Fajnenšel tajms: “Velika Albanija” rizik za novo nasilje na Balkanu

Novo pitanje koje se pokreće na Balkanu nakon potpisivanja Prespanskog sporazuma jeste da li će se Albanci ujediniti oko ideje kreiranja „velike Albanije“, navodi se u analizi „Fajnenšel tajmsa“, koju prenosi portal „Plus info“.

„Da li će etnički Albanci biti zadovoljni da ostanu podijeljeni u tri države — Albanija, Sjeverna Makedonija i samoproglašeno Kosovo*, ili će dio ili svi oni pokušati da se ujedine u ’veliku Albaniju‘“, analizira ovaj list.

FT navodi da Sporazum iz Prespe predstavlja najveće diplomatsko dostignuće na Zapadnom Balkanu nakon Dejtonskog sporazuma kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini.

A kada je riječ o ideji o „velike Albanije“, FT smatra da to donosi rizik za novo nasilje u regionu i zato poručuje da albanski političari u sve tri zajednice treba da budu uzdržani, dok političari u EU i na Balkanu moraju da ubijede Albance da su njihova prava u fokusu.

„Prespanski sporazum pokreće nadu za napredak u rješavanju drugih regionalnih izazova, posebno spora između Beograda i Prištine, kao i ustavnog ćorsokaka u Bosni i Hercegovini“, ističe se u analizi FT.

Prespanski sporazum, prema „Fajnenšel tajmsu“, biće ocijenjen i na osnovu toga da li će odstraniti sumnje o dugoročnoj stabilnosti Sjeverne Makedonije, a da bi se to dogodilo, kako se navodi u tekstu, potrebna su tri koraka.

„Najprije EU mora da otvori svoja vrata za Sjevernu Makedoniju i Albaniju, jer će ulaz Albanije u EU zauzdati nacionaliste u Albaniji i na KiM u pokušajima da iskoriste etničke Albance u Sjevernoj Makedoniji za svoje ciljeve“, ističe se u analizi.

Drugo, a imajući u vidu da će se u Grčkoj vratiti na vlast nova demokratija koja je kritična prema Sporazumu iz Prespe, bilo bi dobro, navodi se u analizi, da lider ove stranke Kirijakos Micotakis prihvati ovaj Sporazum i pomogne Sjevernoj Makedoniji na putu ka EU i NATO-u, što je, ocjenjuje se, sigurno u grčkom nacionalnom interesu.

„Takođe, vrijeme je da se desničari u Sjevernoj Makedoniji oproste s makedonskim šovinizmom, jer je njihov agresivni nacionalizam nanio veliku štetu reputaciji ove mlade države tokom vladavine Nikole Gruevskog“, napominje se u analizi „Fajnenšl tajmsa“, te se dodaje da ova država sada mora da njeguje inkluzivni građanski patriotizam.

Zaključak je: osim Prespanskog sporazuma, status Albanaca u Sjevernoj Makedoniji umnogome će determinisati i održivost ove države na Balkanu.

Pročitajte još:

U Tuzima se na Dan nezavisnosti Crne Gore vijore zastave Albanije