EU će blokirati pregovore sa Crnom Gorom ako se ne smanji kriminal
1 min read
Crna Gora prva je u redu država koje pregovaraju za ulazak u Evropsku uniju, određeni napredak Evropska komisija je prepoznala, ali dva najvažnija poglavlja 23 i 24 i dalje predstavljaju najveći izazov.
Naime, prema saznanjima CDM-a, Evropska komisija bi, ukoliko ne bude pomaka kada je posrijedi vladavina prava, mogla da aktivira takozvanu klauzulu o balansu za Crnu Goru što zapravo predstavlja „zamrzavanje“ pregovaračkog procesa kada su posrijedi ostala poglavlja.
„Odluka o tome još nije donijeta, a sve zavisi od daljih koraka vaše zemlje. Svakako ta opcija nije isključena„, nagovijestio je CDM-u briselski zvaničnik.
Klauzula o balansu je najinovativnija funkcija revidiranog pristupa EU o pridruživanju i još jednom naglašava povećani fokus EU na poglavlja 23 i 24.
Dakle, ako je napredak u vladavini prava značajno umanjen, Komisija može, pošto je iscrpjela sve druge raspoložive mjere, da zaustavi pregovaranje za ostala poglavlja.
Podsjetimo, komesar za proširenje Evropske unije Štefan File predstaviće danas Izvještaj o napretku balkanskih zemalja ka članstvu u EU.
U ovogodišnjem Izvještaju o napretku Crne Gore, kao i u prošlogodišnjem, u fokusu će biti vladavina prava, administrativne reforme, borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, nezavisnost sudstva, depolitizacija lokalne samouprave, ekonomski napredak, ljudska prava i medijske slobode, odnosno napadi na novinare.
Akcenat će biti i na finansiranju političkih partija, korišćenju IPA fondova te presudama u visokoj korupciji.
Prema briselskim diplomatskim izvorima, Crna Gora je ostvarila određeni napredak u poglavljima koji se ne tretiraju kao zahtjevna, ali i dalje nedostaju rezultati u primjeni zakona na kojima se temelji vladavina prava.
Zvanični Brisel će kao problem posebno naglasiti to što i dalje ne postoji nijedna presuda za korupciju na visokom nivou.
I u ovogodišnjem izvještaju možemo očekivati spominjanje afere „Snimak“, a poseban fokus biće na pritiscima na medije, napadima na novinare, ali i na često nekažnjavanje osoba koje su naručioci napada.
Briselski zvaničnici imaju stav i o čestom bojkotu opozicije kada su posrijedi neslaganja sa vlašću, što prema njihovoj ocjeni nije pravi odgovor na nesuglasice, jer, kako navode, direktno podrivaju demokratske tekovine.
Kada su posrijedi ostale zemlje regiona, Evropska komisija bi trebalo da predloži da Srbija otvori 35 poglavlje koje se tiče regionalne saradnje i veza s Kosovom.
Naime, prema saznanjima CDM-a, Evropska komisija bi, ukoliko ne bude pomaka kada je posrijedi vladavina prava, mogla da aktivira takozvanu klauzulu o balansu za Crnu Goru što zapravo predstavlja „zamrzavanje“ pregovaračkog procesa kada su posrijedi ostala poglavlja.
Na Kosovu i u Crnoj Gori, kao i u 12 drzava eurozone, 1 januar 2002 značio je ne samo početak nove godine, nego i uvođenje eura kao zakonitog sredstva plaćanja. Novom valutom menja se namačka marka koja je bila korisćena kao zvanična valuta u tim jugoslovenskim entitetima od 1999 godine.
Na osnovu kojeg je to zakona Eu uvedena prvo marka a potom euro,ili je to „jaka “ Crna Gora uvela bez icije znanja.
