Karen Medoks: Radićemo i podržati vladu u Crnoj Gori sa kojom imamo zajedničke interese i sa kojom dijelimo vrijednosti

Reforme koje Crna Gora treba da sprovede na putu ka Evropskoj uniji zahtijevaju dugoročan plan i stabilnu vladu ili alternativno – podršku kako vlasti, tako i opozicije da dogovore zajedničku viziju za budućnost države, ocijenila je ambasadorka Ujedinjenog kraljevstva u Podgorici Karen Medoks.

”To je ono što ovdje nedostaje i to je razlog zbog čega je međunarodna zajednica zabrinuta da li Crna Gora može učiniti napredak ka ispunjenju svojih ciljeva za pristupanje EU”, rekla je Medoks u intervjuu “Vijestima”.

Ona je kazala da ako predstavnici naroda u Skupštini odaberu da oforme manjinsku vladu, to je na njima da odluče.

”Mi ćemo sarađivati i sa budućom vladom, ukoliko ista bude dijelila naše interese i vrijednosti”, poručila je Medoks.

Vi (UK) ste i dalje čvrsta podrška kabinetu premijera Zdravka Krivokapića, dok većina zemalja Kvinte i Delegacija EU navodno podržavaju zalaganja za formiranje manjinske vlade. Koji je razlog vaše podrške kabinetu premijera Krivokapića?

Radićemo i podržati vladu u Crnoj Gori sa kojom imamo zajedničke interese i sa kojom dijelimo vrijednosti. Sadašnja Vlada na čelu sa premijerom Krivokapićem je izjavila predanost evro-atlantskim vrijednostima. Najviše me interesuje šta se dešava u praksi, više nego šta Vlada izjavljuje, ili šta drugi ljudi govore o njoj. U praksi, naše zemlje tijesno sarađuju, podržavaju jedna drugu u obavezama obučavanja za NATO i razmjenjuju informacije kada je tema suočavanje sa teškim i organizovanim kriminalom. Ovakva vanjska politika Vlade i glasanje u Ujedinjenim nacijama je u velikoj mjeri u skladu sa našom, te smo posvećeni mnogobrojnim, istim globalnim ciljevima, uključujući na primjer zaštitu klime i prirodne sredine. Ako se nekada ne bi usaglasili, imamo jasne i iskrene kanale komunikacije putem kojih možemo istaći svoje zabrinutosti. Stoga, u praksi, smatram da još imamo brojne zajedničke interese i vrijednosti i zbog toga mi možemo sarađivati sa ovom Vladom. Ukoliko predstavnici naroda u Skupštini odaberu da oforme manjinsku vladu to je na njima da odluče, i mi ćemo sarađivati i sa budućom vladom, ukoliko ista bude dijelila naše interese i vrijednosti.

Da li ste zadovoljni napretkom i reformama u Crnoj Gori posljednjih godinu dana, posebno u oblastima borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala?

Dobro je vidjeti da je Vlada entuzijastična i voljna da se suoči sa korupcijom i teškim i organizovanim kriminalom. Međutim, kako se ističe u izvještajima Evropske unije, glavne institucionalne reforme treba da se ostvare kako bi se kreiralo otežavajuće okruženje za djelovanje kriminalaca. Ujedinjeno Kraljevstvo ima blisku saradnju sa policijom u Crnoj Gori. Mi podržavamo policijske snage u Crnoj Gori u vidu pružanja obuka i opreme i razmjenjujemo informacije kako bi bile od pomoći našim istragama. Naša saradnja obuhvata mnogobrojne oblasti, uključujući suočavanje sa finansijskim kriminalom, jačanje graničnih kontrola, borba protiv seksualne eksploatacije djece i krijumčarenja droga i cigareta. Ove reforme na visokom institucionalnom nivou treba da se dogode i mnogo toga treba da se uradi, ali u međuvremenu, mogu reći da je naš odnos snažniji nego ikada i da smo veoma zahvalni na saradnji koju imamo koja nastavlja da pruža korist objema državama.

Postoje najave o izazivanju prijevremnih izbora i skraćenju mandata Skupštini. Da li je to dobro za demokratiju i za građane Crne Gore?

Ja to posmatram dijelom demokratskog procesa. Za vrijeme izbora, rekla sam da zdrava demokratija nekada može biti veoma živahna – a nekada je demokratija konfuzan i neprijatan proces, naročito kada dolazi do neke vrste tranzicije. Ukoliko članovi Skupštine koji zastupaju narod Crne Gore koji je glasao za njih, odaberu da skrate mandat sadašnjoj Vladi, onda je to njihov demokratski izbor. To je demokratija na djelu.

Da li je zbog političke nestabilnosti poljuljan imidž Crne Gore kod međunarodnih partnera, kao što tvrdi opozicija?

Ujedinjeno Kraljevstvo čvrsto vjeruje u odlike demokratije, a Crna Gora je dokazala da je politička promjena moguća i sada postoje raznovrsni politički glasovi kako u Skupštini, tako i u društvu. Demokratija donosi zdravi izazov, ali uz to ide i element dugoročne neizvjesnosti. Međutim, smatram da ova vrsta reformi koju Crna Gora treba da sprovede kako bi ispunila svoju ambiciju pristupanja Evropskoj uniji, zahtijeva dugoročan plan i da će biti potrebna stabilna vlada ili alternativno podrška kako vlade tako i opozicije da dogovore zajedničku viziju za budućnost države. To je ono što ovdje nedostaje, i to je razlog zbog čega je međunarodna zajednica zabrinuta da li Crna Gora može učiniti napredak ka ispunjenju svojih ciljeva za pristupanje Evropskoj uniji.

