ะัะบัะฐะฝัะบะธ ะะพะฝัะตะฝะตะณัะธะฝะธ ะพะด ะฆะตัะธัะฐ ะฝะฐะฟัะฐะฒะธะปะธ ะตะบัะฟะตัะธะผะตะฝัะฐะปะฝั ะฟะพะทะพัะฝะธัั ะทะฐ ะธะทะฒะพัะตัะต ะฟััะฐะฒะธั ะฟัะพัะตะบะฐัะฐ
1 min read
ะะพะฒะฐะฝ ะะฐัะบัั
ะัะบัะดะฐ ัะพะปะธะบะพ ะผัะถัะต ะดะฐะฝะฐั ะฝะฐ ะฆะตัะธัั? ะจัะฐ ัะต ะดะพะณะพะดะธะปะพ ัะฐ ะฆะตัะธัะตะผ, ะพะปัะฐัะพะผ ะกัะฟััะฒะฐ, ะบะฐะบะพ ัั ะณะฐ ั ะดะตะฒะตัะฝะฐะตััะพะผ ะฒะตะบั ะฝะฐะทะธะฒะฐะปะธ ะฟะตัะฝะธัะธ ะธ ะผะธัะปะตัะธ ััะดะธ?
ะัะถัะฐ ัะต ัะตัะบะพ ะฑัะตะผะต ะทะฐ ะพะฝะพะณะฐ ะบะพ ัะต ะฝะพัะธ, ัะตั ั ะผะตะดะธัะธะฝะธ ัะต ะฟะพะทะฝะฐัะพ ะดะฐ ะพะฝะฐั ะบะพ ะผัะทะธ – ะฟะฐัะธ. ะะพัะธ ััะณัะฐัะฐะฝะธ, ะฝะพัะผะฐะปะฝะพ ะพะฝะธ ะบะพัะธ ะฟะฐัะต ะพะด ัะต ะฑะพะปะตััะธ, ะพัะธะณะปะตะดะฝะพ ัั ะฟะพะณัะตัะฝะพ ะธะทะฐะฑัะฐะปะธ ะพะฑัะตะบะฐั ะผัะถัะต ะธ ะทะฐัะพ ะฑะธ ัะฐะผะพ ััะตะฑะฐะปะพ ะดะฐ ะฟะพัะตัะฐัั ัะธัะตะฝะธัะต ะดะฐ ะฑะธ ะธะผ ััะฒะฐัะธ ะฟะพััะฐะปะต ัะฐัะฝะต. ะะธะดัะตัะต ะดะฐ ัะต ะบะพะผัะฝะธะทะฐะผ ะธ ะฝะตะพ-ะบะพะผัะฝะธะทะฐะผ, ะบะพัะธ ัะต ะดะฐะฝะฐั ะฝะฐ ััะตะฝะธ, ัะฝะธััะธะพ ะฆะตัะธัะต.
ะะธัะต ัะตัะบะพ ะดะพะบะฐะทะฐัะธ ะดะฐ ัะต ะฆะตัะธัะต, ะดะพะบ ัะต ะดัะถะฐะปะพ ััะฟััะฒะฐ ะธ ะฟัะฐะฒะพัะปะฐะฒัะฐ, ะฝะฐะฟัะตะดะพะฒะฐะปะพ ะบะฐะพ ะฐะดะผะธะฝะธัััะฐัะธะฒะฝะธ, ะบัะปัััะฝะธ ะธ ะฒัะตััะบะธ ัะตะฝัะฐั ะัะฐะถะตะฒะธะฝะต, ะัะฐัะตะฒะธะฝะต ะธ ะะตััะบะต ะะฐะฝะพะฒะธะฝะต. ะะฐะดะฐ ัะต ะฟัะตะฒะตะดะตะฝะพ, ะธะปะธ ะฑะพัะต ัะตัะธ, ัะธะปะพะผ ะฒะปะฐััะธ ะฟัะตะฒะตะดะตะฝะพ ะฝะฐ ะฐัะตะธะทะฐะผ ะธ ะฐะฝัะธััะฟััะฒะพ, ะบะฐะดะฐ ัะต ะพะดะฒะพัะธะปะพ ะพะด ัะฒะพัะต ะฟัะธัะพะดะฝะต ะผะฐัะธัะต, ะพะฝะพ ั ัะฒะฐะบะพะผ ะฟะพะณะปะตะดั ะฝะฐะทะฐะดััะต.
