MANS podnio VDT-u pritužbu na rešenje o odbacivanju krivične prijave: „Tužiteljka tražila način da oslobodi Đukanoviće“

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) tražila je od Vrhovnog državnog tužilaštva da preispita odluku specijalnih tužilaca kojom je odbačena krivična prijava te organizacije protiv bivšeg šefa države Mila Đukanovića, njegove sestre Ane Đukanović i ostalih za zloupotrebu službenog položaja, primanje mita i stvaranje kriminalne organizacije tokom prodaje bivšeg državnog preduzeća “Telekom”.

U MANS-u ocjenjuju da je rješenje o odbacivanju “zasnovano na paušalnim, proizvoljnim i neosnovanim navodima, sve u cilju nevršenja službene dužnosti i nepreduzimanja radnji provjera navoda iz krivične prijave, te da zadatak tužilaštva nije bio otkrivanje i procesuiranje za krivična djela koja se gone po službenoj dužnosti, već je tužilac tražio način da prijavljene oslobodi od krivičnopravnog progona”.

Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, pritužbu vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću uputila je i Kancelarija zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, ocjenjujući da ne može biti zastare u slučaju poznatom kao afera “Telekom”, kao i da je postupajuća specijalna tužiteljka Ana Perović-Vojinović pogrešno utvrdila činjenično stanje i primijenila materijalno pravo i član 125 Krivičnog zakonika, koji tretira zastarijevanje krivičnog gonjenja.

Perović-Vojinović je krajem jula odbacila krivičnu prijavu MANS-a iz marta 2019. protiv dvoje Đukanovića, ali i bivšeg predstavnika Telekoma Olega Obradovića, “Eurofonda” Veselina Barovića, preduzeća “Monte Adria” Damjana Hoste i “Mađar Telekoma” Tomaša Morvaia, navodeći da je zastara za dio krivičnih djela nastupila još prije 15, dok su neka zastarjela prije nešto više od četiri godine.

Bivši predsjednik je nakon toga za “Pobjedu” kazao da ne vjeruje da je zastara razlog odbacivanja prijave, već da je u pitanju nepostojanje krivičnog djela.

Govoreći o odluci tužilaštva, Đukanović je kazao da je razlog što jedan broj nosilaca državnih funkcija ne donosi “na Ustavu i zakonima zasnovane odluke”, strah od neispunjenog očekivanja dijela javnosti, od odupiranja “besprizornom pritisku velikosrpskog nacionalizma i njegove crkvene, političke i medijske posluge u našoj državi”, te od “mentora demokratije” u regionu, nazvavši afere “Telekom”, “Prvi milion” i “Pandora papire” – “pamfletima” i “budalaštinama”…

Proizvoljno, paušalno, bez saslušanja prijavljenih

U pritužbi MANS-a, koju potpisuje direktor Istraživačkog centra Dejan Milovac, naglašeno je da toj NVO nije dostavljena odluka Specijalnog državnog tužilaštva od 8. jula, već akt od 28. jula, “koji je nezakonit i nerazumljiv, bez obrazloženja i navođenja koje su relevantne procesne radnje preduzete da do zastarjelosti ne dođe”.

“…Imajući u vidu da je prijava podnesena još u martu 2019, a da je, u međuvremenu Specijalno državno tužilaštvo svakako vodilo postupak protiv jednog od lica obuhvaćenog ovom prijavom (Oleg Obradović). Osim toga, za jedno od djela navodi se da je zastarjelost nastupila 15. maja 2021, što čini protok vremena duži od dvije godine, nakon sto je prijava podnesena i otvara pitanje koje su radnje preduzete za to vrijeme, odnosno kako je postupajući tužilac tada dozvolio da dođe do zastarjelosti”, stoji u pritužbi MANS-a.

Ako je smatrao da postoje razlozi za odbacivanje krivične prijave, ističe se u pritužbi, postupajući specijalni tužilac bio je dužan da o tome odluči obrazloženim rješenjem u skladu sa članom 271 Zakona o krivičnom postupku (ZKP).

“I isto dostavi podnosiocu, a ne da podnosioca prijave u formi obavještenja proizvoljno i paušalno obavještava da je rješenjem odbacio krivičnu prijavu, jer je nastupila zastarjelost. Shodno članu 271, stav 1 ZKP-a, postupajući tužilac morao je donijeti obrazloženo rješenje, ako je smatrao da ne postoji osnovana sumnja da je izvršeno krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti. Zato je nerazumljivo kako je tužilac cijenio prijavu, brojne dokaze na koje je u prijavi ukazano, koje činjenice i podatke je pribavio i kako ih je cijenio. Dakle, tužilac nije donio rješenje i pružio razloge zbog kojih smatra da je nastupila zastarjelost, paušalno je utvrdio kada su se desile posljednje radnje izvršenja krivičnih djela, ne pruživši nikakvo obrazloženje na osnovu čega i na koji način je došlo do zastare”, navodi se.

Iz MANS-a upozoravaju i na to da postupajući tužilac, osim što je pobrojao rokove zastarjelosti za pojedinačna krivična djela, nije cijenio da su u toku postupka preduzimane procesne radnje koje prekidaju ili zadržavaju tok zastarjelosti, kao i da se već vodio postupak protiv Obradovića, ali ne i drugih lica obuhvaćenih prijavom.

“Takođe, u obavještenju tužioca nema nikakve naznake da je preduzeo bilo koju radnju iz koje je utvrdio bilo koju činjenicu, nema naznake da je od bilo koga prikupio obavještenje, da je pribavio i izvršio uvid u bilo koji dokaz, pa čak ni naznake da je uopšte saslušao prijavljene ili bilo koje drugo lice na okolnosti i navode iz krivične prijave, osim što se navodi da je nastupila zastarjelost. Umjesto toga, postupajući tužilac samo navodi da je krivičnu prijavu odbacio, što ukazuje na to da je takvu odluku donio proizvoljno i da nije preduzeo nijednu radnju prije odbacivanja prijave”, naglašavaju iz MANS-a.

Podsjećaju da u su krivičnoj prijavi navedene radnje i dokazi iz kojih proizlazi da su prijavljeni izvršili krivična djela.

“…Ali je ostalo nejasno kako je sve to tužilac cijenio i iz kojih razloga je te radnje i dokaze zanemario i ignorisao. Specijalni tužilac je morao preduzeti radnje radi provjere navoda i dokaza krivične prijave, prikupiti druga potrebna obavještenja i dokaze i u svojoj odluci navesti razloge i obrazloženje za odluku kakvu je donio. Umjesto toga, tužilac po prijavi nije preduzeo ništa, već je proizvoljno odbacio”, poručuju iz MANS-a u pritužbi Vrhovnom državnom tužilaštvu.

Manjinski akcionari zakinuti

Državna kompanija “Crnogorski Telekom” je prodata 2005. godine “Mađar telekomu” za 114 miliona, od čega su tri miliona izdvojena za dotaciju otkupa akcija manjinskih akcionara.

Vlada tadašnjeg premijera Đukanovića odlučila je da svakom manjinskom akcionaru Telekoma doplati iz budžeta po 30 centi za svaku akciju koju ponude “Mađar telekomu”. Tako su Mađari kupovali manjinske akcije po cijeni od 2,2 eura, kako su i predlagali, ali su akcionari, zahvaljujući kontribuciji Vlade, dobili 2,5 eura za svaku prodatu akciju. Manjinski akcionari su, ipak, ostali zakinuti, jer je čak i “subvencionirana” cijena bila značajno manja od cijene koju je “Mađar telekom” platio za državni paket akcija, odnosno 4,7 eura po akciji.

“Mađar telekom” je u decembru 2011. platio kaznu od 95 miliona dolara kako bi se poravnao sa sa američkom Komisijom za hartije od vrijednosti i berzu (SEC) zbog optužbi u građanskom i krivičnom postupku da je kompanija podmitila zvaničnike u Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori kako bi dobila posao i isključila konkurenciju u oblasti telekomunikacija. U optužbama SEC-a navodi se da je Dojče telekom preko svoje podružnice isplatio višemilionski mito crnogorskim zvaničnicima.

SEC je u januaru 2014. odustao od dokazivanja činjeničnih tvrdnji o korupciji u Crnoj Gori zbog “racionalizacije” postupka, a tražili su da se proces nastavi u slučaju slične korupcije u Sjevernoj Makedoniji, za koju su smatrali da će je lakše dokazati. Ta američka državna komisija je u aprilu 2017. objavila da su se dvojica bivših direktora Mađar telekoma saglasili da plate 400.000 dolara i prihvate zabranu obavljanja poslova kako bi se poravnali u slučaju optužbi za korupcionašku privatizaciju u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji.

Bivši glavni izvršni direktor “Mađar telekoma” Elek Štraub pristao je da plati 250.000 dolara, a Andraš Balog, bivši glavni direktor za strategiju, 150.000 dolara, a obojica su prihvatila da pet godina ne rade kao službenici ili direktori u svim kompanijama čije se akcije prodaju na berzama u nadležnosti SEC-a.

Njujorški sud je trećeg optuženog zvaničnika Mađar telekoma u ovom slučaju, Tamaša Marvaia (bivšeg direktora za akvizicije i poslovni razvoj), u februaru osudio na osnovu sporazuma sa SEC-om da plati kaznu od 60.000 dolara zbog lažiranja kompanijskih knjiga i dosijea u vezi sa korupcionaškom šemom.

U aprilu 2015. godine, crnogorsko tužilaštvo dobilo je dokumentaciju o aferi “Telekom” iz SAD. Od te godine pa do početka 2019, specijalni tužioci objašnjavali su da čekaju prevod dokumentacije… Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, sada optužen za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i zloupotreba službenog položaja, tvrdio je početkom 2019. da Milo i Ana Đukanović nisu uključeni u malverzacije oko prodaje “Telekoma”.

Nakon toga, u martu 2019. godine, MANS podnosi prijavu protiv Đukanovića, njegove sestre i više osoba podnio zbog sumnje u zloupotrebu službenog položaja i primanje mita.

U prijavi je navedeno da se oni terete da su “kroz organizovanje kriminalne grupe, koristeći privredne i poslovne strukture Crne Gore, preko uticaja na izvršnu vlast obezbijedili da Vlada omogući Mađar telekomu da po povoljnijim uslovima kupi akcije manjinskih akcionara i tako dođe u posjed dvije trećine akcija Telekoma, a što je bio uslov za kupovinu državnog paketa akcija kompanije”.

“Zatim su sačinjavali lažne ugovore preko kojih je prijavljenom Milu Đukanoviću i drugim za sada neidentifikovanim licima isplaćen mito u iznosu od 7,4 miliona eura, koje su stekli, držali i koristili sa znanjem u trenutku prijema da novac potiče od krivičnog djela, istovremeno lažno prikazujući činjenice o prirodi tog novca koji je isplaćen kao mito i lažno prikazujući da se radi o novcu isplaćenom za izvršene usluge”, navodi se u prijavi.

(Vijesti)