Linta: Smešne izjave Milanovića i Radmana

Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ocenio je kao smešnu izmišljotinu izjave hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića i hrvatskog ministra spoljnih poslova Gordana Grlića Radmana da Srbija negira postojanje hrvatskog jezika u udžbenicima za osmi razred u Srbiji.

Milanović, Grlić-Radman i predstavnici hrvatske nacionalne manjine u Srbiji su nezadovoljni mišljenjem Odbora za standardizaciju srpskog jezika pri Institutu za srpski jezik Srpske akadamije nauka i umjetnosti koji su istakli da uz srpski jezik treba staviti napomenu da Hrvati, Bošnjaci i neki Crnogorci taj jezik nazivaju hrvatskim, bosanskim ili bošnjačkim i crnogorskim jezikom.

Jasno je da su izdavači udžbenika radili po uputstvima koja su dobili od strane Instituta za srpski jezik. Potpuna je laž Grlića Radmana da Srbija krši Sporazum o zaštiti prava srpske i crnogorske manjine u Hrvatskoj i hrvatske manjine u Srbiji iz 2004. godine a da ga je Hrvatska u potpunosti ispoštovala.
Linta ističe da Srbija u potpunosti poštuje prava hrvatske nacionalne manjine. Statutom AP Vojvodine iz 2009. godine hrvatski jezik i pismo uvedeni su kao jedan od službenih jezika i pisama u organima i organizacijama Autonomne Pokrajine Vojvodine. Postoji prevodilac za hrvatski jezik u Službi za prevodilačke poslove pri Pokrajinskom sekretarijatu za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine.

Prema zakonskim propisima u Srbiji svaka nacionalna manjina ima pravo na službenu upotrebu svog jezika i pisma ako je broj pripadnika te manjine u ukupnom broju stanovnika u lokalnim samoupravama 15 posto prema posljednjem zvaničnom popisu stanovništva. U skladu s navedenim propisima hrvatski jezik je službeni jezik u Gradu Subotici na području čitave lokalne samouprave, Gradu Somboru (mjesta Bački Monoštor, Bački Breg i Svetozar Miletić), Gradu Sremskoj Mitrovici (mjesto Stara Bingula), opštini Apatin (mjesto Sonta) i u opštini Šid (mjesta Sot i Batrovci). Hrvatski jezik je uveden kao službeni jezik na čitavoj teritoriji Grada Subotice iako je učešće hrvatske nacionalne manjine 10 posto odnosno manje od propisanog uslova od 15 posto što je dokaz pozitivnog odnosa prema hrvatskoj nacionalnoj manjini.

Linta naglašava da brojne činjenice potvrđuju da Hrvatska planski i sistematski krši Okvirnu konvenicju za zaštitu nacionalnih manjina, vlastite zakone i Sporazum o zaštiti prava srpske i crnogorske manjine u Hrvatskoj i hrvatske manjine u Srbiji iz 2004. godine kojima se garantuje pravo srpske nacionalne zajednice za službenu upotrebu sprskog jezika i ćirilice. Prema zakonskim propisima u Hrvatskoj svaka nacionalna manjina ima pravo na službenu upotrebu svog jezika i pisma ako je broj pripadnika te manjine u ukupnom broju stanovnika u lokalnim samoupravama barem jedna trećina. Prema posljednjem zvaničnom popisu stanovništva u Hrvatskoj postoje 23 lokalne samouprave gdje Srba ima više od 33.4 posto u ukupnom broju stanovnika. U 22 lokalne samouprave Hrvatska skoro dvije decenije opsturiše da se postave table sa nazivima mjesta, ulica, trgova, javnih institucija na srpskom jeziku i ćirilici. U pitanju je jedan od brojnih dokaza da Hrvatska ne poštuje univerzalne vrijednosti za koje se zalaže Evropska unija.