ลกto ima ljudi koji se sablaลพnjavaju i vjeruju laลพima i obeฤ‡anjima koja im daju. To je tuลพno! Hristos neฤ‡e da mi budemo politiฤari, nego da volimo jedni druge, da ne ratujemo jedni protiv drugih, da poลกtujemo jedni druge, onakvima kakvi jesmo. Oni sebe smatraju velikim, velikim nacionalistima, ali ja ih ne smatram takvima, jer nacionalist, taฤnije patriota, jeste onaj koji voli patrijarhat, znaฤi onaj koji voli svoga oca i svoju majku. Znaฤi, patriota je onaj koji ljubi svoga oca i majku i moga oca i majku i vaลกega oca i majku. A onaj koji ljubi sebe viลกe od svih, on nije patriota, nego nacista, samoljubivi gordeljivac koji ne donosi koristi nikome, ni samome sebi ni onima koji su pored njega. Naลพalost, oni smatraju da grade Ukrajinu. Ja takoฤ‘e gradim Ukrajinu, ja vidim Ukrajinu, ali sasvim drugaฤije nego ลกto je oni vide. Ja vidim takvu Ukrajinu u kojoj je Hristos, u kojoj se na prvom mjestu nalazi ljubav prema Hristu i da u Hristu mi ljubimo jedni druge i pomaลพemo jedni drugima, i da volimo sve ljude. ลฝelim da vidim takvu Ukrajinu. Ako se govori o broju parohija, episkopa, ne mogu taฤno da vam kaลพem koliko je episkopa u PCU. Kod Filareta ima deset episkopa, kod nas 103, nekoliko ih je u penziji. Oko 100 kanonskih episkopa upravlja naลกom Crkvom. Kod nas ima otprilike 12300 parohija i toliko je sveลกtenika i ฤ‘akona, 250 manastira u kojima se podvizava otprilike 4500 hiljade monaha. Imamo 18 ลกkolskih ustanova, akademije, univerzitet, bogoslovije. Tako da je naลกa Crkva ลพiva. I ne osjeฤ‡amo da nam nedostaje Boลพje blagodati, ona nas ฤuva, hrani, tjeลกi i pomaลพe da savladamo teลกkoฤ‡e, kojih mora biti. I mi se na ljutimo na politiฤare koji istupaju protiv Crkve, koji kaลพu da Crkvu treba obnoviti, da je Crkva arhaiฤna, konzervativna i treba da ide drugim putem, mi se na njih ne ljutimo, kaลพemo im: Crkvu je stvorio Gospod! I Crkvom upravlja Hristos. Hristos je Bog i On je savrลกen. I ono ลกto je savrลกeni Bog stvorio, ne treba ispravljati. A ono ลกto sam ja kao ฤovjek stvorio moลพe se ispravljati, jer ja nisam savrลกen, poslije mene moลพe neko doฤ‡i i reฤ‡i: Ja mogu tu stvar napraviti bolje. I moลพe se napraviti bolje. Ali ono ลกto je Bog napravio, ne moลพe biti boljim. Ako se mi umijeลกamo, mi ฤ‡emo ga napraviti gorim. Crkva ne treba da se prilagoฤ‘ava ljudskim slabostima, da se prilagoฤ‘ava greลกnom ฤovjeku, nego Crkvi ja greลกni moram da se prilagodim. Tako ฤ‡e biti ispravno. Ako Crkva bude sluลพila mojim strastima, to onda neฤ‡e biti Crkva nego nekakva institucija, koja ฤ‡e se samo zvati crkvom i ona neฤ‡e sluลพiti na spasenje ljudskoj duลกi.

Godine 2011. smo posjetili UPC Kijevo-peฤersku lavru, Svjatogorsku lavru i imali smo priliku da se sretnemo sa blaลพenopoฤivลกim prethodnikom Vladimirom, tada smo imali priliku da se uvjerimo da je UPC ฤvrsto utemeljena na blagoslovu Boลพjem i da joj nikakva iskuลกenja ne mogu nauditi. Kolika je bila uloga blaลพenjejลกeg Vladimira za takvo jedno blagosloveno stanju u Crkvi?

Blaลพenog spomena poฤivลกi mitropolit Vladimir bio je prvi poglavar UPC koji je od Moskovske patrijarลกije dobio Tomos o nezavisnosti i samostalnosti uprave. I on je poฤeo da organizuje novi crkveni poredak. Za njegovo vrijeme desio se silan preporod crkve, formirane su eparhije, otvarane bogoslovije, rukopolagani su sveลกtenici. On je bio predivan ฤovjek, kako je za njega govorio arhimandrit Gavrilo (Bunge): โ€žOn je bio harizmatiฤan.โ€œ On je bio nosilac blagodati Duha Svetoga. I njegovo liฤno dostojanstvo pozitivno je uticalo na ลพivot Crkve. To kako ste vi sa strane vidjeli naลกe episkope i vjernike, to je zaista tako, i ja to tako vidim, jer iskuลกenja i teลกkoฤ‡e jaฤaju vjeru u ljudima. Ako ฤovjek ลพivi bez iskuลกenja, on ฤ‡e sam po sebi atrofirati, poฤeฤ‡e da slabi. A kada ima iskuลกenja, ฤovjek sebe mobiliลกe, poฤinje da radi nad sobom, moli se, razmiลกlja, ฤita, posti, i to jaฤa duh ฤovjeka. I zato nam Bog dopuลกta iskuลกenja da bismo mi bili jaฤi i duhovniji.

Danas su ta iskuลกenja, ฤini mi se, u Ukrajini i Crnoj Gori moลพda najviลกa i interesantno je ลกto nas povezuje stari naฤin borbe koji je dobio novo ruho u vidu krsnih hodova i litija. Vi ste imali litiju za mir, za ljubav, za molitvu, za Ukrajinu, koja je proลกla cijelu teritoriju Ukrajine sa zapada od Poฤajevske lavre, a sa istoka od Svjatogorske lavre i one su se sjedinile u Kijevo-peฤersku. Koliko je vaลพan taj naฤin borbe i koliko je snaลพan u borbi protiv nepravde?

Imali smo litije. Naลกa zemlja je veฤ‡a od Crne Gore i kako ste rekli, te litije sa zapada i istoka, tj. iz Poฤajevske i Svjatogorske lavre su se slile u Kijevu. Tome krsnom hodu su se protivili i govorili da se tamo ne ide, da se tamo sabiraju loลกi ljudi. Ne moลพe se reฤ‡i nekome: Ti idi na litiju, a ti ne idi. Ko hoฤ‡e, on ide. Dobar, loลก, moลพda loลก u krsnom hodu bude bolji, pokaje seโ€ฆ zato i za toga postoji litija u kojoj on moลพe postati bolji. Litija je na prvom mjestu silna molitva, silna zajedniฤka molitva. Ona je samo po sebi praobraz idenja ฤovjeka u Carstvo nebesko. Kuda su se kretale litije? U manastir, u neki hram, a ne u neki kazino ili pab, znaฤi uvijek se litija zavrลกava u svetinji. Tj. mi svoj zemni ลพivot moramo voditi tako ลกto bismo uvijek hodili ka Carstvu nebeskom i u litiji ฤovjek ima neko posebno duhovno jedinstvo s Bogom. To je njegov trud, teลกko je hodati ljeti po vruฤ‡ini, zimi joลก teลพe. I taj trud i molitva ujedinjeni su radi Boga. Litije donose ฤovjeku veliku duhovnu korist, one jaฤaju ljude i pomaลพu da postanu silniji i daju moฤ‡ da se iznesu sva iskuลกenja koja nam Gospod ลกalje radi naลกih grehova. Veoma sam ลกokiran, iako to nije duhovni izraz, pod velikim sam utiskom litije, u kojoj sam sinoฤ‡ uฤestovao. Ljudi su doลกli, shvatam da nisu sjedjeli u nekoj banji, odmarali, nego su imali preko dana obaveze, radili su i onda su doลกli u litiju. Tu su bili tri sata. Hodali, molili se. To je podvig, veliki podvig koji ljudi ne ฤine zbog nekakve koristi. Ljudi se trude, rade da bi dobili neku poziciju, stan, zaradili novac, a ovdje se ljudi trude radi Boga. Oni su prinijeli ลพrtvu radi Boga. To je velika ลพrtva koja je na mene ostavila snaลพan utisak. Ljudi pored mene su bili veseli, radosni kao da je Vaskrs. Kada se litija zavrลกila i meni greลกnome dali rijeฤ, kada sam poฤeo da govorim, niลกta nisam vidio, bilo je tamno, pogotovu nisam vidio kad su ukljuฤili mobilne, ali sam u sebi osjetio veliku ljepotu tih ljudi, duhovnu ljepotu. Ta ljepota se vidi kada ljudi ลพive s Bogom. Kada ljudi ลพrtvuju svoje radi Boga, tada oni postaju lijepi, blagorodni, veliฤanstveni. I tu plemenitost i veliฤanstvo sam osjetio.

Kod nas je isti prigovor da te litije nisu molitveni hodovi, nego da se njima ลพeli izvojevati neki politiฤki interes Srbije, Rusije. Oni ne vide tu blagodatnu silu litija. Koja je najbolja poruka onima koji iz svoje sujete ne vide ni Boga, a u bliลพnjemu vide neprijatelja?

Znate, postoji izreka da svaki ฤovjek sudi po mjeri svoje pokvarenosti. Naveลกฤ‡u jedan primjer. Jedan ฤovjek se vraฤ‡ao noฤ‡u s posla, ลพurio je kuฤ‡i, bilo je kasno, poslije ponoฤ‡i. Vidio ga je bludnik koji mu je dobacio da vjerovatno ลพuri zbog nekih grehova. Zatim ga je sreo lopov koji mu je takoฤ‘e rekao da ลพuri da bi krao. A onda ga je sreo jedan bogobojaลพljivi ฤovjek koji je rekao da on ลพuri da bi stigao na molitvu. Tj, svaki ฤovjek sudi po sebi. On nije iลกao ni na molitvu, ni da krade, ni da ฤini blud, on je jednostavno ลพurio s posla kuฤ‡i. Takav je ลพivot. I ti ljudi koji se boje litija, u njima vide svoje neprijatelje. To su ljudi koji su ispunjeni pogreลกnim predstavama i pomoฤ‡u politiฤkih i socijalnih mjerila pokuลกavaju da izmjere blagoฤeลกฤ‡e, da izmjere ljubav prema Bogu. Ali se tim mjerilima ne moลพe izmjeriti ljubav prema Bogu. To su sasvim druge stvari. I mislim da na takve ljude ne treba obraฤ‡ati paลพnju. Treba djelati svoje djelo. Sjetimo se zemnog ลพivota naลกeg Spasitelja. U Njemu su neki vlastoljupci vidjeli konkurenta koji ลพeli da postane car Izrailja, da im zauzme mjesto. Jedan od njih je Irod. Ali Spasitelj nije doลกao na zemlju da bi bio zemaljski car, On je bio nebeski car, on je doลกao da nas uฤini carevima nad samima sobom i naslednicima ลพivota vjeฤnoga. Tako je sva istorija ispunjena time da meฤ‘u nama ima ljudi koji sebe smatraju pametnim, dostojnim, koji pokuลกavaju da izmjere vodu pomoฤ‡u ruleta, vazduh pomoฤ‡u kante. To jest oni gube kompas, i ne shvataju da su njihova mjerila zemaljska mjerila i da je njima nemoguฤ‡e izmjeriti duhovno, boลพansko, nebesko. Ali, daj Boลพe, da to shvate, da ih Bog umudri jer ne stradamo mi zbog tog njihovog neznanja, nego oni stradaju.

Daj Boลพe! Ulazimo u period godine koji je najljepลกi, u vrijeme Velikog posta kada se pripremimo da proslavimo praznik nad praznikom i radost nad radostima, Vaskrsenje Hristovo. Koja je Vaลกa poruka onima koji odluฤe da uplove u tu tajnu Velikoga posta?

Ovo moลพe da se odnosi na sve ljude, ali ja govorim o hriลกฤ‡anima koji znaju zakon i ispovijedaju svoju vjeru. Cilj ljudskoga ลพivota je u tome da dosegne vjeฤno Carstvo na nebu, vjeฤno blaลพenstvo na nebu. Za to postoje dva osnovna krila kojima ฤovjek leti ka tom cilju. To su post i molitva. Post i molitva su naลกa krila kojima mi letimo naลกem Ocu nebeskom. Bog je tako uฤinio da postoji vrijeme kada taj rad nad sobom treba da bude bolji i intenzivniji, aktivniji, kada treba da dajemo viลกe od sebe. Kada treba Bogu da dajemo viลกe nego ลกto mu inaฤe dajemo svakog dana. To vrijeme nad intenzivnijim radom nad samima sobom, nad ฤiลกฤ‡enjem svoje ploti i krvi i duลกe jeste Veliki post koji se zavrลกava radoลกฤ‡u, Svijetlim vaskrsenjem. ลฝelim da svaki Crnogorac, a to ลพelim i svom narodu, ovo vrijeme provodi hrabro, moleฤ‡i se i posteฤ‡i. Neka svako posti kako moลพe, ne moลพe se za svakoga postaviti ista mjera. Svak po svojoj mjeri. Ko je savrลกeniji postiฤ‡e stroลพe, oni manje savrลกeni, postiฤ‡e manje, ali koliko ko moลพe. Ako se nekome jedu tri kaลกike, neka pojede dvije. Bog ฤ‡e i to primiti kao post. Ali treba pojaฤati molitvu. Ako smo svakodnevno, recimo ฤitali nekolike molitve, u postu treba dodati joลก jednu. Malo pojaฤati. Naravno treba ฤiniti i dobra djela. I to je duhovni post kada ฤovjek tjera sebe na dobra djela, treba se uzdrลพavati od nekih liฤnih ugaฤ‘anja, obilaziti bolesne, utamniฤene. I to je jedan oblik posta. Kad ฤinimo dobra djela, molimo se i postimo, postajemo bolji, savrลกeniji. ฤŒovjek koji se moli i posti s radoลกฤ‡u ฤ‡e doฤekati Hristovo vaskrsenje. Naลก post i molitva, u datom sluฤaju u vrijeme Velikog posta, jesu krsni put koji nas vodi do Golgote i iduฤ‡i njime moลพemo vidjeti slavu vaskrsloga Hrista.

Blaลพenjejลกi, hvala na izdvojenom vremenu, ljubavi, hvala na posjeti i da Vam Bog da snage i kreposti i duhovnih podviga i plodova da bi prevaziลกli sve rane da bi naลกa Pravoslavna crkva stala jednim duhom i jednim srcem i jednim ustima slaviti jedinoga Boga.

Da nas Bog sve ukrijepi.

Razgovarao: protojerej Nikola Pejoviฤ‡

Podjelite tekst putem:

5 thoughts on “Mitropolit kijevski Onufrije: Kriza u Ukrajini izazvana je ozakonjenjem bezakonja

  1. Anonimni@, ostavi se doskoฤica, poskoฤica, fora i fazona, parolaลกkih, pamfletskih komentara, i pokuลกaj argumentima da demantujeลก ono ลกto sam iznio u svojim komentarima…
    I na koncu da te pitam, oglasiลกe li se povodom otimanja crkava i crkvene imovine u Crnoj Gori dvije najveฤ‡e „ikone“ srpskog naroda – Novak ฤokoviฤ‡ i Vladimir Putin?
    P.S. Ako sam propustio neku izjavu Putina ili ฤokoviฤ‡a glede aktuelnih deลกavanja u Crnoj Gori, uputi me na njih, a ako ih nema, onda zaลกuti, ili, pak, i dalje ostani u tom stadu koje bleji za Putinom i Novakom… Tvoj problem… Pozdrav!

    1. Anonimni@, kamo sreฤ‡e da imate/mo mene… Da je viลกe ovakvih kao ja, ne bi ฤukanoviฤ‡ vladao tri decenije, jer svako normalan ga je prozreo poฤetkom devedesetih… Dok su „ludi“ Srbi joลก uvijek jurili za Novakom Kilibardom, moja malenkost je uvidjela o kakvoj je personi rijeฤ… Potom sledi galerija likova – Bulatoviฤ‡, Miloลกeviฤ‡, Draลกkoviฤ‡, ล eลกelj, Nikoliฤ‡… sve vajni Srbi i bezboลพnici… A tek Vuฤiฤ‡! Godinama bijem bitku sa neznavenim Srbima da im ukaลพem da je on, uz dva Vuka, Brankoviฤ‡a i Draลกkoviฤ‡a, najveฤ‡i srpski izdajnik. I tek kad ga je mitropolit Amfilohije istjerao iz grma, veฤ‡ina Srba je uvidjela da je glede Vuฤiฤ‡a bila u velikoj zabludi.
      Dakle, ostali su joลก Novak ฤokoviฤ‡ i Vladimir Putin… Nole, Drugosrbijanac i Jugosloven, mondijalista i hinduista, brine o ลกumama i kengurima, i ne okreฤ‡e se na braฤ‡u i sestre u Crnoj Gori, koji brane srpske pravoslavne svetinje…
      Vladimir Putin, fajta se sa Zapadom tamo gdje njegova zemlja ima interes – Istok Ukrajine, Sirija… a Srbe na Balkanu prepustio je anglo-ameriฤkoj aลพdaji… i pride nam prodaje oruลพje i to po „trลพiลกnim“ cijenama… Pa da, ljubav za ljubav, sir za pare…
      P.S. Nikad se ovaj nesreฤ‡ni narod neฤ‡e osvijestiti. Srbin je lud, Srbin je proklet, jednom ga ubijeลก a on bi opet!!!

  2. Mitropolit Onufrije u svom govoru ne pomenu Srpsku pravoslavnu crkvu… Ne znam koja je svrha poziva MCP-a mitropolitu Kijevskom da doฤ‘e u Crnu Goru… Samo se produbljuje raskol meฤ‘u pravoslavnim crkvama… ลฝrtvujemo se za Ruse, a ni od Rusije ni od Ruske pravoslavne crkve ne dobijamo nikakvu znaฤajniju podrลกku… RUSI I NOLE ฤOKOVIฤ† SU NAJVEฤ†E ZABLUDE SRPSKOG NARODA!!!

    2
    16
  3. dome onufrije nijesi htio da budes poglavar ukrajinske crkve…nece ni amfilohije da bude poglavar crnogorske crkve…to samo rade sijaci zle krvi medju bratskim narodima..

    1
    23

Ostavite odgovor

Vaลกa adresa e-poลกte neฤ‡e biti objavljena. Neophodna polja su oznaฤena *