ะกัะฝะพะฒัะฐั ะณัะฐัะฐะฝัะบะพะณ ะฆะตัะธัะฐ ะพัะฟะพัะตะพ ัะต ัะตะณะพะฒะธะผ ะพัะปะพะฑะพัะตัะตะผ ะฝะฐ ะบัะฐัั ะััะณะพะณ ัะฒะตััะบะพะณ ัะฐัะฐ, 13. ะฝะพะฒะตะผะฑัะฐ 1944. ะฃ ะฝะพัะธ “ะดัะณะธั ะฝะพะถะตะฒะฐ” ะฑะตะท ะธะบะฐะบะฒะพะณ ัััะตัะฐ ะฟะพะฑะธัะตะฝะพ ัะต, ะดะฐ ัะต ะทะฝะฐ, 28 ะณัะฐัะฐะฝะฐ ะฆะตัะธัะฐ. ะะตัั ัะธะผะฐ ัั ะฑะธะปะธ ะฟัะพัะตัะพัะธ: ะะปะธัะฐ ะธ ะะธั ะฐะธะปะพ ะะพัะธั, ะะพะบะพ ะัััะธัะธั, ะดั ะะพะฒะฐะฝ ะะตััะพะฒะธั-ะะตะณะพั ะธ ะะธะบะพะปะฐั ะะพัะธะฐะผะตะดะพะฒ, ัะฟัะฐะฒะฝะธะบ ะฟะพะทะพัะธััะฐ ะะฐัะบะพ ะัะฐะณะพะฒะธั, ะฟัะตะดััะตะดะฝะธะบ ะพะฟััะธะฝะต ะขะพะผะพ ะะธะปะพัะตะฒะธั.
ะะฐ ะพะฒะธั 50 ะณะพะดะธะฝะฐ ัะตะดะธะฝะพ ัะต ะณะตะฝ. ะฟัะบะพะฒะฝะธะบ ะะะ ะธ ะฝะฐัะพะดะฝะธ ั ะตัะพั, ะธะฝะณ. ะะปะฐะถะพ ะะฐะฝะบะพะฒะธั ะพ ะพะฒะพะผะต ะฟัะพะณะพะฒะพัะธะพ ะธ ะพะฑัะฐัะฝะธะพ ัะฐะทะปะพะณ ะปะธะบะฒะธะดะฐัะธัะต ััะตะดะตัะธะผ ัะธัะตัะธะผะฐ: “ะะธั ัั ัะฑะธะปะธ ัะฐัะธ-ะฟะพะฝะฐะฒัะฐัะธ”. ะะฒะฐะบะฒะธ ะฟะพัััะฟัะธ ัั ัะฟััะฐะปะธ ะพัะปะพะฑะพัะตัะต ะทะตะผัะต ะพะด ะฝะตะฟัะธัะฐัะตัะฐ ะธ ะฟัะตะดะพะดัะตะดะธะปะธ ะฝะฐัั ัะฐะดะฐััะพัั, ัะตั ะทะตะผัะฐ ั ะบะพัะพั ัะฑะธัะฐัั ัะณะปะตะดะฝะต ะธ ะฟะฐะผะตัะฝะต ะผะพัะฐ ะฟัะพะฟะฐััะธ ะธ ะดะพัะธ ะฝะฐ ะดะฝะพ ัะธะฒะธะปะธะทะฐัะธััะบะพะณ ะฟัะพะณัะตัะฐ.
ะะพะฒะพัะฝะพ ัะต ะฟะพะณะปะตะดะฐัะธ ัะธัะตะฝะธัะต ะดะฐ ะฑะธ ัะต ัั ะฒะฐัะธะพ ะพะดะฝะพั ะผะธะปะธัะฐะฝัะฝะพะณ ะฑะพััะตะฒะธะทะผะฐ ะฟัะตะผะฐ ะณัะฐัะฐะฝัะบะพะผ ะฆะตัะธัั. ะะดะปัะบะฐ ะดะฐ ะฒะธัะต ะฝะต ะฑัะดะต ะฟัะตััะพะฝะธัะฐ ะฝะธะบะฐะดะฐ ะฝะธัะต ะดะพะฝะตัะตะฝะฐ, ะฒะตั ัะต ะพะฒะฐ ะพัะธะผะฐัะธะฝะฐ “ะฟัะพะฒััะตะฝะฐ” ะบัะพะท ัะปะฐะฝ ะฃััะฐะฒะฐ ะณะดัะต ัะต ะบะพะฝััะฐัััะต “ะณะปะฐะฒะฝะธ ะณัะฐะด ะะ ะฆะ ัะต ะขะธัะพะณัะฐะด”. ะฃะฑะธัะฐัะต ัะทะฒ. ะณัะฐัะฐะฝัะบะพะณ ะธ ะผะพะฝะฐัั ะธััะธัะบะพะณ ะดัั ะฐ ะฆะตัะธัะฐ ะฝะต ะพัะธัะฐะฒะฐ ัะต ัะฐะผะพ ะบัะพะท ะฟัะตัะตัะตัะต ะดัะถะฐะฒะฝะธั ะธ ะบัะปัััะฝะธั ะธะฝััะธัััะธัะฐ, ะฒะตั ะธ ะบัะพะท ะฟัะฐัะบั ะผัะทะตััะบะธั ะตะบัะฟะพะฝะฐัะฐ. ะฆะตัะธัะต ะฟะพัะธัะต ะดะฐ ัะฐะฒะพัะธ, ะดััะณะธ ะผั ะบัะพัะต ะบะฐะฟั, ะดััะณะธ, ัะตััะพ ะธ ะฟะพะปัะฟะธัะผะตะฝะธ, ะพะดะปััะธะฒะฐะปะธ ัั ะผั ะพ ััะดะฑะธะฝะธ. ะะตะณัะฐะดะธัะฐะฝะพ ัะต ัะฐะบ ะธ ะพะด ัััะฐะฝะต ะผะฝะพะณะธั ะฆะตัะธัะฐะฝะฐ ะบะพัะธ ัะต ะฝะตััะพ ะฟะธัะฐั ั.
