Hitlerov dom u Austriji postaje policijska stanica
1 min read
Zgrada u kojoj je ลพivio Adolf Hitler (foto: Reuters)
Zgrada u kojoj je nacistiฤki voฤa Adolf Hitler roฤen u Austriji biฤe pretvorena u policijsku stanicu, najavili su zvaniฤnici.
Ministar unutraลกnjih poslova Volfgang Peลกorn kazao je da ฤe to biti โnepogreลกiv signal“ da ovaj posjed ne slavi nacizam.
Hitler je prvih nekoliko nedjelja svog ลพivota proveo u stanu u zgradi iz 17. vijeka u gradu Branau na Inu.
Sudbina ove zgrade je bila tema duge rasprave.
Vlada je nekoliko decenija iznajmljivala zgradu od bivลกeg vlasnika u pokuลกaju da zaustavi ekstremo-desniฤarski turizam.
Nekada je bio dnevni centar za njegu osoba sa invaliditetom, ali je tome doลกao kraj kada se vlasnica Gerlinde Pmer usprotivila planovima da se objekat prilagodi invalidskim kolicima, a onda i odbila sve ponude vlade da kupi zgradu ili da je renovira.
Plan da se zgrada pretvori u centar za izbjeglice 2014. godine takoฤe nije uspio.
Vlada je po prinudnom nalogu za kupovinu preuzela vlasniลกtvo 2016. godine, po cijeni od 810.000 evra.
U Austriji postoji velika rasprava i neslaganje oko sudbine zgrade.
Neki su traลพili da se sruลกi, dok su drugi tvrdili da treba da se koristi u dobrotvorne svrhe ili kao kuฤa pomirenja.
U izjavi koju je dao proลกlog utorka, Peลกorn je rekao da ฤinjenica da ฤe zgradu โu buduฤnosti koristiti policija treba da poลกalje nepogreลกiv signal da ovaj objekat viลกe nikada neฤe evocirati sjeฤanje na nacionalsocijalizam“.
Hitler je roฤen 20. aprila 1889. u gradu Branau na Inu, gdje je njegov otac bio rasporeฤen da radi. Njegova porodica je ostala u stanu u ovoj zgradi nekoliko nedjelja poslije njegovog roฤenja, a zatim su se preselili na drugu adresu u ovom kraju.
Zauvijek su napustili grad kada je Hitler imao tri godine.
Vratio se na kratko tokom 1938, na putu za Beฤ, nakon ลกto je pripojio Austriju nacistiฤkoj Njemaฤkoj.
Pod Hitlerovom vladavinom (1933-45), nacistiฤka Njemaฤka je zapoฤela Drugi svjetski rat, sprovodeฤi genocidnu politiku koja je rezultirala smrฤu oko ลกest miliona Jevreja i desetinama miliona drugih civila i boraca.