ИН4С

ИН4С портал

Фељтон: Кад су вакат каљали инсани – некад и сад (XIX дио)

1 min read

 Jusuf_Mehonjic-1-1

Jусуф Мехоњић

Муслимански одметници били су пријетња читавом подручју

Проф. др Жарко Шћепановић, такође, наводи и следеће:
„Наиме, ради сређивања прилика у Санџаку у 1921. 1922. и 1923. години били су ангажовани и летећи одреди четника Косте Пећанца. Била је то скоро приватна Пећанчева војска, која је служила учвршћењу нове власти, али и врло недисциплинована војска. Поред четника, у овим одредима било је и добровољаца, ислужених војника и официра, а понегдје су ангажовани и Срби-сељаци.

Доласку Пећанчевих четника у Санџак претходили су немири у неким муслиманским селима и крстарења више муслиманских одметничких група; у некима је било и по 50 одметника. Локални полицијски органи нијесу били у стању да стану на крај разорном дјеловању ових група, које су изводиле разбојничке и пљачкашке акције на ширем подручју Санџака. У августу 1921. године код Бродарева је дошло до правог окршаја између четника и одметника.

Бјелопољским, пљеваљским и пријепољским крајем крстариле су одметничке групе Јусуфа Мехоњића (из бјелопољског села Гранчарева) и Хусеина Бошковића (из села Маоча код Пљеваља). Ове групе крстариле су све до Албаније и повезивале се са бројним одметничким групама око Плава и Гусиња, гдје је и у фебруару 1919. године дошло до побуне и жестоких борби са војском. С друге стране, до подручја Бихора допирала је одметничка група Фериза Салковића. Ове и друге одметничке дружине харале су Санџаком све до 1929. године и за то вријеме починиле низ злодјела.

Тако, у љето 1920. године тридесетак одметника са Јусуфом Мехоњићем на челу ухватиле су код Бистрице близу Нове Вароши окружног начелника из Пријепоља, његову пратњу разоружали а њега опљачкали. Мехоњић је том приликом, између осталог, причао начелнику да би се сви одметници предали када се не би истраживало шта је ко чинио за вријеме аустроугарске окупације. Ово рјечито свједочи из којих је редова регрутована Мехоњићева дружина. Радило се, углавном, о бившим сарадницима окупатора.

Овај и други случајеви дали су повода народном посланику Сретену Вукосављевићу па је с групом Пријепољаца упутио писма предсједнику Скупштине, предсједнику владе и министру унутрашњих послова у којима, поред осталог, стоји: „Већ је друга година како муслиманске чете тероризирају овај крај. Њихова крвава акција уперена је само против Срба и против државе. Привредни живот је због тога замро. Саобраћај стао. Зло се све више шири…“ Потписници су тражили да их држава заштити јер ће у противном предузети мјере самоодбране, а владу оптужити пред јавношћу.

Тих жалби било је и у наредним годинама. Тако је Јеро Поповић, учитељ. Из Сувог дола 1922. године обавијестио министра унутрашњих дјела да подручјем Пештери крстари на стотине одметника. У другом Поповићевом извјештају из исте године (послије убиства 3 Србина из Сувог Дола) стоји да се Срби из Сувог Дола морају иселити ако се нешто не предузме против одметника. Ове одметничке групе продирале су и у бјелопољски крај, гдје су починиле више злочина. Савременици се сјећају да је око пута Бијело Поље- Сјеница била посјечена шума да би се колико-толико осигурала безбједност путника, који су најчешће путовали групно и у пратњи жандарма.“

(наставиће се)

Подјелите текст путем:



Придружите нам се на Вајберу и Телеграму:

     

10 thoughts on “Фељтон: Кад су вакат каљали инсани – некад и сад (XIX дио)

  1. Mijomire za ovu hladnoću je dobro da odereš dva tri češnjaka i komad slanine, ali one bijele, domaće. Požuri mijomire, danas se nabucaj, sjutra počinje post. Pitaj Zoku CT i njoj sam rekao da se najede bijeloga luka i slanine i već joj je bolje. Sjutra onako smiren, upali kandilo, stani ispred slavske ikone i ponovi Oče naš deset puta. Nakon toga sjedi i pročitaj feljton nanovo. Vidjećeš da ovaj feljton nije po volji ultrašima sa jedne i sa druge strane. Vidjećeš zašto su neki nezadovoljni što je ostalo „tursko uvo“ sa ove strane Carigrada i, takođe, zašto su neki kao i ti Mijomire nezadovoljni jer se navode kritike zbog nenaučnog pristupa Šerba Rastodera kada je u pitanju događaj u Šahovićima i Vranešu. Želim da uputim čestitke redakciji portala na korektnom pristupu i na inauguraciji teme.