Igor Lukšić je od prosinca 2010 crnogorski premijer. U četvrtak se sreo u Berlinu sa saveznom kancelarkom Angelom Merkel: prva državna posjeta jednog crnogorskog premjera od stjecanja državne neovisnosti 2006. Krajem prošle godine Crna Gora je službeno dobila status kandidata za prijem u EU. Još devedesetih godina prošlog stoljeća je većina bruto domaćeg proizvoda ove države poticala od šverca cigareta.
FAZ: Gospodine premijeru, Vi ste najmlađi premjer na svijetu, ali u usporedbi sa vašim prethodnikom skoro već starac: Milo Đukanović je imao 29 godina kad je 1991. postao premjer Crne Gore, Vi imate 34. Zašto u vašoj državi političarima uspijeva da tako rano dosegnu takve vladarske visine?
Lukšić: Ne znam, možda nam to lezi u genima. Starost nije odlučujuća: imate umirovljenike sa 25 godina i ljude koji su sa 70 godina puni energije.
FAZ: Kad je Đukanović prije 20 godina postao premjer a u Sloveniji počeli jugoslavenski secesionistički ratovi imali ste 15 godina. Da li se sjećate tog vremena?
Lukšić: Da. Bilo je užasno. Na putu ka frontu su kroz moj rodni grad prolazili vojnici, posve iscrpljeni od borbe sa nekakvim neprijateljima – navodno sve braneći socijalističku Jugoslaviju. Vjerujem da mi uopće nismo shvaćali što se tada dešavalo. Onda su se sa fronta kuci vraćali sa odurnim pričama, o pljačkama i ostalim gadostima. Užasno sam se tada osjećao.
Posle bosanskog rata se Đukanović polako distancirao od srpskog svedržitelja Slobodana Miloševića. Od tada je Crna Gora saveznica Zapada. I danas nadoknađujemo ono, što smo devedesetih izgubili. Situacija je bila veoma konfuzna, posebno kad je UN proglasio sankcije nad Jugoslavijom. Živjeli smo sputani u kavezu. Posebno je bilo teško mladim ljudima, koji su se morali odlučiti što će studiraju. Tek tijekom vremena nam je postalo jasno, da nam je potrebno nešto posve novo.
FAZ: Europska Unija, u katalogu zahtjeva, inzistira na jasnim mjerama protiv korupcije u Vašoj zemlji. Koliko je danas jaka mafija u CG?
Lukšić: Dopustite mi da Vam odgovorim jednim primjerom: Početkom tjedna su crnogorski i njemački organi zajedno razbili lanac švercera droge. U Hamburgu je zaplijenjeno 300 kg kokaina. Uvjerene sam da se nalazimo na dobrom putu da naše administrativne, pravne i financijske instrumente tako ojačamo, da mogu temeljno suzbijati korupciju i organizirani kriminal. Već sada, po rezultatu ispitivanja, je samo 12 posto stanovništva spremno latiti se podmićivanja službenika. Ranije je to bilo 18 posto.
FAZ: Đukanović je preko dva desetljeća određivao politiku Crne Gore, bio pet puta premjer i jednom predsjednik. Drži li on i dalje sve uzde vlasti u svojim rukama?
Lukšić: On je i dalje predsjednik DPS. Ako izuzmem poneki telefonski razgovor, kad popričamo o određenim temama, on se ne miješa u dnevnu politiku. Time on pokazuje, da je bio ozbiljan kad je iznio razloge svoje ostavke: želio je pomoći Crnoj Gori da napreduje u izgradnji institucija. Morate biti svijesni činjenice da je povijest naše zemlje obilježena jakim ličnostima, koji su uvijek odlučivali o svemu. Sad je nastupilo vrijeme da se pokaže da nije sve u ličnostima nego u institucijama.
Autor: Markus Bickel
Zavrsava nije sve u licnostima nego u institucijama,bravo Luksicu svoj mandat si dobro iskoristio,rerkao Sojgu da laze ili su institucije u Rusiji lazne,a Mila i danas pitas gdje da piskis,toliko o institucijama u Montenegro.