Dva sveta, jedan 9. maj: Moskva u čast herojima, EU u službi rata

MAKSIM BOGODVID/HOST PHOTO AGENCY RIA NOVOSTI/HANDOUT/EPA-EFE
Dok je Crveni trg sijao u čast žrtava i pobednika nad nacizmom, Evropska unija je poslala milijardu evra Kijevu i poručila: mir nije opcija. Srbija se našla pod pritiskom, ali je iz Moskve poslala snažnu poruku suvereniteta.
Moskva pod paradom, Evropa pod šlemom
Uprkos pretnjama ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog i pritiscima iz zapadnih centara moći, Rusija je obeležila Dan pobede na način koji je svetu još jednom pokazao simboličku i političku težinu ovog datuma. Crveni trg u Moskvi postao je epicentar sećanja, ponosa i poruka odlučnosti — i to ne samo za Rusiju, već i za sve zemlje koje odbijaju diktat jednopolarnog sveta.
Dok su paradom marširale jedinice iz 13 prijateljskih država, dronovi simbolizovali tehnološki napredak, a predsednik Vladimir Putin ponovo upozoravao na izvitoperenje istorije i povampirenje nacizma, iz Brisela je stigla poruka sasvim drugog karaktera — nova milijarda evra iz konfiskovane ruske imovine ide u ratnu mašineriju Ukrajine.
Simbolika 9. maja: jedni pozivaju na pamćenje, drugi na oružje
Dok je Rusija obustavila specijalnu vojnu operaciju u čast žrtava Drugog svetskog rata, EU je upravo tog dana odlučila da nastavi sa ratnom politikom. Taj kontrast nije slučajan — on je politička deklaracija, poruka da Evropa više ne razume ni simbole mira, ni pouku istorije.
Paradoksalno, novac stiže iz takozvanog „Mirovnog fonda“. Na isti dan kada je Evropa nekada oslobađana od fašizma, danas se ta ista Evropa svrstava na stranu novih geopolitičkih avantura, produžavajući stradanja i gušeći inicijative za primirje.
Srbija na udaru: Zašto se nije smelo biti u Moskvi?
Prisustvo predsednika Aleksandra Vučića na Paradi pobede nije prošlo bez reakcija. Evropska unija i njeni zvaničnici, poput Emanuela Žiofrea, poručili su da Srbija “nije bila na pravom mestu”. Zabrane preleta, kritike i otvorene geopolitičke poruke pokušale su da utiču na suverenu odluku Srbije da se nađe u društvu onih koji poštuju istoriju i žrtvu sopstvenog naroda.
Predsednik Vučić je odgovorio jasno: cena će, ako mora, biti plaćena lično, ali Srbija neće ćutati. U Moskvi je vodio razgovore sa Vladimirom Putinom, gde se razgovaralo o konkretnim koracima za unapređenje bilateralnih odnosa, ali i o zajedničkoj borbi za pravedniji svetski poredak. Podrška suverenitetu Srbije nije izostala.
Svetla Moskve u tami novih pretnji
Dok su nebo nad Moskvom parali vatrometi, a veterani stajali uz mlade vojnike, svetu je poslata poruka: postoje narodi koji pamte, ali i ne popuštaju. Dok jedni paradiraju istorijom, drugi paradiraju vojnim budžetima i političkim ucenama.
Iz Moskve se vraća jasna slika — parada je održana, susreti su bili produktivni, pretnje nisu urodile plodom. Uprkos pritiscima i blokadama, oni koji su želeli da budu u Moskvi – stigli su.
Pobeda je više od praznika, ona je pozicija
U svetu podeljenom između sećanja i zaborava, između mira i sukoba, između suvereniteta i podaništva, obeležavanje Dana pobede u Moskvi ponudilo je više od protokola. Ono je otkrilo ko poštuje istoriju, a ko je spreman da je ponovo zakopa u rovovima novog rata.