Fidelity consulting za IN4S: Crna Gora se zaduživala 6 evra svake sekunde poslednjih 13 godina; nova vlada mora da okupi najbolje ljude i da krene da radi

Crna Gora se nalazi u samom epicentru ekonomsko-socijalne krize čije će se posljedice, na žalost, jako dugo osjećati i obilježiće ovu generaciju na planeti Zemlji, kažu iz konsultanske kopmanije Fidelity consulting.

U razgovoru za naš portal ističu da crnogorske ekonomske neracionalnosti i loši ekonomski odnosi, kojima smo trapavo tepali tranzicija, traju zaista predugo, zbog čega se većina građana na njih navikla i smatra ih potpuno normalnim. 

U nastavku razgovora Fidelity consulting daju odgovore na pitanja – kako podići posrnulu crnogorsku ekonomiju, te koliko će nam vremena biti potrebno da se oporavimo od ekonomske krize.

Koje, po Vama, moraju biti magistralne linije razvoja crnogorske ekonomije u narednom periodu?

„Prije nego odgovorimo na to pitanje, ističemo jednu važnu činjenicu: Crna Gora se nalazi u samom epicentru ekonomsko-socijalne krize čije će se posljedice, na žalost, jako dugo osjećati i obilježiće ovu generaciju na planeti Zemlji. Treba biti kristalno jasan: iako će sve države snažno osjetiti krizu, izlazak iz nje će zavisti od dva faktora: sposobnosti država i njihovih privreda da apsorbuju ovu traumu kao i brzine prilagođavanja ekonomije na nove okolnosti nakon obuzdavanja virusa.

Za razliku od krize iz 2007. godine, Crna Gora u ovu ulazi kao značajno zadužena država u kojoj je neposlenost visoka (naročito među mladima, ali i ugroženim kategorijama društva), sa visokim deficitom budžeta (manjak para koji se do sada obezbjeđivao kreditnim zaduženjima), ugroženim platnim bilansom sa posebnim naglaskom na pad prihoda od turizma i od doznaka fizičkih lica (naši ljudi koji rade u inostranstvu i šalju novac vitalan za preživljavanje porodica), slabom domaćom proizvodnjom, promašenim kapitalnim investicijama čiji rokovi završetka redovno kasne, rekordnim blokadama računa (13% BDP), sveprisutnom sivom ekonomijom, endemskom korupcijom, pogoršanim kreditnim rejtingom, nabujalom neproduktivnom administracijom koja je prožeta mediokritetskim kadrovima koji su iznikli iz partijskih koalicionih sporazuma čija je osnovna karakteristika da ne vrednuju kvalitet već samo doneseni broj glasova na izborima.

Ukoliko korona zahvati sljedeću turističku sezonu, period ukupnog oporavka trajaće narednih 5 do 10 godina

Kada na sve navedeno apliciramo ogromne razmjere krize izazvane koronavirusom, više je nego jasno da će, ukoliko trenutna situacija zahvati i sljedeću turističku sezonu, period ukupnog oporavka crnogorskog društva trajati narednih 5 do 10 godina i to ne samo od „korona krize“, već i od dosadašnje sistematske devastacije nacionalnog ekonomskog sistema.

Na žalost, zbog intenziteta krize i njenog uticaja na slabašan crnogorski ekonomski sistem, neće biti previše kapaciteta za brzo prilagođavanje novonastalim odnosima koje je koronavirus oblikovao.

Čuveni Valtazar Bogošić je napisao „Što se grbo rodi, vrijeme ne ispravi“. Imajući to u vidu, biće izuzetno teško, čini se i nemoguće, izmijeniti crnogorsku ekonomiju u kratkom roku. Više će to biti prilagođavanje na novonastale okolnosti sa jasnim ciljem da se očuva supstanca i da se omogući preživljavanje građanima koji su najjače ugroženi usljed djelovanja krize.

Pametan razvoj privrede mora se bazirati na razmjeni mišljenja i stavova svih ključnih aktera u crnogorskom drustvu sa filigranski preciznim analizama investicija u nove grane industrije kako nam se ne bi ponovila agonija sa prioritetnom dionicom autoputa koja “miriše” na arbitražu.
Dakle, svi pričaju o diversifikaciji ekonomije; ipak, ona se ne dešava preko noći. Jedan model rasta koji se zasniva na turizmu kao primarnoj privrednoj grani nacionalne ekonomije jednostavno više nije prihvatljiv. Međutim, mi moramo da znamo da diversifikacija u poljoprivredu, u IT, u laku industriju i eventuialno druge industrije je jako težak proces sa velikom dozom neizvjesnosti za što treba puno novca, znanja ali i sreće.

EU treba da bude naše strateško opredjeljenje. Prema procjenama, a uzimajući u obzir hrvatsko iskustvo, Crna Gora bi kao članica EU, samo iz instrumenta „Next Generation EU“  imala pravo na najmanje milijardu eura finansijske podrške (bespovratnih sredstava i kredita sa povoljnim uslovima otplate) za oporavak od ekonomske krize. Za malu Crnu Goru, ovolika sredstva bi predstavljala moćan instrument za suočavanje sa krizom ali i snažan zamajac za toliko željenu diversifikaciju privrede sa akcentom na zelenu ekonomiju i digitalizaciju.

Imajući u vidu navedeno, jedna od velikih šansu za Crnu Goru vidimo u velikom geopolitičkom i geoekonomskog trendu a to je diversifikacija ekonomije EU od Kine u brojnim industrijama. Naime, lanci snabdijevanja se ubrzano sele iz Kine u EU. Duboko verujemo da postoji mogućnost da se iskoristi taj snažan vjetar geopolitičkih promjena kako bi se privukle kredibilne kompanije da započnu svoj biznis u Crnoj Gori, uz podršku novih nekorumpiranih vlasti“.

 Kako procjenjujete perspektive crnogorskog turizma i koliko će nam trebati vremena da se vratimo na nivo prije pojave korona-virusa?

„Prema podacima Svjetskog savjeta za turizam i putovanja za Crnu Goru, u našoj državi u ovoj grani privrede je vezano čak 66.0000 radnih mjesta, što čini polovinu radnih mjesta u privatnom sektoru. Dodatno, prema tim podacima, turizam čini doprinosi 33% crnogorskom BDP-u.

Imamo najave SZO da će tek u drugoj polovini naredne godine biti dostupne vakcine za koronavirus tako da će i sledeća turistička sezona biti izuzetno prilično izazovna. Kako su prihodi od turizma su vezani za dvije determinante: broj turista i njihovu potrošnju, jasno je da će sljedeće godine biti manja potrošačka moć turista iz regiona dok će broj turista zavisiti od tempa vakcinacije ljudi u državama.
U ovom trenutku, uzimajući u obzir trenutne informacije oko distribucije vakcine koji govore da će masovna vakcinacija biti završena tek na kraju trećeg kvartala 2021. godine, procjenjujemo da će prihodi od turizma naredne godine iznosi između 40 i 60% prihoda iz 2019. godine.
Iz svega navedenog, jasno je da će oporavak u kvantitativnom (borj turista) I kvalitativnom (cijene usluga) trajati najmanje 3 do 5 godina“.

 Koliko država može da pomogne malim i srednjim preduzećima, ali i građanima koji su ostali bez posla, da prežive aktuelnu situaciju?

„Osnovna karakteristika dosadašnjih ekonomskih mjera je njihova nedostatnost, neusklađenost sa realnim potrebama privrede i građana kao i kašnjenje u implementaciji
Država mora mnogo odlučnije da podrži mala i srednja preduzeća kroz veće subvencije za zaposlene, koje moraju iznositi najmanje 350 eura mjesečno.

Državna banka je zaista neophodna kao ključni mehanizam nove paradigme razvoja. Bez nje, ne može se razmišljati o dugoročnom razvoju države Crne Gore. Prosto rečeno, komercijalne banke, koje su u stranom vlasništvu, potpuno prirodno nisu previše zainteresovane za finansiranje dugoročnih projekata od nacionalnog značaja. Zbog toga je potrebna snažna domaća razvojna banka koja bi na jasnim procjenama svake od investicija imala presudan značaj na ukupan razvoj crnogorske ekonomije“.

Da li ste saglasni sa ekonomskim analitičarem Predragom Drecunom, koji kaže da su prednosti Crne Gore – nerazvijeni poljoprivreda i energetski sektor?