Antisrpsko Cetinje danas, najbolji je dokaz srpskog Cetinja juฤe!
M. Elijada tvrdi da kod plemenskih druลกtava, pod naletom modernog, najbrลพe propada, uruลกava ฤitav sistem tradicionalnih vrjednosti!
… ล to su skuplje plaฤene, najeftinije su prodate!
Njegov je zakljuฤak da su ” tradicionalna druลกtva ” najmanje otporna na spoljne uticaje i svakovrsne konverzije!
Joลก ta i takva druลกtva nijesu u stanju da se u potpunosti socijalizuju i saลพive sa ” novim ” vrjednostima i socijalnim normama … U stalnom raskoraku izmeฤu ” starog ” i ” novog “, nigde!
… Nekud poลกli, niฤe doลกli!
U proputovanju.
ะะพะฝะฐัั ะธะทะฐะผ ะฝะฐ ะฆะตัะธัั ะธ ะฒะธะทะธัะฐ ะกัะฟััะฒะฐ ะบะพัะฐ ัะต ัะฐะผะพ ะฒะปะฐะดะฐะปะฐ (ะธะฐะบะพ ะฝะตะบะธ ะพะฒะดะต ัะฒัะดะต ะดะฐ ะฟะพ ะฟัะฒะธ ะฟัั ัััั ะดะฐ ัะต ะฆะตัะธัะต ะฑะธะปะพ ััะฟัะบะธ ะณัะฐะด) , ัะฝะธััะฐะฒะฐะฝะพ ัะต ะดัะณะพ, ัะธััะตะผะฐััะบะธ ะธ ัะฐ ะผะฝะพะณะพ ัััะฐะฝะฐ, ะฐะปะธ ะฝะต ะทะฐัะพ ััะพ ัะต ะฆะตัะธัะต ะฟะพ ะฟัะธัะพะดะธ ะฐะฝัะธ-ััะฟัะบะพ, ะฒะตั ะทะฐัะพ ััะพ ัะต ะฟะพ ะฟัะธัะพะดะธ ััะฟัะบะพ. ะะฐะฟัะพััะพ, ะฆะตัะธัั ัะต ัะฒะพัััะฒะตะฝะพ ะกัะฟััะฒะพ ะบะฐะพ ะบัะปัััะฐ ะธ ัะพ ะกัะฟััะฒะพ ั ัะฒะพะผ ะฝะฐัะฒะธัะตะผ ะฟะพะตััะบะพะผ, ัะตะณะพัะตะฒัะบะพะผ ะทะฐะผะฐั ั, ัะฐ ะฒะธะดะพะฒะดะฐะฝัะบะพะผ ะตัะธะบะพะผ, ะบะพัะพะฒัะบะธะผ ะทะฐะฒะตัะพะผ ะธ ััะบัะตัะธัะพะผ ััะตะดัะตะฒะตะบะพะฒะฝะต, ะฝะตะผะฐัะธัะบะต ะบััะฝะต (ะฑะธะปะพ ะฝะฐ ะณะปะฐะฒะธ ะะตััะพะฒะธัะฐ, ะะฐัะฐัะพััะตะฒะธัะฐ ะธ ัะป.)
ะขะพ ัะต ะผะพัะฐะปะพ ัะฝะธััะธัะธ, ัะพ ะฝะธัะต ัะผะตะปะพ ะพะฟััะฐัะธ, ะฝะธัะต ัะผะตะปะฐ ะฝะฐััะฐะฒะธัะธ ะดะฐ ัะฐะดะธ ัะฐ ะถะธะปะฐ ะบััะฐะฒะธัะฐ ะกัะฟััะฒะฐ, ะบะพัะฐ ะฒะพะดะธ ะพะด ะะฐะดัะฐะฝะฐ, ะฟัะตะบะพ ะฆะตัะธัะฐ ะดะพ ะะตัะฐะฝะฐ ะธ ะัะธะทัะตะฝะฐ.
ะะธะบะฐะด ั ัะฒะพัะพั ะธััะพัะธัะธ, ะฆะตัะธัะต ะฝะธัะต ะฟัะพะฝะฐัะปะพ ะฝะตะบะธ ัะทะฒะธัะตะฝะธัะธ ะพะฑะปะธะบ ะบัะปัััะต ะทะฐ ัะตะฑะต ะธ ะทะฑะพะณ ัะพะณะฐ ัั ัะฐ ะกัะฟััะฒะพะผ ัะบะพะฟัะฐะฝะธ ะทะฒะตะทะดะฐะฝะธ ััะตะฝััะธ ะณัะฐะดะฐ ะฟะพะด ะะพะฒัะตะฝะพะผ, ะบะฐะด ัะต ะพะฝ ะฟะพััะฐะพ ะฟัะธัััะฐะฝ ะฝะฐ ะผะฐะฟะธ ะดัั ะพะฒะฝะธั ัะตะฝัะฐัะฐ ัะพะฒะตัะฐะฝััะฒะฐ.
ะะฐ ัะฐะบ ัะต ะธ ะะฐะฝะธะปะพ ะะธั ะฝะฐะฟะฐัะฐะพ ััะฟัะบะพะผ ะฝะฐัะพะดะฝะพะผ ะฟะพะตะทะธัะพะผ ะธะท ัััะฐ ัะฒะพัะต ะผะฐัะบะต, ะธะท ัะพะดะฐ ะัะฐะณะธัะตะฒะธัะฐ.
ะจัะฐ ัะพ ะดััะณะพ ะธะผะฐ ะฆะตัะธัะต ะดะฐ ะฟะพะฝัะดะธ ัะพะฒะตัะฐะฝััะฒั?.ะัะพะดัะถะตะฝะธ ั ะผะปะธัะตะบะพะผ?
ะ ะฝะธะบะพ ะฝะต ะผะพะถะต ะดะฐ ะพัะฟะพัะธ ะดะฐ, ะบะฐะบะพ ัะต ะกัะฟััะฒะพ ะฝะฐ ะฆะตัะธัั ะณะฐัะธะปะพ, ัะฐะบะพ ัะต ะพะฝะพ, ะฐ ะธ ัะตะปะฐ ะฆัะฝะฐ ะะพัะฐ ัะฐ ัะธะผ, ะฟัะตัะฒะฐัะฐะปะฐ ั ะฟัะพะฒะธะฝัะธัั ะฑะตะท ะดัั ะฐ ะธ ะฟัะธะทะฒะฐัะฐ.
Da, da monarhisticko Cetinje je unisteno komunizmom,a ne 1918te.Da li se vi gospodine Markus razumate sta pisete?
Ideologije su svakako prolazne! … I ona komunistiฤka koja se biลกe najbolje primila na Cetinje! I ona. Brzo ฤe i ona sa Cetinja!
… Drลพave?
I one, manje viลกe, prolazne …
Narodi … Oni traju, ovako ili onako.
…. Novi, e, oni brลพe propadaju od starih, brzo ฤe se pokazati!
Oni falsifikovani, izmiลกljeni, oni joลก brลพe.
… Najbrลพe!
ะะฐะดะฐ ะณะพะฒะพัะธะผะพ ะพ ััะฐัั ะฆะตัะธัะฐ ะดะฐะฝะฐั, ะถะตะปะธะพ ะฑะธั ะดะฐ ะทะฝะฐะผ ะฟะพ ัะตะผั ัั ั ะฑะพัะตะผ ะดัั ะพะฒะฝะพะผ ััะฐัั ะัะตะฒัะฐ ะธะปะธ ะะตัะฐะฝะต. ะขะพ ัะตัั ะณัะฐะดะพะฒะธ ะบะพัะธ ัั ั ะธะดะตะพะปะพัะบะพะผ ัะผะธัะปั ััะฟัะพัะฝะพัั ะฆะตัะธัั, ะฐะปะธ ัะฐะผะพ ั ะธะดะตะพะปะพัะบะพะผ. ะัะพัะปะต ะฝะตะดัะตัะต ัะผะพ ะดะพัะตะบะฐะปะธ ะะฐัะบััะตัะต ะฅัะธััะพะฒะพ. ะะฐ ัะผะพ ะบะพัะธะผ ัะปััะฐัะตะผ ะพะฑะธัะปะธ ะฆัะฝั ะะพัั ะธ ะฟะธัะฐะปะธ ััะดะต ััะฐ ะธะผ ะทะฝะฐัะธ ะะฐัะบัั ะธ ะดะฐ ะปะธ ะธั ะทะฐ ัะฐั ะฟัะฐะทะฝะธะบ ะฒะตะทััะต ะฝะตััะพ ะดัะฑัะต ะพะด ัะตะดะตัะฐ ะฒะฐัะบัััะธั ัะฐัะฐ, ะฒะตัะธะฝะฐ ะพะดะณะพะฒะพัะฐ ะฑะธ ะฑะธะปะธ ะฟะพัะฐะถะฐะฒะฐัััะธ. ะัะฐัะฐัะต ะธะทะฒะพัะฝะพะผ ะธะดะตะฝัะธัะตัั ะทะฝะฐัะธ ะทะฐ ะฝะฐั ั ัะธััะฐะฝะต ะฒัะฐัะฐัะต ะฅัะธััะพะฒะพะผ ัะตะฒะฐะฝัะตัั, ะฐ ะฝะต ะฝะตะบะฐะบะฒะฐ ะฟัะธัะฐ ะพ ะธะดะตะพะปะพัะบะธะผ ะฟะพะดัะตะปะฐะผะฐ ะบะพัะฐ ัะต ะฝะต ะผะพะถะต ะทะฐะฒััะธัะธ. ะะดะตะพะปะพะณะธัะต ัั ะฟัะพะปะฐะทะฝะต, ะฑะฐั ะบะฐะพ ะธ ะฝะฐัะพะดะธ ะธ ะดัะถะฐะฒะต, ะธ ะพะฝะต ะฝะธะบะฐะดะฐ ะฝะธัั ะฑะธะปะต ั ััะฐัั ัะฐะฑัะฐัะธ ััะดะต ะธ ะดะฐัะธ ะธะผ ะฑะธะปะพ ะบะฐะบะฒั ะฒัะตัะฝั ะธ ะพะดัะถะธะฒั ะทะฐัะตะดะฝะธัั.
Crnogorci su imali svoj hriscanski put, nista nalik svetosavlju koje im se jos od 1918 na silu pokusava nametnuti. Crnogorski popovi su sa jataganom u rukama jurisali prvi, velika vecina njih nije znala pisati (lise uvezenih) niti sluziti, Rusi su Svetog Petra bili dosli robiti i povesti u Sibir optuzujuci ga sto ne radi sluzbu Boziju, Petar Drugi je cesto govorio/ pisao da bi rado skinuo crkvenu odezdu itd itd… sto nam samo govori da je nase pravoslavlje izvorno autohtono u svome postovanju vjere hriscanske i pravoslavne.
Posrbljavanje nase vjere, obicaja, sakralnih objekata i hriscanske istorije od strane Amfilohija i njegove crkve u Crnoj Gori nam je poznato.
Nego neka svako radi svoj posao po svom nahodjenju i savjesti a Onaj gore ima olovku i sve vidi, zar ne Krsto?
ะะธัะฝะพัั ัะฒะตัะพะณ ะกะฐะฒะต ะฝะธะบะพ ะฝะต ะฟะพะบััะฐะฒะฐ ะฝะฐะผะตัะฝััะธ, ะฒะตั ัะต ะพะฝ ั ะฆัะฝะพั ะะพัะธ ะดะฐะปะตะบะพ ะฟัะธัะต 1918 ะณะพะดะธะฝะต. ะัะฐะฒะพัะปะฐะฒัะต ะฝะฐ ะฝะฐัะธะฝ ะบะฐะบะพ ะะธ ะณะพะฒะพัะธัะต ะฝะธัะต ะฟัะฐะฒะพัะปะฐะฒัะต, ะฝะตะณะพ ะฟะฐะณะฐะฝััะฒะพ. ะกะฒะตัะพัะฐะฒัะต ะบะฐะบะฒะพ ัะต ะดะฐะฝะฐั ะฟัะพะฟะฐะณะธัะฐ ัะต ัะฐะบะพัะต ะฝะตััะพ ััะพ ัะต ะฟะพัะฟัะฝะฐ ััะฟัะพัะฝะพัั ัะฒะตัะพะผ ะกะฐะฒะธ. ะฃะฟัะฐะฒะพ ะทะฑะพะณ ัะฒะตะณะฐ ัะพะณะฐ ะผะธ ัะผะพ ะดะฐะฝะฐั ัั ะณะดัะต ัะตัะผะพ.
‘I u sumi i u gori istinu zbori’ – veli se Krsto.
Kult Svetog Save je u Crnu Goru importovan 1856. godine: Tanjug i Beta su 27. januara 2014. objavili, u nauci dobro poznate ฤinjenice: “Sveti Sava je ustanovljen za ลกkolsku slavu 1840. godine, na predlog Atanasija Nikoliฤa, rektora Liceja u Kragujevcu. U odluci tadaลกnjeg Popeฤiteljskog prosveลกtenija, predstavnici drลพavne i crkvene vlasti propisali su da se Sveti Sava proglaลกava za “patrona svih naลกih ลกkola i da se najsveฤanije proslavlja”
Tako je odlukom malog broja ljudi Sava poฤeo da se u Srbiji proslavlja, meฤutim, on je srpskom narodu i 27 godina kasnije bio – ne puno vaลพan svetac. Akademik SKA (preteฤa SANU) Milan Miliฤeviฤ je 1867. godine objavio knjigu “ลฝivot Srba seljaka” u kojoj je na strani 53 kazao: “Sv. Savi mnogi poste. Taj se post zove savica, a inaฤe sv. Sava nije veliki svetac za seljake. No od kako je nareฤeno da se taj svetitelj slavi kao patron ลกkolski, gotovo svaka opลกtina ลกkolska mesi taj dan kolaฤ i kuha koljivo kao na krsno ime ลกto se radi.” Sveti Sava nije osnovao nijednu jedinu ลกkolu, a proslavlja se kao ลกkolska slava. Naravno, cilj elite (novo)Srba koja je odluฤila da se Sava proslavlja kao ลกkolska slava bio je da se ฤeci veฤ od djetinjstva Sava nametne kao najveฤi Srbin u istoriji.
O uvoฤenju kulta sv. Save u Crnu Goru pisali su Radoslav Rotkoviฤ, Danilo Radojeviฤ, Novak Adลพiฤ i drugi nauฤnici. Novak Adลพiฤ piลกe: โArhimandrit Nikanor Ivanoviฤ bio je ukljuฤen i u politiku koja se ticala ลกkolskog sistema u Crnoj Gori. On je, prvi put, pod uticajem Karlovaฤke mitropolije i patrijarลกije, uveo proslavu Save Nemanjiฤa, ฤime je importovano ลกirenje dotad nepoznatog i nepostojeฤeg kulta u Crnoj Gori, ลกto je predstavljalo osnov za njegovu kasniju ideoloลกko โ politiฤku promociju i instrumentalizaciju, koju je knjaz Nikola eksploatisao i promovisao kao dio svoje dinastiฤke i ideoloลกko-politiฤke platforme i programa. Nikanor odmah uvodi u program cetinjske osnovne ลกkole proslavu Save Nemanjiฤa (1856), pa je tu, prvi put u Crnoj Gori, otpjevana pjesma โUskliknimo s ljubavljuโ. Pjesmu โUsliknimo s ljubavljuโ napisao je neki kaluฤer (oko 1810), u jednom od fruลกkogorskih manastira, u Srijemu; prvi put je otpjevana u crkvi u Segedinu (Maฤarska) 1839.” (Novak Adลพiฤ,Izvanjac iz Dalmacije mitropolit Crnogorske crkve, โPobjedaโ, 10. maj 2011)
Tako je i ideja o sv. Savi kao najveฤem ฤoeku u istoriji pravoslavaca zapadnog Balkana importovana u Crnu Goru, uostalom, kao i kompletna srpska nacionalna ideologija.
ะะฐ ััะพ ะฝะฐะผ ะฝะฐะฟัะธัะฐ ะดะธัะฝะธ ะะพะฝัะตะฝะตะณัะธะฝั?ะั ะฝะฐั ะฟัะพัะฒะธัะตัะปะธ ัะฐ ัะพะผ ัะฒะพัะพะผ ะดัะบัะฐะฝััะธะฝะพะผ.ะะต ะปะธ ัะธ ะฟะพะทะฝะฐัะพ ะดะฐ ัะต ั ััะบะฒะตะฝะพะผ ะบะฐะปะตะฝะดะฐัั ัะพั ั ะฒัะธัะตะผะต ะฆัะฝะพัะตะฒะธัะฐ ะฝะฐะปะฐะทะธ ะกะฐะฒะธะฝ ะดะฐะฝ ?ะะต ะปะธ ะธ ัะพ “ะธะผะฟะพััะพะฒะฐะฝะพ” ?ะะพะถะดะฐ ะธ ัะตััะต ะฐะปะธ ัะพั ั 15.ะฒะธัะตะบั ะธะปะธ ะฟัะธัะต.ะะพั ะผะธ ะบะฐะถะธ ะบะพ ะปะธ ะฒะฐะผ ัะต “ะธะผะฟะพััะพะฒะฐะพ” ะะฑะธะปะธัะฐ ะผะตะดะฐัั ะธ ะะฑะธะปะธัะฐ ะฟะพัะฐะฝั ?ะจัะพ ะฒะฐะผ ะฝะต ะธะผะฟะพััะพะฒะฐัะต ะัะดะตะฒะธัะฐ ะะพัะฐะฒัะบะพะณ ะธะปะธ ะัะธััะบะพะณ ?ะะฐะด ัั ะฒะฐะผ ัะพะปะธะบะพ ะผััะบะธ,ัะธ “ะธะทะฒะฐััะธ” ะธ ัะฒ.ะกะฐะฒะฐ ะธ ะะธะปะพั ะะฑะธะปะธั,ัะต ะธั ะฝะธัะตััะต ะต’ัะฟะพััะพะฒะฐะปะธ ัะพั ะดะฐะฒะฝะธัะฐ ะดะฐะฝะฐ ,ะผะฝะพะณะพ ะฟัะธัะต ัะต ัะฐะผะพะทะฝะต 1918 ะณะพะดะธะฝะต ??
Za @Milosa Bar – Hvala na lijepim rijecima.
U crkvenom kalendaru Djurdja Crnojevica (lijepo je sto znas svoju istoriju) se zbilja pojavljuje taj srpski svetac ali Sveti Sava je bio samo jedan od stotina svetaca u kalendaru Crnojeviฤa: Svjeลกtenici SPC i razni publicisti okupljeni oko SPC, ฤesto ushiฤeno govore kako su Crnojeviฤi i Crnogorci slavili Svetog Savu. Meฤutim, kad predstavnici SPC kaลพu da su Crnojeviฤi proslavljali Sv. Savu – ne kaลพu da im je Sava bio jedan od obiฤnih svetaca, samo jedan od stotina svetaca u godini. Da prema Sv. Savi Crnojeviฤi nijesu imali nikakvo posebno poลกtovanje, takoฤe nam pokazuje crkveni kalendar Crnojeviฤa za 1494. godinu. Sava se po starom kalendaru obiljeลพavao 14. januara i obiljeลพen je crnim slovima (prvo slovo crvenim), dok je npr. Veliki Antonije obiljeลพen crvenim slovima i to ponosno na svom sajtu reklamira i mitropolija gospodina Amfilohija Radoviฤa linku. Vidimo, Crnojeviฤima i Crnogorcima Veliki Antonije je bio vaลพniji od Svetog Save.
