Milovan Vitezović otvorio 64. Sajam knjiga: Knjige su dijelile našu sudbinu

„Knjige našeg naroda i u slavi i u stradanju dijelile su njegovu istorijsku sudbinu. U slavi slavio se narod u knjigama. U stradanju prvo su i brže stradavale knjige. Robovao je narod, robovale su i knjige. Selio se narod. Selile su se i knjige. Bilo je teško do opstanka naroda. Knjigama je bilo teže. Nestajale su ili im se gubio trag. Ovo je, u nadahnutoj besjedi, istakao pisac Milovan Vitezović, predsjednik UKS, otvarajući u nedelju 64. Međunarodni beogradski sajam knjiga.

Pod sloganom „Pismo = Glava“, na velikoj smotri pisane riječi učestvuje više od 500 domaćih i stranih izdavača, a zemlja počasni gost je Egipat.

„Arhimandrit Sava je misleći na jezik i na narod „Zakonopravilo“ pisao sa velikim naumom koji će se pokazati i istorijski i sudbinski i po naš jezik i po njegov srpski narod. „Zakonopravilo“ je dobilo puni značaj 1219. godine kada je po njegovim odredbama zvonima na tek podignutom manastiru Žiča oglašena samostalnost Srpske pravoslavne arhiepiskopije a Sava Nemanjić hirotonisan za prvog srpskog arhiepiskopa. Potom je arhiepiskop Sava, uz bruj istih zvona, vaseljenskim carskim vencem, poslatim od cara Teodora Laskarisa, ovenčao velikog srpskog župana Stefana za kralja Prvovenčanog, koji se zakleo na „Zakonopravilu“. Hirotonisanjem arhiepiskopa, i ovenčanjem kralja stekla se nad nama ozakonjena svetska simfonija saglasnosti duhovne i svetovne vlasti.“

Kako prenose Novosti, Vitezović je ukazao da je Sava Nemanjić, hodajući svijetom, stigao i do Egipta 1235. godine, gdje je bio gost kairskog sultana koji ga je zasuo svom pažnjom, dajući mu i pratnje sa kojima je išao po svim svetim mjestima Egipta i po Sinaju. „Vlastela, to jest emiri, vidjevši koliku čast sultan ukazuje Svetome, pohitaše da dotaknu neki ruke, drugi mantiju, govoreći da im ovako drag hrišćanin još nikada nije dolazio i da je to uistinu Božji čovjek.“ Bio je to prvi susret srpske i egipatske kulture.

Državni i gradski zvaničnici na otvaranju

Podsjećajući da je Narodna biblioteka Srbije dugo skupljala rukopisne „knjige starostavne“, koje su stradale pod tepihom zapaljujućih bombi Trećeg rajha, Vitezović je rekao:

„U svijetu se prema istraživanjima znalca staroslovenskog rukopisa Anatolija Turilova, nalazi oko 5.000 srpskih srednjovjekovnih rukopisa. Mi, pisci iz Srbije, zajedno sa svim naučnim i kulturnim institucijama i društvima, zatražićemo povratak tih rukopisa. Međutim, imajući u vidu egipatsko i grčko iskustvo, kako se svjetski značajni artefakti teško vraćaju u matičnu kulturu, tražićemo digitalne kopije sa ciljem da se ožive i istraže. Ovo neće biti naprečac, planiramo sve na deset godina, od 2020. do 2030. I da jednom, u okviru ovog sajma, priredimo veliku izložbu starih rukopisnih knjiga, zauzevši jednu halu, makar je izgradili za to.“

U ime Egipta, posjetioce je pozdravio dr Haitam al Haj Ali, predsjednik Generalne egipatske organizacije za knjige, koji je rekao:

„Knjiga je prijatelj kome povjeravamo naše tajne, predajemo našu svijest i osjećanje, prijatelj koji nam pruža osjećaj zadovoljstva. Knjiga je neko koga je ljudska civilizacija poznavala od samih početaka istorijskog doba. Egipat je bio jedna od najstarijih civilizacija koja je poznavala pisanu riječ, dok je danas nosilac jednog od najznačajnijih sajmova knjiga u svijetu i najznačajnijeg na arapskom području. Neka knjiga ostane ono što nas spaja, od trenutka kada upoznajemo egipatskog pisara i kulturu Vinče, sve do trenutka kada Nagib Mahfuz sa obale Nila doziva Ivu Andrića na ćupriji Drine ili obali Save.“, rekao je.

Dobrota i tolerancija

„Od ustava Konstantina Velikog koji poziva na mir i toleranciju, pa sve do nebeskih knjiga sakupljenih na egipatskom tlu, shvatili smo da ono što nas spaja, jesu ljubav prema dobroti i toleranciji i ljubav prema stvaralaštvu u gotovo svim oblicima njegove umjetnosti – rekao je dr Haitam al Haj Ali, pišu Novosti. „Ukoliko danas, iz dubina prošlosti našeg naroda, prenesemo poruku ljubavi i mira, onda se nadamo i budućnosti koja će nas spajati u daljoj saradnji i prijateljstvu.“

Ljubivoje Ršumović: Raskoš knjiga

„Kao i svake godine, Sajam knjiga je raskošan i ta raskoš se ogleda u novim knjigama. Nevjerovatno je koliko ima novih zanimljivih knjiga. Svaki pasionirani čitalac će pronaći nešto za sebe. Pomenuo bih „Zvezdobrojce“, o srpskim najvećim umovima.“, kazao je Ršumović.

Dragan Lakićević: Održava se duh

„Beogradski sajam knjiga opet svijetli. Nešto je staro, nešto je sasvim novo, ali mislim da se duh Sajma održava na dobar način. Čini mi se da su vrijednosti na ovom Sajmu vidljivije nego prije. I ako je to tačno, onda je to dobar znak.“