„Vjerujemo da svako ima pravo na svoje mišljenje koje oblikuje pažljivo razmatranje ekonomskih procesa u našoj državi. Poljoprivreda jeste veliki potencijal ali mora mnogo da se radi na nekoliko polja istovremeno i uporno, što prati velika neizvijesnost. Ako znamo da skoro polovina ljudi koji rade na poljoprivrednim gazdinstvima ima preko 55 godina kao i da je investiciona aktivnost u poljoprivredi jako niska, očekivanja da se nešto može sistemski promijeniti u kratkom roku jesu puka iluzija.

Mišljenja smo da će naredna vlada imati ozbiljne izazove da okupi najbolje ljude i da krene da radi, dok su očekivanja osiromašenog i obespravljenog naroda prevelika. Zbog toga smatramo da očekivanja treba spustiti, te treba biti realan realan i reći da ispod deset godina (dva i po mandata) bilo kojih vlada biti jako teško promeniti model ekonomskog rasta koji se zasnivao na turizmu kao primarnoj grani razvoja nacionalne ekonomije.

Na kraju, daćemo Vam presjek našeg viđenja situacije koja zatiče novu Vladu Crne Gore.

Crnogorska ekonomija je mogla opstati samo zahvaljujući enormnom uvećanju javnog duga (zaduživali smo se 6 eura svake sekunde ili oko pola miliona eura dnevno u poslednjih 13 godina) koje će otplaćivati ne samo sadašnji nego i svi budući naraštaji.

Kozmetičko i površno simuliranje ekonomskih reformi sve više liči na presipanje iz šupljeg u prazno (šlajfovanje u ler) sa jednom velikom razlikom – plaćenom kamatom na javni dug.

Crnogorske ekonomske neracionalnosti i loši ekonomski odnosi, kojima smo trapavo tepali tranzicija, traju zaista predugo, zbog čega se većina građana na njih navikla i smatra ih potpuno normalnim. Lični interesi su nadjačali opšte, zbog čega pati ukupna ekonomska politika države.

Veliko ograničenje predstavlja i činjenica da je ekonomska struka u Crnoj Gori, u najvećoj mjeri, preuzimala zvanične stavove Vlade umjesto da bude korektivni faktor i nepresušni izvor konstruktivne kritike. Upozorenja o problemima u crnogorskoj ekonomiji, na bazi naučno utemeljenih analiza uz konstruktivne kritike, samo su sporadično evidentirana od lokalnih aktera u Crnoj Gori, a i takva po pravilu odbijana od strane Vlade. Tako najsnažnija kritika nacionalne ekonomske politike dolazi od međunarodnih finansijskih institucija koje prate ekonomske pokazatelje i predstavljaju jedini korektivni faktor sa uticajem na donosioce odluka.

Kako vrijeme prolazi, postaje jasnije da se izlaz iz ovakvog stanja ne može naći bez temeljnih promjena u našem privrednom sistemu. Glavni ali ne i jedini uzroci zabrinjavajućeg stanja u ekonomiji Crne Gore su kontinuirano visoka tekuća potrošnja (potrošnja države), deficit platnog bilansa, glomazna administracija, mediokritetska kadrovska uravnilovka i ogromno zaduživanje za finansiranje ekonomski neisplative prioritetne dionice auto puta Bar – Boljare.

Posebno ističemo sljedeće: crnogorski tip neoliberalne ekonomije, o kojoj godinama pišemo, može se poistovjetiti sa biznisom neuspješnog lajf kouča – forsira se mahom od neostvarenih kvazi-psihologa, priučenih ekonomista i likova naduvanih egoizmom, koji svoj “biznis model” grade na nesigurnim pojedincima. Dakle, crnogorski tip neoliberalne ekonomije je jedan klasični polu-mutant koji može da postoji samo u slučaju kada stvari dobro funkcionišu; on se hrani samo neravnopravnom raspodjelom dodate vrijednosti u ličnu korist, jačanjem društvenih nejednakosti i jednom vrstom narcisoidnosti u ubjeđenju lažne elite koja samu sebe laže da sve zna. Zapravo a i nažalost, pokazalo se u praksi da na bilo koji ozbiljniji problem, kakav je koronavirus, crnogorski ekonomski neoliberali umiju jedino da ćute, pognu glavu i čekaju novu apanažu koja, sasvim paradoksalno, redovno dolazi od države i to u obilnim iznosima“.

Na kraju razgovora kazali su da se nadaju da će nova Vlada Crne Gore prekinuti takvu praksu finansiranja ovih ekonomski opskurnih likova, te pružiti šansu zbilja slobodnim ljudima da otvoreno razmjenjuju stavove na ekonomske teme.