Da se nisu odbranili Srbi u CG, Srbi sa Kosmeta bi bili sledeći na udaru, Stefan Filipović u „Srpskom sv(ij)etu“
1 min read
“Današnji dan je tužan za sve nas, pogotovo za same žrtve nasilja, kao i njihove porodice. Ovaj događaj predstavlja jednu završnu tačku čitavog procesa od daleke ’91 godine, u kojem su Srbi bili negativci. Igrali su igru u kojoj smo mi bili vodeći pioni i zbog narativa smo proglašeni kao glavni krivci. Povod za pogrom Srba je sam po sebi nesrećan, ali se postavlja pitanje šta je suštinski stajalo iza svega toga, kao i da ovaj proces ne smemo posmatrati parcijalno, već linearno. Svakako da politizaciju ovog nemilog događaja ne smemo dozvoliti, već da se isti posmatra na institucionom nivou”, rekao je politikolog Stefan Filipović u gostovanju na Nacionalnoj IN4S televiziji u „Srpskom sv(ij)etu“ povodom pogroma Srba na Kosovu i Metohiji marta 2004. godine.
Kao aktivista civilnog sektora za ljudska prava, ali i kao neko ko je rođen, živi i radi na Kosmetu, on se osvrnuo na ukupnu društvenu realnost u okruženju. Sećanja na pogrom su i dalje živa, iako je tada bio dečak:
„Na Kosmetu smo taj 17. mart preživeli kao najveću duševnu štetu. U vreme bombardovanja 1999. sam bio dete, i slabo se sećam, meni je tada sve bila igra, za razliku od 2004. kada se svega sećam. Ljudska prava na Kosmetu su i dalje ugrožena i pod znakom su pitanja- od osnovnih građanskih do političkih, iako ne bi trebalo. Moji vršnjaci su tada doživeli egzistencioni strah, od tog momenta kreće naše odrastanje“.
Stefan Filipović tvrdi da je Srbima sa Kosova i Metohije danas najviše potreban mir, saradnja i normalna komunikacija radi kreiranja bazičnih elemenata suživota, kao čvršćeg temelja nekog budućeg, istinskog pomirenja.
On kaže da je ta 2004. godina bila simbolična, psihološka i prelomna tačka za Srbe na Kosovu i Metohiji, jer je nastao jak osećaj ugoržene bezbednosti. Tada je otpočeo tihi egzodus srpskog stanovništva, ali i nesrpskog, jer su egzistencijalni uslovi još više pogoršani u poslednje vreme usled epidemije korone.
Gost „Srpskog sv(ij)eta“ govorio je i o stavu srpskog naroda na Kosovu i Metohiji prema Srbima u Crnoj Gori:
“Naš narod jeste bio iznenađen priznanjem takozvane nezavisne države Kosova od strane Crne Gore, ali duboko u sebi je znao šta znači smisao geopolitičkih odnosa. Saosećamo sa srpskim narodom u Crnoj Gori, koji su na jedan miran i dostojanstven način pokazali da se srpske Svetinje mogu odbraniti. Da nisu oni odbranili, Srbi na Kosmetu bi bili sledeći na udaru. Blaženopočivši mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije ostaće upamćeni u dušama svih nas na području Kosova i Metohije i sledićemo njihov put i ispuniti zavet”.
Mladi politikolog iz Gračanice je govorio i o odnosima Srba sa Kosmeta i Srba iz Severne Makedonije i Republike Srpske.
Više puta je podsetio da je glavni faktor mira i međusobne saradnje u južnoj srpskoj pokrajini Eparhija raško- prizrenska, ne samo u odnosu Srba sa drugim narodima, već i odnosima sa međunarodnim institucijama:
“Danas se sećamo svih naših muka i molimo se za pokoj duše svih stradalih. Srpska pravoslavna crkva je spremna na praštanje u cilju izgradnje normalnog suživota i uvek je bila uz svoj narod na Kosovu i Metohiji. Nikada nije uperila prst protiv albanskog stanovništva, već gradi mostove i postavlja temelj budućeg života, kao što su to radili mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije. Obnavljanje svetinja je neprekidan proces koji traje i drago mi je da se kultura sećanja srpskog naroda polako budi, što možete primetiti obnovom manastira Devič kod Drenice, koji je najbolji pokazatelj našeg postojanja”.
Stefan Filipović je govorio i o bliskoj budućnosti Srba na Kosovu i Metohiji:
„ Promena koja će uslediti nakon izbora je veliki izazov za sve nas i predstavlja proces donošenja socio-ekonomske pravde. Treba raditi na iskorenjavanju mržnje, jer nas ona sprečava da ostvarimo mir i stabilnost. Ako pamtimo i razumemo procese, pravda će biti zadovoljena“.
U razgovoru sa voditeljkom, gost Nacionalne televizije je govorio i o saradnji među narodima koja se odvija na Kosmetu na komšijskom, religioznom, ekonomskom i pravnom nivou. Situaciju diktira politička saradnja koja, kako znamo, je daleko od zadovoljavajuće, a zločinci nisu odgovarali za počinjena dela, pa pravda nije zadovoljena. Pomenuta je i saradnja na nivou crne ekonomije, za koju je politikolog Stefan Filipović ocenio da nikad nije bila u krizi. Da li ima života na Kosovu- na to pitanje je kategorično afirmativno odgovorio, pomenuvši razne humanitarne i druge aktivnosti.
Pogledajte Srpski sv(ij)et na Jutjub kanalu IN4S na dan 17. marta, koji je emitovan u direktnom prenosu do 12:44 kada svakodnevno počinju vesti na ovom kanalu.
Staša Koprivica
Pročitajte još:
Dosadili ste Bogu i narodu. Srbi ovo, srbi ono. Cijeli svijet srbe napadaju zato što su Srbi???
Knjaževina Crna Gora 1909.g. Popis: 98% zborilo SRPSKI_Ćirilicom i 2% albanski.
Je li onaj mason Kostic i dalje predsjednik SANU?