Knežević za Izvestija: CG je jedno od glavnih uporišta za geopolitički rat sa Rusijom

U intervjuu za Izvestija, predsjednik DNP-a i jedan od lidera DF-a, Milan Knežević, govorio je o „državnom udaru“, posljedicama pridruživanja Crne Gore NATO paktu i izgradnji vojnog centra na Sinjajevini, antiruskim sankcijama i ukupnoj situaciji u zemlji.

Knežević je istakao da do danas lideri DF-a nisu dobili pismenu presudu Višeg suda, te da će, čim obavještenje stigne, uložiti žalbu na presudu Apelacionom sudu. Osim toga, naglasio je da SDT Milivoje Katnić sada otvara novu stranicu u cijelom procesu tvrdnjama da u pripremi puča navodno nisu učestvovali samo Rusi, Crnogorci i Srbi, već i 10 ljudi iz SAD-a, Velike Britanije i Izraela.

„Riječ je o bivšim obavještajcima i političkim savjetnicima. Na primjer, optužbe se odnose na savjetnika Arona Šaviva, bivšeg agenta CIA Džozefa Asada, bivšeg službenika FBI-a Džona Paola i drugih. Tako se istražna faza nastavlja, a cio proces pretvara u jeftini krimi-roman u kome se konstantno otkrivaju nove zavjere“.

On je ocijenio da se zvanična Podgorica odlučuje na ovakve korake isključivo iz razloga što DPS, na čelu sa predsjednikom Milom Đukanovićem, sada pokušava da nađe vezu između dva događaja – pokušaja „državnog udara“ u Crnoj Gori i optužbi da se Rusija miješa u američke predsjedničke izbore.

„To je dokaz da su dvojica Rusa, koje tužilaštvo naziva agentima GRU-a, bila u stanju da „obrade“ ne samo državljane Crne Gore i Srbije, već i obavještajce zapadnih zemalja. Ovi „novi dokazi“ ruske intervencije mogu poslužiti kao dodatni materijal za dalju demonizaciju Moskve, pojačani pritisak i čak raspravu o novim sankcijama.

Očigledno je da je nova istraga naredba pojedinaca iz Sjedinjenih Država koji su ozbiljno zabrinuti zbog mogućnosti normalizacije odnosa Moskve i Vašingtona. Nažalost, sadašnje crnogorske vlasti složile su se da odrade prljavi posao u ovoj igri, a naša država je postala jedno od glavnih uporišta u geopolitičkoj borbi sa Rusijom. Moramo shvatiti da je Crna Gora, u stvari, i uvučena u NATO kako bi ispunila ovu ulogu“.

Knežević je ocijenio da većina građana priželjkuje uravnoteženu spoljnju politiku u kojoj se ni Rusija ni Srbija neće smatrati prijetnjom za bezbjednosti Crne Gore, i istakao da se mnoge političke stranke, nevladine organizacije, kao i vjerski predstavnici bore protiv izgradnje NATO baza na Sinjajevini.

Sumirajući rezultate neprijateljske politike zvanične Crne Gore prema najmnogoljudnijoj pravoslavnoj zemlji, on je naglasio da su ranije svaki treći turista i svaka druga investicija dolazili upravo iz Rusije. Istakao je da se sada situacija promijenila na gore, da su mnogi lokalni preduzetnici suočeni sa finansijskim problemima, te da je do danas, zahvaljujući antiruskim sankcijama, Crna Gora izgubila oko dvije milijarde evra.

Sagledavajući ukupnu društveno-političku situaciju u zemlji, Knežević je rekao da će Demokratski front, zajedno sa drugim opozicionim parlamentarnim snagama, uskoro razviti konkretan akcioni plan kako bi primorao vladajuće krugove da stvori uslove za održavanje fer i demokratskih izbora. Pored toga, zahtijevaće i da se zaustavi progon opozicionih političara, te da se riješe svi slučajevi korupcije u koje su umiješani visoki državni zvaničnici.

„Sada razmatramo dva scenarija u slučaju da se vlast ogluši na naše zahtjeve. Prvo, namjeravamo da nastavimo masovne proteste ove jeseni. Pored toga, opozicija može da odluči i da bojkotuje parlamentarne izbore zakazane za septembar 2020. godine. Opozicione stranke sada imaju 39 mjesta u parlamentu sa 81 mestom. Stoga smo uvjereni da bi, u slučaju bojkota, međunarodna zajednica takve izbore morala smatrati nelegitimnim“, zaključio je Knežević.