    1. Hvala ti, „Nomski“, na savjetima, posebno na onom da ODEREM tri češnjaka, jer sam ja mislio da se češnjak guli a stoka dere, no dobro- savjet je savjet. Ipak mislim da nijesi baš izabrao momenat za ovakve savjete jer se moj komentar nije odnosio na zimske prehlade i čitanje očenaša jer sam ja to prevazišao i to smatram gubljenjem vremena. A ti slobodno nastavi, i to ne toliko no sve udesetostruči, dako ti bog pomogne da popraviš i standard i pamet da svoja ubjeđenja ne vrijedi nametati drugom, sem ako nijesi pop. Što se tiče mog komentara on je čitav moje razmišljanje o toj ogromnoj tragediji đe su neljudi pobili na vrlo okrutan i divlji način mirne seoske stanovnike u sred noći, ne dajući im nikakve šanse. Nijesam toliki nečovjek da to ne osudim jer eto „nijesu moji“. Svaki čovjek, svako ljudsko biće je moje i uvijek pomislim na ogromnu količinu patnje koju bezosjećajni neljudi mogu da nanesu ljudima. Pomisli i na sebe, ne daj bože da ti banda u sred noći ( a tako je bilo) bane na vrata kuće da ti pobije cijelu familiju! Dan prije toga žandrmerija je pokupila nešto malo oružja što se našlo u selu da ne daj bože ne nastradaju ti „borci za krst časni i slobodu zlatnu“. A sve to je urađeno u miru bez rata, sa znanjem i odobrenjem onoga ko je po svim božjim i ljudskim zakonima bio dužan da štiti svoje građane bez obzira na vjeru, a to je bio lično kralj Aleksandar i njegova vlada sa N. Pašićem. Nikoga zbog tolikog zločina nijesu ni optužili a kamo li osudili. No, ako ima božje pravde, Aleksandar je za svoje nedjelo kažnjen deset godina kasnije u Francuskoj. E za njega nemam ni najmanje sažaljenje.

  2. Koliko ja vidim iz ovog nastavka to pise prof. dr Zarko Scepanovic… Sto Serbo Rastoder nije polemisao sa njegovim stavovima ne znam… Ali, trebalo je…

  3. Поштована редакцијо,
    неко вас је оклеветао Новаку Килибарди због овог фељтона! Све зна! Браниће Шерба свим својим људским и научним снагама. Видјећете! ХМ! Много су опасне Килибардине људске и моралне снаге!

  4. Ух, па гдје човјек јутрос нађе Александра Карађорђевића? Аоваква мећава!

  5. Ovo je dakle ta objektivnost!? Sve se svodi na kraju na to da se zaključi kako se od muslimanskog terora iz sela Šahovića više nije moglo živjet i da je sasvim prirodna reakcija oko 2000 ostrašćenih komšija da na njih krenu i odbrane „krst časni i slobodu zlatnu!?“ Ovo je očigledno cilj ovog kolumniste. Od početka mu nije bio cilj neki objektivan prikaz već sprdnja sa autorom istorijsog djela o pokolju u Šahovićima! Najvažnije je „zaboravljeno“: Ko je isplanirao i naredio genocid u Vraneškoj dolini? Odlično se zna da je sve to organizovala država na čijem je čelu bio kralj Aleksandar Karađorđević. Dakle, bez njegovog znanja niko nije smio počinjet jedan takav masovni zločin. Potvrda tome je što ama baš niko od učesnika zločina nije sudski odgovarao!To je činjenica koja se ne može pobit te je uzalud i nečovječno umanjivat odgovornost tako što će se otvoreno lagat da se od muslimanskog terora nije moglo živjet! Komita je bilo i jednih i drugih ali to nije i ne može bit opravdanje da se npr pokolju đeca, valjda ona nijesu bili komiti!? Simptomatičan je i podatak kome je država povjerila da sredi prilike u Sandžaku. Angažovani su „leteći četnički odredi“ vojvode Koste Pećanca koji su bili privatna Pećančeva vojska, jedna razularena i nedisciplinovana banda, kojoj su bile odriješene ruke da rade šta hoće. Nijesam siguran ali kad se pojavi jedna takva zločinačka banda potpuno je nenormalno da se niko ne odmetne kako bi se zaštitio od njihova zla! Ovo je moj slobodan zaključak na osnovu situacije četničkog terora četnika Koste Pećanca.

    1. Nekorektno Mijomire, koliko sam citala ovaj feljton ocito je da do sada nije izveden nijedan zakljucak samo su postavljana pitanja kako jedan istoricar, tj. profesor Rastoder, obradjuje jednu osjetljivu istorijsku temu. Nista nije navodjenje u nekom pravcu ako feljtonista „pita“ prof. Rastodera zasto nije uzeo u razmatranje i stavove jednog vrsnog crnogorskog istoricara prof. dr. Zarka Scepanovica, koji je pisao o tom zlocinu. Najbitnije je da se u ovom feljtonu ne prikrivaju ni leteci odredi Koste Pecanca ni nacin njihovog djelovanja. Ako ne uzmemo u obzir sve detalje i cinjenice kako cemo doci do istine. Za mene je ovo posten pristup.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *