ИН4С

ИН4С портал

Главни град Боке Которске

1 min read
Котор је политички изузетно важна црногорска тачка, јер је главни град Боке, иако се тај податак – да је Котор главни град Боке Которске – никад не помиње у црногорским медијима.
Grad Kotor

Котор, детаљ (Фото: Н.М.)

Пише: Никола Маловић

Из ма ког правца да се долази Котору, око евидентира наносе историје, естетику, али и реално постојање гомиле пара за наше услове. Луксузне мега-јахте којима је начичкана Рива, и укотвљени бродови-крузери са по 5.000 путника и чланова посаде казују примјером да је Котор полигон за велике играче.

Котор је политички изузетно важна црногорска тачка, јер је главни град Боке, иако се тај податак – да је Котор главни град Боке Которске – никад не помиње у црногорским медијима.

Никад. Историјска синтагма за главни град заливске области Боке Которске – не постоји.
Уколико би се игром богова са политичког Олимпа а не вољом Бокеља догодило издвајање Боке Которске (Котор, Тиват, Херцег Нови, са историјском Будвом или без ње) – Црна Гора би се у сваком смислу (туристичком, економском, цивилизацијском) могла да замисли као и даље она земља без много шта, и без много чега.

Да би се и иначе слабој шанси за осамостаљења Боке везале ноге, важно је имати Котор у својим рукама.

У Котору, некад престоници Стефана Немање, данас није лако бити Србин. То је хир историје, и њен цинизам. Питао сам которске Хрвате, с којима као Бокељ с Бокељима имам одличне односе, како је могуће да Црногорце генерацијама доживљавају као цивилизацијски инфериорне а да су им истовремено тако лојални?!

Срби, с друге стране отворено бунтовни, показују презир и према слугањству и према каталогу лоших потеза потеклих с брдах, а као примјер служи парадокс по коме, рецимо, министар за туризам никад није Бокељ.

Важније је да министар финансија никад није Бокељ. А био је током српског средњег вијека, онолико пута протовестијар – министар финансија.
Не може се (успјешно) водити земља која ставља акценат на туризам ако Приморац има осјећај да држава концем октобра заборави да излази на море.
Бокељски су поморци познати од давнина. Наутички педагог и математичар, Марко Мартиновић у својој Поморској школи у Перасту обучавао је 1698. седамнаест питомаца руског цара Петра Великог.

По убиству силника Вицка Бујовића – будући адмирал Балтичке руске флоте Матија Змајевић бјежи из Града; године 1721. извојеваће он побједу над Швеђанима у бици код рта Гангут.

Новљанин Марко Војновић постаће адмирал руске Црноморске флоте. Иво Визин постаће први Јужни Словен који је на свом броду опловио свијет (1852-1859). Итд.

Никола Маловић у херцегновској Књижари Со (Фото: Б. Мићић)

Поморско школовање нуди сасвим извијестан лебац заливским фамилијама.
Свака трећа кућа има активног поморца у ужој или широј фамилији. Оно што жена са стране не може да схвати лако, да ће муж пловити пола године сваке године, те да ће дјеца свакипут изнова упознавати оца – Приморкиња узима здраво за готово. Пловити се мора. Navigare necesse est.

Поморац са 10-годишњим стажом за мјесец заради колико професор на крају каријере – за годину. Тај језик разумију млади и хрле да упишу которску Поморску академију. Тај језик разумију и дјевојке: са свега 30 година млад поморац може да се комплетно скући.

Которска Гимназија, цијењена установа што баштини традицију Граматикалне школе из 13. вијека само што Бога не моли да јој Усуд не пошаље кадар с дипломом каквог факултета из Црне Горе.

Такви су међу заливским интелектуалцима дебото прокажени. Херцег Нови, пропорционално, има највише диплома с Београдског универзитета након Београда. Но опет Нови заостаје за Котором, јер се само у главном граду Боке окреће пара.

Ко год дође у Котор, тај, ако не остане, погријешио је. Ко год је рођен у Котору, тај, ако не оде, погријешио је.

Наизглед супротне, тврдње су разумљиве има ли се у виду которски алгоритам: ко дође – тај је видио све, па му је Котор најпривлачнији за провести живот; ко се роди у Котору – томе тек предстоји да, зарад школе или навигавања, тек обиђе све, и онда се врати – пошто обиђе то што може бити све.

 

 

Подјелите текст путем:



Придружите нам се на Вајберу и Телеграму:

     

15 thoughts on “Главни град Боке Которске

  1. Ivo Vizin je HRVAT, zašto ga zovete južnim slovenom ili kako ja kažem Slavenom? Znate li okle mu je familija, budite malo otvoreniji prema Hrvatima

  2. Никола ,бриљантан као и увијек.Недавно на сајму књига у Београду у оној гужви,у пролазу угледах Николу.Али он муњевито протрча па нисам имао времена да се и лично упознам са
    једним од најбољих писаца средње Српске генерације.Али , ваљда на идућем сајму ћемо поипти и кафу.Одсуство сензибилитета ове власти за Боку је нешто одавно знано( па бар министар туризма би могао бити Бокељ).

  3. Malovicu svaka ti cast ali sa rijeci treba preci na djela .Nama bokeljima nema zivota dok smo god s ovim divljacima (najblaze receno) ,potomcima komita koji su pljackali i otimali bokeljske kuce zasta postoje brojna svedocenja.
    Daj da se organizujemo barem da potpisemo neku peticiju ili nesto.

  4. Бока которска је кроз своју дугу историју,била мета многих освајача и окупатора.Сви су они долазили и одлазили,само један оста.Од априла 1945.године, када је Бока под тачком“ разно“ од стране КПЈ-ота присаједињена Црној Гори,дођоше нам црногорци и ту остадоше.Долазили су они и раније у мањем броју појединачно прилагођавајући се обичајима и навикама становника Боке.Већина од њих је и мијењала вјеру,зашто то не рећи,углавном за вечеру,за привилегије и прелазили у Римокатолике.Много је данас презимена у Боки који су дошли из Црне Горе не тако давно и примили су католичанство.Ови нови што силазе са црногорских брда, толико су нас поклопили да се изгледа ми бокељи морамо прилагођавати њима,јер они немају намјеру одлазити.Кажу да је краљ Никола једном рекао“ђе год да ми црногорци у свијет пођу дома се врате, само ако оду у Боку никад се више не врате“Ови су се изгледа добро угнијездили.Благош нама са њима!

  5. Malo se zna u nasoj siro javnosti da je prvo izvodjenje Gorskog Vijenca uradjeno u Risnu i da je to uradio Vuk Vrcevi ,covjek i pisac koji je u Grblju 1846 osnova skolu u porti crkve Svetog Djordja.Uradio je to jos za zivora Njegoseva,ali itda je napisao ove stihove ,ili malo kasnije
    Gdje prostota selom sudi;
    Gdje neuki knjigom vlada,
    Prvda gine ,zakon bludi,
    Zlo se radja I nepravda.
    Da li je Vuk prorocki pisao nemozemo nego da kazemo da je tako danas,vjerovtno da je imao razloga i tada za tako nesto,a ko zna dace Bog da ne bude uvjek tako.
    Veliki rat kako se zove onaj iz 1914-18 odnio je mnoge zrtve i citava carstva su nestala,rodile su se nove drzave,koje su opet nastale iz tih carsatva i karljevina,spirala razjedinjenja unsitnjavanja se nastavljau do danas i pitamo se kad ce prestai.
    Da su Boka i Bokelji u njoj sebe ugradili u drzavu Jugoslaviju to je poznato,naravno zajedno sa Crnogorcima,jer u tim vremenima ovdje su vladali isti okupatori i prostor je bio okupiran,u brdima Crne Gore ako e je blo slobodnog dijela zemlje , tesko da se moglo govriti o nekoj teritoriji koja se moga nazvati slobodna drzava,koja je kao takva prestala da postoji 1916 god.
    Ako sve saberemo i odzmeo kartkorocno jete tesko jer se unistava ili se unstio privredni resurs grana Pomorska privreda ,koja je svedena na dava broda,ribarstvo ne postoji a oni koji i pokusaju ribtai nemogu za jedan dan na Pijaci ispod zidina prodati ni 50 kg gavice,koja je uvjek bila najeftinija.Sta se ima iz ovoga zakljuciti,velike migracije stanovnistva pa se i navike mijenjau,nebih rekao,promijnio se ncin zivota koji prihvacaju i oni u Starom gradu jednako kao oni iz Grblja koji kupuju i jaja kod samoposluga u Grbaljsko polje.Ni svadbe se ne prave vise kuci,mrtvi se voze kroz zaliv u mrtvacnicama a ne drze u kuci,a jos nije pocelo da se salvi kroz kafice SLAVA,mada nije daleko,svi to vidimo da se desva pred nasim ocima ,nemozes promijnit ni u svojoj kuci ,a evo kako.Slavis SLAVU pozvao si prijtelje koji dolaze ili su znali kada se dolazi na SLAVU,danas te vec pitaju a kada da dodjem,a kad doje moras mu postviti pepeljaru jer ugasi on cigar u pjat,a kako ces izvrsiti prekadu za vrijem jela kad on nije pojeo ni supu trazi Kokakolu,i sta da kaze kada ne gleda one oko sebe kako se ponasju i znaju kao se na Slavu jede i kada mozes da trazis pice, ali trebalo bi i za svakodnevni rucak slicno raditi.Nije se zavrsilo jelo pola gosti, jer prijetelj je velika rijec, se dize iza stola i zavrsilo je jelo.Nerkome ko je prvi put dosao kada ponudus ribani sir kod posluzivanja supe gleda te kao da si poludio,sami mijenjamo sebe a najvise obicaja ,a postoji izreka bolje da umre selo nego obicaj,nadajmo se da nece biti tako,a Boka je tu i ostanuti ce tu,da smo u pocetku devtnaestog vije gajili pamulk dans bi se neko smijao,isto kao da se dignu oni mrtvi i vide svakoga clana svoje porodice kako sam razgovara sa samim sobom,bolje reci sa SMARTFONOM.Dobro je da se nesto mijenja ali bi bilo dobro a se ono sto je dobro sacuva i prenese na one koji dolaze iza nas,sada tako trenutno nije ,ali se nadmo da ce i ovo ludilo koje vlada svijetom malo prikociti,nas naseljavaju nasi barca i setre,a sto bi dali ovi ovdje u Frankfutu da subotom i nedeljom vide Njemca!

  6. Nil de nobis sine nobis-nista o nama bez nas

    Z a dugo prije Nemanjica jezgro je Srbije je bila Zeta,koja se u uzem smislu zvala Dalmacija i Duklja.
    U Zeti je bila Srbija vlast…!Zeta je bila njen najglavni dio,koji je najvise mogao u drzavnim poslovima.Zeta bijase ugaoni kam Juzne Srbije.Zeta ,iako bijase na moru,drzeci zaliv Kotorski,gdje je pristanise jedno od najljesih na svijetu,opet imase sve ono sto imahu zemlje koje nijjesu na moru,jer u njoj,nad ravnicama koje joj narod hranise,te mogahu biti bez morske trgovine,vladahu planine koje je vezahu sa ostalom Srbijom….!(1)
    A kada se u srpskoj drzvi pokaza drzavni kvar i ona poce slabiti ,Srbija poce gubiti samostalnost,opterecena svojim zemljama,rastazana na licne vlasteocke pravce po oblastima,pocne da se raspada i propade,tada se Zeta odvoi od Srbije(2)
    Organizacija srpska je pocela od Jadrnskog Mora,u Duklji koja je bila influencairana svim nacinima zivota latinskog Zapada,ona se fiksirala i najzad konsolidovala u untrasnjim predjelima Raske,
    Srbija je bila iz tri dijela,jedan dio unutrasnji vizantiski,upravljen prema Dunavu i Carigradu,zatim Srbija Jadranskih obala ,i Srbija Dalmatinska.
    Kotor kao grad i veci dio Boke imali su u svoj istoriji tri vazna i duga perioda koji su se i do danas itekao odrazili na nejno drustveno socijalno I kulturno bice.Prvi dio je Nemanjici koji vladase 200 godina,zatim Mlecici koj vladase skoro 400 I Austrija koja vladase 100 godina,da bi se Boka konacno svojom voljom prisajedinila i ujedinaila u KSHS ,koju predhodno oslobod Vojska Kraljevine Srbije.
    Ako se osvrnemo na sve ove protekle vladare ovim prostorm najupecatljiviji dio u najznacajni su ostavili Nemanjici ,koji su se ovdje dozivjeli kao najveci ulagaci i najveci prosperitet od kada se ovim prostorima krecu narodi,najvaznije od svega je i pored razvoja i trgovine je KRST, kojim je krsten ovaj narod ,a to je krst kojim nas je kstio Sveti Sava,taj isti krst koji nas je krstio dao nam je iili bolje reci donio nam je slobodu isto tako 500 godina od odlaska ove dinstije odavde,mozda je to i neko providjenj da nas bas oslobodi Srbija
    Sta se sve desavalo od tada pa do oslobodjena 1918 , i dans to prevazila mogucnost jednog cllanka
    A i jedne velike knjige.Od toga vremena pa do danas Kotor a I Boka su promijenili 17 raznih osvajaca ,da bi Kotor u medjuvremenu puno puta bio samostalan I slobodan pa do razni autonomija i drzavnih povalstica drugih gospodara,Tako je nakon odlaska Nemanjica u stvari kada se Zeta odvoila 1370 ili 71 dolsa pod valst Tvrtka ,a od njegove smrti 1385 pa do pada pod Veneciju 1420 bio slobodna i samostalna.Da je to vrijeme bilo burno i da samostalnost nije dosla sa neba govore podaci o borbama sa vlastodrscima kakvi su bili; Balsici Sandalja Hranici i Crnojevic.
    Zbog politickih prilika koje su poznate Otomanska nadiranja i nemoc Srbije i Zete Kotor se odlucio da zatrazi neku mocnu zastitu a to je bila Venecija 1420 godine,dakle nije bila okupacija nego obracanje za pomoc i zastitu Veneciji,naravno das u odlucivali vlasti grada Kotora. koje su ugavnom bile Rimokatolicke!

    Da ne bude zabune Kotor se takodje prvi puta stavio dobrovoljni , ali iz straha od Vizantije ,pod vlascu Srbije sredinom jedanaestog vijeka!
    Kda bi sada u kako kazu demokratiji bilo moguce slobodno odlucivanje sa kime da se zivi odluka bi bila vrlo jednostvan i jasna,ali posto nije tako strpljenje i samo strpljenje,a narod neka duma sa kime i kako na izborima, nijesu sve krivi oni koji su dosli ,ili mozda oni koji su otisli ipak najvise su krivi oni koji mrze a prave se da vole,tako da dobro bjese ono pisanje oca Jovana Plmenca svojim i nasim precia u Ge Zalevo.

    1. Ooooo nema lijeka…hahaaa…ali antimontenegrinstvu,bi reko.
      Kad ne priznajete montenegrini najvece pisce iz CG,Boke…to je tako.Inace ,sve finansije srpske kraljevine i naročito carevine vodila je decenijama porodica Buća/Srbi/.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *