Dobrosavljević: Srpske vlasti razumiju – društvo nije spremno za priznavanje Kosova“

Predložene izmjene zakona o referendumu o kojima treba da raspravlja srpski parlament mogu se posmatrati iz različitih uglova, na primjer, kao pripremu za donošenje ustavnih amandmana prije svega u dijelu koji se tiče Kosova i Metohije kao sastavnog dijela Srbije.

O tome je EADaily govorio srpski politički konsultant Vladimir Dobrosavljević.

Ipak, ekspert smatra da treba razmišljati u suprotnom smjeru – „ne u cilju zaštite srpske vlade“, već da bi se analizirale sve strane ovog pitanja.

Podsjetimo, srpski parlament treba da raspravlja o nacrtu zakona o referendumu i narodnoj inicijativi, prema kojem, za održavanje referenduma više se ne zahtjeva učešće više od 50% upisanih birača.

Prema ministru državne uprave i lokalne samouprave Srbije Branku Ružiću, svrha predloženog projekta je usaglašavanje postojećeg zakona sa ustavom zemlje.

Ipak, srpska javnost strahuje da bi se na referendumu moglo pokrenuti pitanje ukidanja preambule Ustava Srbije, kojom se potvrđuje suverenitet Srbije nad svojom južnom pokrajnom Kosovo i Metohija.

„Ranije su srpske vlasti već najavile da bi se ustavni amandmani trebali odnositi na onaj deo koji će regulisati sferu pravosuđa. Postojeće odredbe koje određuju postupak izmene ustava suviše su stroge. Stoga, ukoliko ustav treba izmeniti u delu koji je od malog interesa za širu javnost, teško da se može očekivati da će potreban broj glasača (više od 50% upisanih) izaći na referendum. Vlasti samo žele da prilagode zakon realnom broju glasača koji će učestvovati na izborima “, smatra Dobrosavljević.

Prema riječima stručnjaka, referendum o izmjenama Ustava Srbije vjerovatno će se održati istovremeno sa parlamentarnim izborima na proleće 2020. godine. „Vlasti na taj način žele da ostvare dvostruku pobjedu – i pobjedu vladajuće Srpske napredne stranke na parlamentarnim izborima i promenu ustava u skladu sa očekivanjima Evropske unije, formulisanih tokom pregovora o pristupanju Srbije“, dodao je Dobrosavljević.

Stručnjak vjeruje da srpsko rukovodstvo još nije spremno za ukidanje preambule srpskog ustava, prema kojoj su Kosovo i Metohija sastavni deo Srbije. Prema njegovim riječima, ako se vlasti odluče za to, ponašaće se „mnogo lukavije i elegantnije“.
„Trenutno se, u korist Srbije, razvijaju nekoliko geopolitičkih procesa. Što se tiče Kosova, srpske vlasti očigledno pokušavaju da kupe vreme. Kritični period će se nastaviti još dva ili tri meseca. Po mom mišljenju, od februara 2020., kada počinje izborna kampanja u Srbiji, ili od marta, kada počinju prve predizborne konvencije u okviru kampanje za predsedničke izbore u SAD, vlasti u Srbiji moći će da se odmore od pritiska stranaca bar godinu i po dana oko rešavanja kosovskog pitanja. “ – rekao je stručnjak.

Prema njegovim riječima, srpske vlasti razumiju da srpska javnost nije spremna za radikalno rešenje problema statusa Kosova. Dobro kontrolišu medije i upravljaju raspoloženjem stanovništva, ali shvataju i da se većina građana Srbije protivi svakoj odluci o Kosovu koja bi podrazumevala bilo kakvu vrstu priznanja nezavisnosti južne pokrajne, nastavio je Dobrosavljević.

„Sve izjave da smo u teškoj situaciji, da je vreme da donesemo teške odluke, daju se pre svega kako bi se podigla emocionalna lestvica. U takvim okolnostima, sve što Srbija dobije izgledaće kao neverovatan uspeh i zasluga aktivne politike aktuelnih vlasti. Čini mi se da su sve ove izjave prvenstveno namenjene unutrašnjoj upotrebi i da nisu povezane sa stvarnom opasnošću da će referendum pokrenuti pitanje uklanjanja ustavnih odredbi o Kosovu i Metohiji kao sastavnom delu srpske države “, primjetio je ekspert.

Prema prognozi Dobrosavljevića, parlamentarni izbori u Srbiji vjerovatno će se održati u krajnjem roku, tokom proleća 2020. godine. „Za mene je to sasvim realno, trenutne vlasti vole zimske kampanje – kratke su, mediji su uglavnom ključno sredstvo komunikacije sa biračima, a stranke koje imaju jaku organizaciju i više materijalnih sredstva su u mnogo boljoj poziciji. U ovom slučaju to su pre svega, stranke na vlasti ”, dodao je.
Stručnjak je podsetio i da je glavna opoziciona snaga, Savez za Srbiju, već odlučila da neće učestvovati na predstojećim izborima, a bilo kakva revizija ove odluke, uprkos mogućim promenama izbornih uslova, samo će je ugroziti u očima njenih sopstvenih birača.

S druge strane, nastavio je, postoje male opozicione grupe koje ostavljaju prostor za odlučivanje. Među njima su i relativno ozbiljne opozicione partije, poput, na primer, „Pokreta slobodnih građana“ Sergeja Trifunovića . Prema Dobrosavljeviću, njihovo učešće na izborima u velikoj meri će zavisiti od toga koliko Zapad želi da izvrši pritisak na deo opozicije kako bi dao legitimitet predstojećim parlamentarnim izborima u Srbiji.
Prema ekspertu, sadašnji predsjednik Aleksandar Vučić i njegova Srpska napredna stranka neće imati stvarnu konkurenciju na izborima – pitanje je samo da li će više od polovine mesta u parlamentu dobiti njegova lista.
„Rekao je to ranije u jednom od svojih govora – cilj njegove stranke je da dobije više od 46% glasova, jer će joj to obezbediti 50% mesta u parlamentu. Čini mi se da je suština upravo u tome. Takođe verujem da će na predstojećim izborima na zahtev OEBS-a birački spiskovi biti sređeni i da će odražavati stvarno stanje stvari. Prema različitim procenama, u Srbiji je zapravo prisutno od 4,9 do 5,2 miliona birača. Stoga se očekuje ubedljiva Vučićeva pobeda pri standardnoj izlaznost, a sa očišćenim i realističnijim biračkim spiskom “, rezimirao je Dobrosavljević.

Izvor: EADaily