Džomić: Konjević pritiska sudije da sude po Krivokapićevoj volji

Ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević nedavno je tražio da se izvrše bezbjednosne provjere sudija Upravnog suda kako bi ih disciplinovao da ne donose presude po zakonu, kako to inače rade i služe na ponos pravdi i pravosuđu Crne Gore, nego da sude po volji njegovog partijskog šefa Ranka Krivokapića, tvrdi koordinator Pravnog programa Mitropolije crnogorsko-primorske, protojerejstavrofor Velibor Džomić.

Komentarišući izjavu Konjevića da, bez obzira na sve presude Upravnog suda kojima su poništene odduke MUP-a o odbijanju zahtjeva za odobrenje privremenog boravka u Crnoj Gori pravoslavnim sveštenicima, ovaj resor ne može donijeti drugačiju odluku s obzirom na „negativno mišljenje ANB-a” o ovim licima, Džomić je ocijenio da se „izvanji ministar unutrašnjih poslova kao ekonomista ne razumije u pravo”.

„Konjević priča priču koja nije pravno utemeljena. U suprotnom, njegov resor bi donosio zakonita, a ne nezakonita rješenja. Može Konjević da priča šta mu god padne na pamet i baš me briga šta priča, ali je dužan da postupa po zakonu, ali to još uvijek nije shvatio. Nedavno je tražio da se vrše bezbjednosne provjere sudija Upravnog suda kako bi ih disciplinovao da ne donose presude po zakonu, kako to inače rade i služe na ponos pravdi i pravosuđu Crne Gore, nego da sude po volji njegovog partijskog šefa Krivokapića“, kazao je Džomić listu „Dan“.

Naravno, dodao je on, taj predlog nije prošao.

„Sačekaćemo da vidimo da li će MUP i dalje da ignoriše presude Upravnog suda, a nama nije teško da ponovo idemo na Upravni sud. Umjesto da ljudski priznaju grešku i postupe po zakonu, on i njegovi saradnici i dalje traže način da sveštenstvu krše ljudska prava što se uredno evidentira u Izvještaju Stejt departmenta o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori, u kome se moj slučaj, kao i slučajevi drugih sveštenika, već treću godinu tretiraju kao primjer kršenja ljudskih prava“, ukazuje Džomić.

Nedavno je Vlada, na predlog MUP-a, usvojila predlog zakona o strancima, kojim je predviđeno i odobravanje privremenog boravka po osnovu obavljanja vjerske službe. Takve odredbe dosad nijesu postojale u aktima koji regilišu ovu oblast.

„Toga dosad nije bilo u Zakonu o strancima i zato se ovaj predlog zakona u stručnim pravnim krugovima već zove „Sveštenički i monaški zakon”, jer je prvenstveno uperen protiv tih lica. Sada su kao uslov za odobrenje privremenog boravka svešteniku postavili pitanje evidentiranosti Crkve ili vjerske zajednice kod Raška Konjevića“, naveo je Džomić.

On je ukazao da je MUP taj uslov do sada postavljao kao ključni za sveštenstvo i monaštvo, iako nije postojao u zakonu, navodeći da je to konstatovao i Upravni sud u više desetina presuda.

Pritisci na crkvu

U Informaciji o potrebi donošenja predloga zakona o slobodi vjeroispovijesti, koju je nedavno usvojila Vlada navedeno je da bi trebalo definisati posebnu prekršajnu odgovornost zbog „prisutnih zloupotreba u radu vjerskih zajednica”. Džomić ocjenjuje da „takve gluposti ne zaslužuju komentar“.

„Ne bi me čudilo da su predložili osnivanje inspektorata za djelovanje crkava i vjerskih zajednica, kao i postavljenje inspektora za te poslove. Velika bi trka bila za ta namještenja. Mislim da bi se Raško Konjević tu posebno proslavio, a mogao bi i nekog od rođaka da pozove da mu pomogne“, smatra on.

Konstataciju Ministarstva za ljudska i manjinska prava objavljenu u inforamciji dostavljenoj Vladi da postoji „tendencija pojedinih vjerskih zajednica da aktivno učestvuju u određenim društvenim zbivanjima kao nosioci političkih inicijativa”,

Džomić smatra neozbiljnom i neodgovornom ocjenom koja, po njegovom mišljenju, predstavlja sočinjenije direktorata za odnose sa vjerskim zajednicama pri Ministarstvu za ljudska i manjinska prava.

Džomić upozorava da niko, pa ni država, ne može i nema pravo da ovako kako je konstatovano u Informaciji, definiše dstjelokrug vjerskih poslova crkava i vjerskih zajednica.

„Zamislite situaciju u kojoj bi jedan činovnik, pa neka je i ministar, danas određivao čime može da se bavi jedna crkva. Da ne otvaram ovom prilikom pitanje broja pravoslavnih činovnika u Direktoratu za odnose sa vjerskim zajednicama i Ministarvu za ljudska i manjinska prava“, navodi on.

Zakon ili mačuga

Džomić smatra da je Ustav detaljno razraj dio i utvrdio pravac prema kojem bi se trebalo ići pri donošenju novog zakona o slobodi vjeroispovjesti, posebno odredbama o slobodi vjeroispovijesti i drugim ljudskim pravima, kao i o odvojenosti crkava i vjerskih zajednica od države.

„Određene osnove su postavljene i kroz odredbe tri ugovora koja je Vlada pojedinačno potpisala sa Rimokatoličkom crkvom, Islamskom i Jevrejskom zajednicom, a one se tiču poštovanja unutrašnje autonomije crkava i vjerskih zajednica i ostvarivanja sistema kooperativne odvojenosti crkava i vjerskih zajednica radi promovisanja i unapređivanja opšteg dobra.  Postoji i čitav niz drugih tema o kojima treba razgovarati na stručnom nivou kako bi pravilno bile normirane u budućem zakonu“, istakao je Džomić.

Dodao je da bi u radu Radne grupe za pripremu predloga zakona trebalo da učestvuju i predstavnici crkava i vjerskih zajednica.

„Red je da se to ispoštuje i kada su u pitanju crkve i Jevrejske zajednice, i to prvenstveno one koje su istorijski utemeljene. Odnos prema tom pitanju demaskiraće ambicije i ciljeve Ministarstva za ljudska i manjinska prava. Ako crkve i vjerske zajednice budu ignorisane da prilikom pripreme nacrta i predloga zakona i svedene na nivo koji im ne pripada onda će biti jasno da se ne priprema ozbiljan zakon nego mačuga“, zaključio je Džomić.