IN4S

IN4S portal

Deutsche Welle (DW): Nova era za Crnu Goru

1 min read
Na parlamentarnim izborima 30.avgusta je opozicija pobedila sa jednim mandatom više - što je prvi poraz u političkoj karijeri Đukanovića, koji je zemlju od 620.000 stanovnika na referendumu 2006. izveo iz državne zajednice “Srbija i Crna Gora”. Pod njegovim vođstvom je Crna Gora 2012 započela pristupne pregovore sa EU, a 2017. primljena u NATO.

Zdravko Krivokapić

Danas, 4.12.2020, Crna Gora bi trabalo da doživi prvu demokratsku smenu vlasti. Parlament u glavnom gradu Podgorici želi da tokom poslepodneva izabere novu vladu u kojoj neće biti članova DPS predsednika Mila Đukanovića. On i njegova partija su dominirali Crnom Gorom od kraja vladavine komunista i raspada Jugoslavije 1991.

Na parlamentarnim izborima 30.avgusta je opozicija pobedila sa jednim mandatom više – što je prvi poraz u političkoj karijeri Đukanovića, koji je zemlju od 620.000 stanovnika na referendumu 2006. izveo iz državne zajednice “Srbija i Crna Gora”. Pod njegovim vođstvom je Crna Gora 2012 započela pristupne pregovore sa EU, a 2017. primljena u NATO.

Đukanovića je pobedio jedan šareni opozicioni savez, koji seže od pro-srbskog DF do reformske i akcione partije URA, koja se bori za nezavisnost Crne Gore.

Poraz počiva i na mnogobrojnim skandalima. Svako malo su predsednik i njegova partija optuživani za veze sa organizovanim kriminalom. A i za raširenu korupciju i ogromno siromaštvo stanovništva.

Odlučujuću ulogu je izgleda odigrala SPC, kojoj pripada većina stanovništva Crne Gore. Sem nje postoji i jedna puno manja crnogorska pravoslavna crkva (CPC), koju niko ne priznaje.

Konflikt sa Crkvom

U konflikt sa SPC je Đukanović ušao zbog zakona o verskim slobodama, kojim je trebalo pojedine nekretnine SPC prevesti u vlasništvo države, što je Crkva doživela kao pljačku i mobilisala svoje vernike na masovne proteste a potom i da glasaju protiv Đukanovića, koji je sa svoje strane optužio susednu Srbiju i njenog predsednika Aleksadra Vučića za mešanje u unutrašnje, crnogorske stvari.

“Protesti SPC su DPS koštali deo glasača i time veoma doprineli porazu Đukanovića”, kaže Vladan Žugić, koji već preko 20 godina analizira crnogorsku politiku za nezavisni i uticajni dnevni list “Vijesti”.

Opasnost po nezavisnost ?

Predsednik Đukanović čini se ničim ne pokušava da spreči smenu vlasti, ali njegove pristaše tvrde da je sada ugrožena nezavisnost Crne Gore. Sem toga zemlji preti opasnost da sklizne u kleronaclionalizam. A nova vlada želi da “posrbi” Crnogorce. Kao argumente navode na pojedini novi ministri kažu da su Srbi i članovi SPC.

“Đukanović i DPS su do sada igrali ulogu konstruktivne opozicije, koja propada zbog nacionalizma, slično kao u Poljskoj i Mađarskoj”, objašnjava politički analitičar Žugić. “Oni optužuju Srbiju, njenog predsednika i SPC, da su odgovorni za njihov izborni poraz. Što je sve, samo ne kompletna slika, jer nedostaju joj optužbe za korupciju protiv DPS kao i tema organizovani kriminal.”

Eksperiment zvani ekspertska vlada

Nova vlada Crne Gore bi trebalo da se sastoji od eksperata. Vodiće je premijer Zdravko Krivokapić, jedan univerzitetski profesor, koji je na izborima bio na čelu liste DF a posle pobede opozicije ga je SPC predložila za premijera. Šef URA, Dritan Abazović, biće jedini profesionalni političar u vladi. Sva ostala mesta, 12 ministara, daće se stručnjacima, koje su predložile nove vladajuće partije.

“Ti ljudi su čisti, a njihova vlada će se potruditi da radi visoko-profesionalno”, kaže Boris Raonić, bivši crnogorski ministar, danas politički analitičar i šef NVO “Centar za građanske slobode” za DW.

Borba za svaki zakon

Posle nominacije je Krivokapić doživeo žestoke napade od svojih partijskih prijatelja iz DF, koji ne žele da budu članovi nove vlade. Finalno, oni su popustili ne bi li sprečili da DPS ostane na vlasti.

“Nova vlada će morati da se bori za svaki zakon da bi dobila podršku u parlamentu. Ne očekujem da će poslanici vladajućih partija srušiti svoju vladu, ali sigurno će pre ili kasnije zahtevati njenu rekonstrukciju”, misli Boris Marić.

Šta će biti sa Đukanovićem ?

Mandat Mila Đukanovića se okončava 2023, što znači da zemlji predstoji kohabitacija. Ali pojedine vođe novih vladajućih partija već zahtevaju hapšenje šefa države. Oni su mišljenja da je Milo za 30 godina svoje vladavine koristio državu da stekne enormno bogatstvo, što predsednik demantuje.

“Polazim od toga da će biti podignute optužnice za korupciju protiv članova Đukanovićeve partije. Ako dođe do presuda, onda će DPS imati veliki problem”, prognosticira Marić.

Protiv korupcije i korone

Naznačeni premijer Krivokapić je najavio da će se njegova vlada boriti protiv korupcije i organizovanog zločina. Sem toga državna uprava treba biti reformisana, ispitano poreklo imovine političara i službenika a politički opterećeni službenici otpušteni.

Analitičar Žugić je siguran: “Odlučna borba protiv korupcije je ključ za nastavak puta Crne Gore ka EU.”

Bivši ministar Boris Marić dodaje da nova vlada stoji i pred drugim velikim izazovima, poput borbe protiv corone. On je ubeđen da Crna Gora sada ima pravu šansu da sprovede ozbiljne reforme i održivo ojača državne institucije.

Crna Gora ostaje na pro-zapadnom kursu

Nova vlada nudi šansu i SPC: “Crkva će sigurno imati uticaj na promene zakona o slobodi veroispovesti. Ali onda bi bilo vrlo dobro kad bi se povukla iz političkog života”, misli Marić.

Obojica analitičara smatraju da je promena crnogorske spoljne politike isključena. Vođe partija, koje čine novu vladu, su javno obećale da će vlada ostati na pro-zapadnom kursu. “Buduća vladda će sprovesti sve refomorme koje su neophodne da bi Crna Gora mogla najbrže moguće da uđe u EU”, naglašava Vladan Žugić.

Autor: Radomir Kračković
Prevod: Mirko Vuletić

 

Podjelite tekst putem:

2 thoughts on “Deutsche Welle (DW): Nova era za Crnu Goru

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *