Centralne banke kupuju rekordne količine zlata: Kupovina zlatnih poluga najveća od 1967. godine

Kako izvještavaju najvažnije svjetske institucije i mediji u toj oblasti, Svjetski savjet za zlato (The World Gold Council), BullionVault, Das Investment, The Economist i drugi, centralne banke različitih država, posmatrane kao grupa, kupile su u trećem kvartalu 2022. godine rekordnih 400 tona zlata što je više nego u bilo kome periodu od 1967. do kada je još uvijek važio Bretonvudski sporazum iz 1945. i dolar kao valuta imao zlatno pokriće.

Ovakava tržišna kretanja ukazuju na sve veće nepovjerenje i geopolitičke tenzije između glavnih ekonomskih sila posle odluke SAD i EU da uvedu sankcije Rusiji. Rusija i Kina su svakako među zemljama koje najveći dio svojih zlatnih rezervi drže kod sebe želeći da se preventivno zaštite od mogućnosti da im taj deo imovine bude zamrznut od strane SAD vlasti. Trend povlačenja svojih rezervi iz do sada uobičajenih globalnih centara u Londonu i Njujorku pokazuje i Njemačka pa se tako polovina njihovih zlatnih rezervi sada nalazi u sefovima Savezne banke u Frankfurtu. Istovremeno količina zlata koje je u ime i za račun drugih država u svojim sefovima držala Banka Engleske je pala ove godine za ogromnih 490 tona.

Dok na jednoj strani zlato omogućuje zaštitu svojih rezervi protiv inflacije ono takođe omogućuje velikom broju zemalja ili privatnih investitora da nastave da trguju sa Rusijom. Samo je Turska u maju ove godine kupila 20 tona u jednom transferu, slično su sledile Indija i Katar. Uzbekistan koji je ranije najavio da će smanjiti učešće zlata među svojim ukupnim rezervama ispod polovine sada ih je povećao na dvije trećine. Kazahstan je istom trendu ali ono što je posebno u ovom kvartalu sve više je neimenovanih kupaca. Trenutna berzanska cijena zlata je oko 54 miliona evra za jednu tonu.