Za Velikog Antonija danas u Crnoj Gori zna samo grupica teologa, a za Savu, htjeli ne htjeli, svi moramo da znamo, toliko nam ga SPC agresivno nameฤe.
ะกะฒะตััะตะฝะธัะธ ะบะพัะธ ัััะธัะฐัั ั ะฑะพัะตะฒะต ัั ะฑะธะปะธ ะธะทะฝัะดะธัะฐ ะธ ะธะทัะทะตัะฐะบ, ะะฐัะพัะตะฒะธัะธ ัั ัะฐะบ ัะฐะบะฒะต ัะตัะฐะปะธ ะดะฐ ะฑัะธัั ะฑัะฐะดะต ะธ ัะบะธะดะฐัั ะผะฐะฝัะธัะต. ะ ะฝะธัะต ะธั ะฑะธะปะพ ัะฐะผะพ ั ะฆัะฝะพั ะะพัะธ, ะะธัะธัะพั ะััะธั ัะต ะฑะธะพ ะขัะตะฑะธัะฐั, ะฟะฐ ัะต ะบะพะผะฐะฝะดะพะฒะฐะพ ะฒะพััะบะฐะผะฐ. ะ ะพะฒัะฐะฝะธ ัั ัะต ััะฒััะธะฒะฐะปะธ ะพะบะพ ะผะฐะฝะฐััะธัะฐ ะะพัะฐัะต ะดะฐ ะฑัะฐะฝะต ัะตัะฐัะต ะฝะฐ ะธะดะตะฐะป ัะฒะตัะพััะธ, ะฐ ะฝะต ะทะฐัะพ ััะพ ัะต ัะพ ัะธั ะพะฒ “ั ัะธััะฐะฝัะบะธ ะฟัั”. ะะฐะด ัะต ะฝะฐัััะฟะธะปะพ ะฒัะตะผะต ะผะธัะฐ ะธ ะธะทะณัะฐะดัะต, ัะฐะบะฒะธ ะธััะพัะธััะบะธ ะผะพะดะตะปะธ ัั ัะต ะฟัะตะฒะฐะทะธะปะฐะทะธะปะธ ะธ, ะบะฐะบะพ ัั ัะต ะฟัะตะฒะฐะทะธะปะฐะทะธะปะธ, ะบะฐะบะพ ัะต ััะฒััะธะฒะฐะปะพ ะกะฒะตัะพัะฐะฒัะต, ัะฐะบะพ ัะต ะฆัะฝะฐ ะะพัะฐ ะฝะฐะฟัะตะดะพะฒะฐะปะฐ ะธ ัะฐะฒัะฐะปะธ ัั ัะต ัะฒะตัะธ ััะดะธ ะฟะพะดะฒะธะถะฝะธัะบะพะณ ัะธะฟะฐ.
ะ ัะฒะตัะพะณะพััะบะธ ะผะพะฝะฐัะธ ัั ัะตััะพ ัะทะธะผะฐะปะธ ะผะฐัะตะฒะต ะธ ะฑัะฐะฝะธะปะธ ะผะฐะฝะฐััะธัะต ะพะด ะฟะธัะฐัะฐ.
Koliko je poznato istoriji Svetosavlje je krenulo iz Crne Gore.
Poslije dobijanja autokefanosti SPC 1219 Ratsko Nemanjic Sv.Sava osnovao je Zetsku Eparhiju na Prevlaci kod Tivta koja je kasnije preseljna na Cetinje.
Koliko samo porodica slavi Sv.Savu kao krsnu slavu u Crnoj Gori .Nije niko menjao Slavu poslije 1918 to se vjekovima prenosi sa koljena na koljeno.
Srpska slava je zasticena Uneskom kao nematerijalno kulturno blago jer niko od ostalih pravoslavnih naroda nema taj obicaj.U Crnoj Gori svaka porodica ima svoju tradicionalnu slavu .Porodica Petrovic Njegos slavi Durdjev Dan (Sv Djordja) vjekovima prije 1918.
Rastko je napravio privatnu crkvu dinastije Nemanjiฤ: Sava je tako napravio samostalnu crkvu, prije i iznad svega radi svoje dinastije i odmah je otpoฤet proces kanonizacije (proglaลกavanje svetiteljima) samih Nemanjiฤa jer su Nemanjiฤi sada imali svoju vlastitu, privatnu crkvu, nije se viลกe van Srbije odluฤivalo ko je meฤu Srbima svetitelj. Samostalna crkva koja je bila u rukama Nemanjiฤa gajila je kult te dinastije i meฤu vlastelom i meฤu obiฤnim narodom i to je jedan od vaลพnih razloga zaลกto je dinastija Nemanjiฤa potrajala skoro dva vijeka. Akademik SANU Miloลก Blagojeviฤ piลกe: โIstovremeno sa โlozomโ, likovi pojedinih ฤlanova dinastije Nemanjiฤa, naroฤito Nemanje i Save, bili su ลพivopisani po svim znaฤajnijim hramovima srednjovjekovne Srbije. Srpski narod je tako mogao uvijek da vidi Nemanjiฤe zajedno sa likovima starozavjetnih proroka, careva i najveฤih hriลกฤanskih svetitelja. Bila je to za ono vrijeme i najefikasnija vjersko-drลพavna propaganda.โ (Miloลก Blagojeviฤ, Uloga crkve u istoriji srpske drลพavnosti, โDanโ, 14. decembar 2011) I joลก Blagojeviฤ objaลกnjava politiฤke motive za kanonizacije: โPoslije kanonizacije Stefana Prvovjenฤanog suลพene su moguฤnosti srpskoj vlasteli da bira i dovodi nove kraljeve. . . Kanonizovanje Stefana Nemanje, Stefana Prvovjenฤanog, kralja Milutina i Stefana Deฤanskog, u periodu od 130 godina, uฤinilo je dinastiju Nemanjiฤa nezamjenljivom i nepomjerljivom.โ (Miloลก Blagojeviฤ, Uloga crkve u istoriji srpske drลพavnosti, โDanโ, 15. decembar 2011) Akademik SANU ne kaลพe da su Nemanjiฤi proglaลกavani svetima zato ลกto su bili sveti, veฤ da bi se dinastija Nemanjiฤa uฤvrstila na vlasti.
Pa neka nvo cpc proglasi mila za sveca da vidimo koliko ce imati vjernika posle 10g…..
ะัะฐะฒะพ, ะณ. ะะฒะฐะฝะพะฒะธัั!
Na Cetinje treba podici fabriku cokolade i onu zicaru do Kotora… he he he
Tuzno je i jadno Cetinje sad…
ะะพัะฟะพะดะธะฝะต ะะฐัะบัั, ะฆะตัะธัั ัะต ัะฒะต ัะพ ััะพ ัะต ะพะดัะทะตัะพ ะฑะธัะธ ”ะฝะฐะดะพะบะฝะฐัะตะฝะพ” ะพะดัะถะฐะฒะฐัะตะผ ัะบัะฟััะธะฝะต ะทะฐ ะฟัะธัะตะผ ั ะะะขะ.
..sigurnim korakom.. ne postoji ,,junaฤko Cetinje.. ko iz njega ne uteฤe spava
Gospodine Markuลกe naลพalost sve ste u pravu, volio bih da nijeste ali ฤinjenice veฤ viลกe decenija to potvrdjuju.Veliki pozdrav.
Istina. Po Cetinju se govorilo, doduลกe pod glas, priฤali su mi roฤaci koji tamo ลพive, da je poslije osloboฤenja Cetinja bila naredba da partizani imaju 24 ฤasa da ubiju koga god hoฤe: ฤaci su strijeljali tada svoje profesore iz osvete za loลกu ocjenu. Cetinje je malo, pravi razlozi su uvijek bili jasni.
Imamo tu nesreฤu da stalno ubijamo najbolje meฤu sobom, i u krvnim osvetama i kasnije. Zato se ne diลพemo iz pepela, zato smo sa svijeลกฤu uvijek na stepenu praistorije.
Nikad nije suฤeno ljudima koji su pobili viฤenije Cetinjane, ljude koje su svi poลกtovali, i koji su bili krivi jer su se trudili oko tuฤeg djeteta koje nije ni bilo za ลกkolu no da neฤe kanal za telefon kopa. Ovo je naลกa tragedija.
ะะฐะบะพ ัะต ะฝะตะบะพ ะฝะต ะฝะฐัะต ะดะฐ ะฝะฐะฟัะฐะฒะธ ัะตะฟะพััะฐะถั ะพ ะกัะฑะธะผะฐ ะฝะฐ ะฆะตัะธัั. ะะฐ ะฒะธะดะธะผะพ ะบะพ ัั ัะธ ััะดะธ, ะบะฐะบะพ ะถะธะฒะต, ัั ะพะฟััะฐัั, ะบะพะปะธะบะพ ะธั ะธะผะฐ, ะบะฐะบะฒะฐ ัะต ัะธั ะพะฒะฐ ะฟัะธัะฐ.
Naลกi preci su bili Bjelasa i zelenasi kojima nije bilo sporno ko su
E, ako je narodnoj miliciji dobro, onda ni vama poลกtovani g. Markuลกu ne moลพe biti loลกe!
… Cetinjani, jadi vas znali!
Otac “postovanog” (ko ga postuje sem velejsrpskih kvislinga?) g. Markusa, je bio jedan od vodecih komunistikih lidera na Cetinju. Sto ne spasi Cetinje kada je trebalo da se spasava?
Po prvi put cujem da je Cetinje bilo “srpski” grad?
Cetnicicu, ogrezao si u neznanju.