Nedavno je britanski premijer Boris Džonson imenovao Stjuarta Piča za specijalnog izaslanika za Zapadni Balkan. Koja je njegova uloga?

Ser Stjuart Pič je imenovan prethodnog mjeseca, a njegova uloga ogleda se u radu sa liderima Zapadnog Balkana u cilju pružanja podrške i jačanja regionalne stabilnosti. On planira da posjeti Crnu Goru početkom godine i vjerujem da će htjeti da razgovara o tome kako smanjiti političke tenzije i podsticati dijalog između podijeljenih strana u Crnoj Gori. U okviru njegove uloge, na regionalnom nivou i u Crnoj Gori, prioriteti obuhvataju promovisanje snažnih demokratskih institucija i hvatanje u koštac sa bezbjednosnim izazovima i teškim i organizovanim kriminalom.

Da li to znači da je zaoštrena politička kriza na Zapadnom Balkanu, kao što postoje tumačenja imenovanja specijalnog izaslanika?

Imenovanje ser Stjuarta pokazuje da je britanska ministarka vanjskih poslova (Elizabet Trus) ozbiljna po pitanju povećanja angažovanja britanske Vlade na Zapadnom Balkanu. Zabrinuti smo zbog političkih i društvenih tenzija koje su porasle u regionu. Ovaj region je značajan za Ujedinjeno Kraljevstvo – naročito Crna Gora koja je NATO saveznica i blizak evropski susjed. Prošlog mjeseca, na sastanku šest ministara vanjskih poslova Zapadnog Balkana u Londonu, naša ministarka vanjskih poslova je izjavila: “Veoma je važno da izazovemo sile mržnje i podjele koje se nadmeću da spriječe napredak prethodne dvije decenije … Produbljivanjem naših ekonomskih i bezbjednosnih veza sa Zapadnim Balkanom, možemo istovremeno raditi na očuvanju bezbjednosti, slobode i prosperiteta. Zajedno možemo uspjeti u našoj misiji da osiguramo slobodu i demokratiju, ne samo da prebrode izazove, već i da napreduju.”

Brine li Vas da Crna Gora i Zapadni Balkan mogu pasti pod uticaj Rusije i Kine?

Zabrinuti smo što je Crna Gora postala igralište na kojem su prisutne različite vrijednosti. Mi vidimo veliku podršku kod crnogorskog društva za evro-atlanske vrijednosti. Međutim, kako smo američka ambasadorka i ja ranije napisale u našem otvorenom pismu, brinemo jer akteri izvan granica Crne Gore nastoje da imaju uticaja ovdje.

Kako ocjenjujete ekonomsku saradnju Crne Gore i Velike Britanije, da li ima prostora za proširenje saradnje i za veće prisustvo britanskih investitora u Crnoj Gori i u kojim oblastima?

Voljela bih da vidim veću trgovinsku i investicionu saradnju sa Crnom Gorom. Nadamo se da ćemo potpisati bilateralni trgovinski sporazum tokom 2022. godine. Vidimo prilike za britanske firme da budu uključene u zelenu energetsku tranziciju u Crnoj Gori, donoseći ekspertizu u oblasti obnovljive i čistije energije. Takođe imamo i svjetski vodeće firme za konsultantske usluge i upravljanje projektima u oblastima koje obuhvataju razvoj urbanizma, turizma i luka. Trgovinski izaslanik za Zapadni Balkan, britanskog premijera, Martin Vikers, ima posebno interesovanje za Crnu Goru i nadam se da ćemo ga vidjeti ovdje u narednim mjesecima.

Žene su bolje u rješavanju konfliktnih situacija
Istraživanja pokazuju da žene, usljed tereta obaveza, nijesu zainteresovane za javni angažman, naročito politiku. Šta biste poručili ženama u Crnoj Gori?

Vjerujem da je razlog zbog čega žene kažu da nijesu zainteresovane za politiku taj što postoji jako malo uzora na vodećim pozicijama u Vladi i Skupštini. One jednostavno ne vide ulogu za sebe tamo i ne vjeruju da mogu da upadnu u nešto što se posmatra kao muška profesija. Žao mi je što je tako, jer je istraživanje pokazalo da su žene bolje u rješavanju konfliktnih situacija, kao i da su bolje u nalaženju kompromisa. Ove vještine su upravo ono što je sada potrebno crnogorskoj politici koja je sklona podjelama. Način rješavanja ovog problema jeste da se pomogne onim ženama koje su već na vodećim pozicijama da budu vidljivije, glasnije i da se mladim djevojkama da više uzora, kako bi one težile da dostignu ove pozicije. Crna Gora je trenutno u ranim stadijumima tranzicije u smislu rodne ravnopravnosti, te bih ohrabrila žene da ne budu u strahu od kršenja društvenih stereotipa i da budu ambiciozne i da postave visoke ciljeve – jer su potrebne svojoj zemlji!

(Vijesti)