ะ˜ะ4ะก

ะ˜ะ4ะก ะฟะพั€ั‚ะฐะป

ะ‘ะพะบะฐ ัะต ะฟั€ะฒะพ ัƒั˜ะตะดะธะฝะธะปะฐ ัะฐ ะกั€ะฑะธั˜ะพะผ, ะฟะฐ ะฟะพัั‚ะฐะปะฐ ะดะธะพ ะฆั€ะฝะต ะ“ะพั€ะต

1 min read
ะ‘ะพะบะฐ ะบะพั‚ะพั€ัะบะฐ ะฝะธั˜ะต ะฑะธะปะฐ ัƒ ัะฐัั‚ะฐะฒัƒ ะฆั€ะฝะต ะ“ะพั€ะต ัะฒะต ะดะพ 1945. ะณะพะดะธะฝะต, ะฐ ะฝะฐ ะฒะตะปะธะบะพั˜ ะะฐั€ะพะดะฝะพั˜ ัะบัƒะฟัˆั‚ะธะฝะธ ัั€ะฟัะบะพะณ ะฝะฐั€ะพะดะฐ ัƒ ะฆั€ะฝะพั˜ ะ“ะพั€ะธ ะบะพั˜ะฐ ัะต ั‡ะตัั‚ะพ ะทะพะฒะต โ€žะŸะพะดะณะพั€ะธั‡ะบะพะผโ€œ ัƒั‡ะตัั‚ะฒะพะฒะฐะปะธ ััƒ ะฟั€ะตะดัั‚ะฐะฒะฝะธั†ะธ ัะฐ ั‚ะตั€ะธั‚ะพั€ะธั˜ะฐ ัƒะฝัƒั‚ะฐั€ ะณั€ะฐะฝะธั†ะฐ ะฆั€ะฝะต ะ“ะพั€ะต ะธะท 1914. ะณะพะดะธะฝะต.
U Boka

ะ‘ะพะบะฐ ะšะพั‚ะพั€ัะบะฐ

ะŸะธัˆะต: ะ–ะตั™ะบะพ ะšะพะผะฝะตะฝะพะฒะธั›

ะšะฐะพ ะดะฐ ั˜ะต ะทะฝะฐะพ ะดะฐ ั›ะต 100 ะณะพะดะธะฝะฐ ะบะฐัะฝะธั˜ะต ะพัะปะพะฑะพั’ะตัšะต ัƒ ะŸั€ะฒะพะผ ัะฒั˜ะตั‚ัะบะพะผ ั€ะฐั‚ัƒ ะธ ัƒั˜ะตะดะธัšะตัšะต ะ‘ะพะบะต ัะฐ ะšั€ะฐั™ะตะฒะธะฝะพะผ ะกั€ะฑะธั˜ะพะผ ะฑะธั‚ะธ ะพัะฟะพั€ะฐะฒะฐะฝะพ, ะฟะพะดะฒะพั’ะตะฝะพ ะฟะพ ะŸะพะดะณะพั€ะธั‡ะบัƒ ัะบัƒะฟัˆั‚ะธะฝัƒ ัะฐ ะบะพั˜ะพะผ ะ‘ะพะบะตั™ะธ ะฝะธั˜ะตััƒ ะธะผะฐะปะธ ะฒะตะทะต ะฝะธั‚ะธ ััƒ ัšะตะฝะต ะพะดะปัƒะบะต ะธะผะฐะปะต ะฑะธะปะพ ะบะฐะบะฐะฒ ัƒั‚ะธั†ะฐั˜ ะฝะฐ ะ‘ะพะบัƒ, ะฝะฐั€ะพะดะฝะธ ะฟะพัะปะฐะฝะธะบ, ะผะธะฝะธัั‚ะฐั€ ัƒ ะšั€ะฐั™ะตะฒัะบะพั˜ ัะบัƒะฟัˆั‚ะธะฝะธ, ะดัƒะณะพะณะพะดะธัˆัšะธ ะณั€ะฐะดะพะฝะฐั‡ะตะปะฝะธะบ ะฅะตั€ั†ะตะณ ะะพะฒะพะณ ะฝะฐ ัะฒะตั‡ะฐะฝะพะผ ั€ัƒั‡ะบัƒ ัะตะฟั‚ะตะผะฑั€ะฐ 1925. ะณะพะดะธะฝะต ัƒ ะšะพั‚ะพั€ัƒ ะฟั€ะธะปะธะบะพะผ ะดะพั‡ะตะบะฐ ะšั€ะฐั™ะฐ ะะปะตะบัะฐะฝะดั€ะฐ ัƒ ะšะพั‚ะพั€ัƒ ะธะทั€ะตะบะฐะพ ั˜ะต ัะปะตะดะตั›ะต ั€ะธั˜ะตั‡ะธ:

โ€žะ‘ะพะบะฐ ะฝะธั˜ะต ะพัะฒะพั˜ะตะฝะฐ, ะฒะตั› ั˜ะต 6.ะฝะพะฒะตะผะฑั€ะฐ 1918. ะณะพะดะธะฝะต ะพัะปะพะฑะพั’ะตะฝะฐ, ะบะฐะด ะพะถะธะฒั˜ะตัˆะต ะฟั€ะพะผั€ะทะปะต ะบะพัั‚ะธ ะฟะฐะปะธั… ะดะธะฒ ั˜ัƒะฝะฐะบะฐ ะธ ะทะฐัˆัƒัˆั‚ะฐัˆะต ะพ ะบั€ะฒะฐะฒะพ ัั‚ะธั˜ะตัšะต ะธ ะบะฐะด ะณั€ะพะผะพะผ ัั€ะฟัะบะต ั‚ั€ัƒะฑะต ะณะพั€ะดะธ ะ›ะพะฒั›ะตะฝ ั˜ะตะบะฝัƒ : ะกั€ะฑะธ ะธะดัƒ! ะˆะตั€ ัะต ะ‘ะพะบะตั™ะธ ะฝะธั˜ะตััƒ ะฝะธะบะฐะด ะผะพะณะปะธ ะฟะพะผะธั€ะธั‚ะธ, ัˆั‚ะพ ั˜ะต ะฝะฐัˆ ัƒะณัšะตั‚ะฐั‡ ะทะฝะฐะพ, ัะฐ ัะธะปะพะผ ะธะปะธ ะฝะฐะผะตั‚ะฝัƒั‚ะธะผ ัั‚ะฐัšะตะผโ€œ.

ะœะธั€ะบะพ ะšะพะผะฝะตะฝะพะฒะธั› ั˜ะต ะฟั€ะธั‚ะพะผ ะผะธัะปะธะพ ะฝะฐ ะฒะธัˆะต ั…ะธั™ะฐะดะฐ ะดะพะฑั€ะพะฒะพั™ะฐั†ะฐ ะธะท ะ‘ะพะบะต, ะผะฐั…ะพะผ ะ“ั€ะฑั™ะฐะฝะฐ ะธ ะŸะฐัˆั‚ั€ะพะฒะธั›ะฐ ะบะพั˜ะธ ััƒ ะฟั€ะตั‚ั…ะพะดะฝะพ ะดะตะทะตั€ั‚ะธั€ะฐะปะธ ะธะท ะฐัƒัั‚ั€ะพัƒะณะฐั€ัะบะต ะฒะพั˜ัะบะต, ะฐ ะทะฐั‚ะธะผ ัƒั‡ะตัั‚ะฒะพะฒะฐะปะธ ัƒ ัะฒะธะผ ะฒะตะปะธะบะธะผ ะฑะธั‚ะบะฐะผะฐ ัั€ะฟัะบะต ะฒะพั˜ัะบะต, ะพะด ะฆะตั€ะฐ ะดะพ ะšะฐั˜ะผะฐะบั‡ะฐะปะฐะฝะฐ, ะฟั€ะพะฑะพั˜ะฐ ะกะพะปัƒะฝัะบะพะณ ั„ั€ะพะฝั‚ะฐ ะธ ั‚ั€ะธั˜ัƒะผั„ะฐะปะฝะพะณ ะฟะพะฒั€ะฐั‚ะบะฐ ัƒ ะพั‚ะฐัŸะฑะธะฝัƒ.

ะ‘ะพะบะฐ ะบะพั‚ะพั€ัะบะฐ ะฝะธั˜ะต ะฑะธะปะฐ ัƒ ัะฐัั‚ะฐะฒัƒ ะฆั€ะฝะต ะ“ะพั€ะต ัะฒะต ะดะพ 1945. ะณะพะดะธะฝะต, ะฐ ะฝะฐ ะฒะตะปะธะบะพั˜ ะะฐั€ะพะดะฝะพั˜ ัะบัƒะฟัˆั‚ะธะฝะธ ัั€ะฟัะบะพะณ ะฝะฐั€ะพะดะฐ ัƒ ะฆั€ะฝะพั˜ ะ“ะพั€ะธ ะบะพั˜ะฐ ัะต ั‡ะตัั‚ะพ ะทะพะฒะต โ€žะŸะพะดะณะพั€ะธั‡ะบะพะผโ€œ ัƒั‡ะตัั‚ะฒะพะฒะฐะปะธ ััƒ ะฟั€ะตะดัั‚ะฐะฒะฝะธั†ะธ ัะฐ ั‚ะตั€ะธั‚ะพั€ะธั˜ะฐ ัƒะฝัƒั‚ะฐั€ ะณั€ะฐะฝะธั†ะฐ ะฆั€ะฝะต ะ“ะพั€ะต ะธะท 1914. ะณะพะดะธะฝะต.

ะ–ะตั™ะบะพ ะšะพะผะฝะตะฝะพะฒะธั›

ะ‘ะพะบะฐ ั˜ะต ะฐะดะผะธะฝะธัั‚ั€ะฐั‚ะธะฒะฝะพ ะฟั€ะธะฟะฐะดะฐะปะฐ ะ”ะฐะปะผะฐั†ะธั˜ะธ ัˆั‚ะพ ั˜ะต ะธ ะพัั‚ะฐะปะฐ ัƒ ะฟั€ะฒะธะผ ะผั˜ะตัะตั†ะธะผะฐ ะฝะฐะบะพะฝ ัƒั˜ะตะดะธัšะตัšะฐ. ะ˜ะฐะบะพ ััƒ ัšะตะฝะธ ะฟั€ะตะดัั‚ะฐะฒะฝะธั†ะธ ะฝะฐ ั‡ะตะปัƒ ัะฐ ะดั€ ะ ัƒะดะธั˜ะตะผ ะกะฐั€ะดะตะปะธั›ะตะผ ั‚ั€ะฐะถะธะปะธ ะดะฐ ะ‘ะพะบะฐ ะฑัƒะดะต ะฐัƒั‚ะพะฝะพะผะฝะฐ ะพะฑะปะฐัั‚ ัƒ ะฝะพะฒะพั˜ ะดั€ะถะฐะฒะธ, ะฟั€ะธะบั™ัƒั‡ะตะฝะฐ ั˜ะต ะฝะพะฒะพั„ะพั€ะผะธั€ะฐะฝะพั˜ ะ—ะตั‚ัะบะพั˜ ะฑะฐะฝะพะฒะธะฝะธ. ะŸั€ะตั‚ั…ะพะดะฝะพ ััƒ ะฝะพะฒะต ะฒะปะฐัั‚ะธ ั€ะฐัะฟัƒัั‚ะธะปะต ะะฐั€ะพะดะฝัƒ ะณะฐั€ะดัƒ ัƒ ะ‘ะพะบะธ.

ะŸะพั‡ะตั‚ะบะพะผ ะฝะพะฒะตะผะฑั€ะฐ 1918.ะณ. ะพัะปะพะฑะพะดะธะปะฐั‡ะบะฐ ัั€ะฟัะบะฐ ะฒะพั˜ัะบะฐ ั‚ั€ะธั˜ัƒะผั„ะฐะปะฝะพ ั˜ะต ะฟะพัะปะธั˜ะต ะŸะพะดะณะพั€ะธั†ะต, ะฆะตั‚ะธัšะฐ ะดะพะฝะธั˜ะตะปะฐ ัะปะพะฑะพะดัƒ ะธ ัƒ ะ‘ะพะบัƒ ะบะพั‚ะพั€ัะบัƒ, ะฐ 9. ะฝะพะฒะตะผะฑะฐั€ ั˜ะต ัƒะฟะฐะผั›ะตะฝ ะบะฐะพ ะดะฐั‚ัƒะผ ะบะฐะดะฐ ััƒ ะฟะพะด ะบะพะผะฐะฝะดะพะผ ะฟะพั‚ะฟัƒะบะพะฒะฝะธะบะฐ ะกะฒะตั‚ะธัะปะฐะฒะฐ ะข.ะกะธะผะพะฒะธั›ะฐ ัƒะผะฐั€ัˆะธั€ะฐะปะธ ัƒ ะšะพั‚ะพั€,ย  ะฐ ะทะฐั‚ะธะผ ะธ ัƒ ะฅะตั€ั†ะตะณ ะะพะฒะธ.

ะฃย  ะทะฝะฐะบ ัั˜ะตั›ะฐัšะฐ ะฝะฐ ั‚ะฐั˜ ะดะพะณะฐั’ะฐั˜ 1937.ัƒ ะฅะตั€ั†ะตะณ ะะพะฒะพะผ ััƒ ะพะดะปัƒั‡ะธะปะธ ะดะฐ ะฟั€ะธัั‚ะฐะฝะธัˆั‚ัƒ ัƒ ั‚ะพะผ ะณั€ะฐะดัƒ ะดะฐั˜ัƒ ะธะผะต, ั‚ะฐะดะฐ ะฒะตั› ั’ะตะฝะตั€ะฐะปะฐ, ะกะฒะตั‚ะธัะปะฐะฒะฐ ะกะธะผะพะฒะธั›ะฐ ะบะพั˜ะธ ั˜ะต ะฟะพั‡ะฐัั‚ะฒะพะฒะฐะฝ ะฟั€ะธะทะฝะฐัšะตะผ ัƒะฟัƒั‚ะธะพ ะฟะธัะผัƒ ั‚ะฐะดะฐัˆัšะตะผ ะฟั€ะตะดัั˜ะตะดะฝะธะบัƒ ะ“ั€ะฐะดัะบะพะณ ะŸะพะณะปะฐะฒะฐั€ัั‚ะฒะฐ ะˆะพะฒัƒ ะกะตะบัƒะปะพะฒะธั›ัƒ ัƒ ะบะพั˜ะตะผ ัะต ะธะทะผะตั’ัƒ ะพัั‚ะฐะปะพะณ ะฝะฐะฒะพะดะธ:

โ€žะ’ะตะทะธะฒะฐัšะตะผ ะผะพะณ ะธะผะตะฝะฐ ะทะฐ ั˜ะตะดะฝัƒ ะพะด ะพะฑะฐะปะฐ ะณั€ะฐะดะฐ ะฅะตั€ั†ะตะณะฝะพะฒะพะณ ะฟั€ะตะฝะตะปะธ ัั‚ะต ะผะต ัƒ ะฝะตะทะฐะฑะพั€ะฐะฒะฝัƒ 1918.ะณ. ะžะฝะพ ะพะดัƒัˆะตะฒั™ะตัšะต, ะพะฝะฐั˜ ะทะฐะฝะพั, ะพะฝะต ะฝะฐัˆะต ะฝะฐะดะต ะฝะตั›ัƒ ะธ ะฝะต ะผะพะณัƒ ะฝะธะบะฐะดะฐ ะทะฐะฑะพั€ะฐะฒะธั‚ะธ. ะŸะพะฝะพัะฐะผ ัะฐะผ ัˆั‚ะพ ั˜ะต ะฅะตั€ั†ะตะณะฝะพะฒะธ ะฑะธะพ ะพะดะฒะฐั˜ะบะฐะดะฐ ะฝะฐ ะณะปะฐััƒ ัะฐ ัะฒะพะณะฐ ั˜ัƒะฝะฐัˆั‚ะฒะฐ ะธ ะบะพั˜ะธ ั˜ะต ัƒะฒะตะบ ะพะดะพะปะพะตะฒะฐะพ ะฝะตะฟั€ะธั˜ะฐั‚ะตั™ัะบะธะผ ะฝะฐั˜ะตะทะดะฐะผะฐ,ะพ ั‡ะตะผัƒ ัะฒะตะดะพั‡ะธ ะธัั‚ะพั€ะธั˜ะฐ ะฅะตั€ั†ะตะณะฝะพะฒะพะณ ะธ ัšะตะณะพะฒะธ ัะฟะพะผะตะฝะธั†ะธโ€œ, ะฝะฐะฟะธัะฐะพ ั˜ะต ะบะฐัะฝะธั˜ะต ั’ะตะฝะตั€ะฐะป ะกะธะผะพะฒะธั› ะธ ะทะฐั‚ะธะผ ะดะตั‚ะฐั™ะฝะพ ะพะฟะธัะฐะพ ะฝะฐะฟั€ะตะดะพะฒะฐัšะต ั˜ะตะดะธะฝะธั†ะต ะบะพั˜ัƒ ั˜ะต ะฟั€ะตะดะฒะพะดะธะพ ะพะด ะŸะพะดะณะพั€ะธั†ะต ะดะพ ะ‘ะพะบะต ะšะพั‚ะพั€ัะบะต.

ะ‚ะตะฝะตั€ะฐะป ะกะธะผะพะฒะธั› ะฟะพะดัั˜ะตั›ะฐ ะบะฐะบะพ ะณะฐ ั˜ะต ะฟั€ะตะด ั…ะพั‚ะตะปะพะผ ะ‘ะพะบะฐ ัƒ ะฅะตั€ั†ะตะณ ะะพะฒะพะผ ะดะพั‡ะตะบะฐะปะพ ะฑัƒั‡ะฝะพ ะบะปะธั†ะฐัšะต, ะฐ ะทะฐั‚ะธะผ ะธ ะฟะพะทะดั€ะฐะฒะฝะธ ะณะพะฒะพั€ะธ ะธ ั‚ะพ ะบะฐั‚ะพะปะธั‡ะบะพะณ ะฑะธัะบัƒะฟะฐ ะธะท ะšะพั‚ะพั€ะฐ ะฃั›ะตะปะธะฝะธั˜ะฐ, ั‚ะต ะฟั€ะตะดัั˜ะตะดะฝะธะบะฐ ะพะฟัˆั‚ะธะฝะต ะ“ะพั˜ะบะพะฒะธั›ะฐ,ะฟั€ะตะดัั˜ะตะดะฝะธะบะฐ ะกะพะบะพะปะฐ ะˆะพะฒะฐ ะกะตะบัƒะปะพะฒะธั›ะฐ. ะขะธั… ะดะฐะฝะฐ 1918.ะณ.ัƒ ะšะพั‚ะพั€ัƒ ั˜ะต ะพะฑั€ะฐะทะพะฒะฐะฝะพ ะะฐั€ะพะดะฝะพ ะฒะธั˜ะตั›ะต ะบะพั˜ะต ััƒ ั‡ะธะฝะธะปะธ ะดั€ ะคะธะปะธะฟ ะ›ะฐะทะฐั€ะตะฒะธั›, ะฟั€ะพั‚ะฐ ะˆะพะฒะฐะฝ ะ‘ัƒั›ะธะฝ ะธ ะบะฐะฝะพะฝะธะบ ะดะพะฝ ะะฝั‚ัƒะฝ ะœะธะปะพัˆะตะฒะธั› ะธ ัะตะบั€ะตั‚ะฐั€ะธ ะœะพะฝะดะธ ะŸะตั€ัƒั‡ะธั›, ะฟั€ะพั„ะตัะพั€ ะธ ะฐะดะฒะพะบะฐั‚ ะดั€ ะ ะฐะดะพั˜ะต ะˆะพะฒะพะฒะธั›.

ะะฐั˜ะผะฐัะพะฒะฝะธั˜ะธ ัะบัƒะฟ ั‚ะธั… ะดะฐะฝะฐ ัƒ ะ‘ะพะบะธ ะพะดั€ะถะฐะฝ ั˜ะต ัƒ ะณั€ะฑะฐั™ัะบะพะผ ัะตะปัƒ ะŸะพะฑั€ั’ะต 10. ะฝะพะฒะตะผะฑั€ะฐ 1918. ะบะฐะดะฐ ั˜ะต ะฝะฐั‡ะตะปะฝะธะบ ะพะฟัˆั‚ะธะฝะต ะ“ั€ะฑะฐั™, ะฟั€ะพั‚ะฐ ะ’ะฐัะธะปะธั˜ะต ะšะพะฒะฐั‡ะตะฒะธั› ะธะท ะŸั€ะธั˜ะตะฒะพั€ะฐ โ€žัะฒะตั‡ะฐะฝะพ ะฟั€ะพะณะปะฐัะธะพ ะฟั€ะพะฟะฐัั‚ ะัƒัั‚ั€ะธั˜ะต ะธ ะทะฐั…ะฒะฐะปะธะพ ะ‘ะพะณัƒ ะธ ัั€ะฟัะบะพะผ ะพั€ัƒะถั˜ัƒ ะบะพั˜ะธ ััƒ ั˜ะตะดะฝะพะผ ะทะฐ ัƒะฒะธั˜ะตะบ ะพัะปะพะฑะพะดะธะปะธ ะ“ั€ะฑะฐั™ ะพะด ั‚ัƒั’ะธะฝัะบะต ะฒะปะฐัั‚ะธ ะธ ะฟั€ะธะดั€ัƒะถะธะปะธ ะณะฐ, ะฟั€ะธั€ะพะดะฝะพ, ัะฒะพั˜ะพั˜ ั˜ัƒะณะพัะปะพะฒะตะฝัะบะพั˜ ะพั‚ะฐัŸะฑะธะฝะธโ€œ.

ะะธั˜ะต ัƒะฟะฐะผั›ะตะฝะพ ะดะฐ ั˜ะต ะธะบะฐะดะฐ ะฝะฐ ั˜ะตะดะฝะพะผ ะผั˜ะตัั‚ัƒ ัƒ ะ“ั€ะฑั™ัƒ ะฑะธะปะพ ั‚ะพะปะธะบะพ ะฝะฐั€ะพะดะฐ.

ะˆัƒะณะพัะปะพะฒะตะฝัะบะพ ัƒั˜ะตะดะธัšะตัšะต, ะบะฐะบะพ ะฝะฐะฒะพะดะต ะธัั‚ะพั€ะธั‡ะฐั€ะธ, ะฝะธั˜ะต ะฟั€ะตะดัั‚ะฐะฒั™ะฐะปะพ ัะฟะพั˜ ัั‚ะฐั€ะธั… ะดั€ะถะฐะฒะฐ ัƒ ั˜ะตะดะฝัƒ ะฝะพะฒัƒ, ะฒะตั› ั˜ะต ะฟั€ะตะดัั‚ะฐะฒั™ะฐะปะพ ัะฟะพั˜ ะพั‚ั†ะธั˜ะตะฟั™ะตะฝะธั… ั‚ะตั€ะธั‚ะพั€ะธั˜ะฐ ะฑะธะฒัˆะต ะัƒัั‚ั€ะพัƒะณะฐั€ัะบะต ัะฐ ั˜ะตะดะฝะพะผ ะฒะตั› ะฟะพัั‚ะพั˜ะตั›ะพะผ ะดั€ะถะฐะฒะพะผ โ€“ ะกั€ะฑะธั˜ะพะผ.

ะกั‚ะพะณะฐ ั˜ะต ะผะตั’ัƒ ะดะตะปะตะณะฐั‚ะธะผะฐ ะะฐั€ะพะดะฝะพะณ ะฒะธั˜ะตั›ะฐ ะบะพั˜ะธ ััƒ 27.ะฝะพะฒะตะผะฑั€ะฐ ะพั‚ะธัˆะปะธ ะดะฐ ั‚ั€ะฐะถะต ัƒั˜ะตะดะธัšะตัšะต ัะฐ ะกั€ะฑะธั˜ะพะผ ะฑะธะพ ะฟั€ะตะดัั‚ะฐะฒะฝะธะบ ะ‘ะพะบะต, ะดะพะบั‚ะพั€ ะฟั€ะฐะฒะฝะธั… ะฝะฐัƒะบะฐ ะ‘ะพะถะพ ะ’ัƒะบะพั‚ะธั›, ะฟั€ะตะด ั€ะฐั‚ ะปะตะณะฐะปะฝะพ ะธะทะฐะฑั€ะฐะฝะธ ะฑะพะบะตั™ัะบะธ ะฟั€ะตะดัั‚ะฐะฒะฝะธะบ ัƒ ะฆะฐั€ะตะฒะธะฝัะบะพะผ ะฒะธั˜ะตั›ัƒ ัƒ ะ‘ะตั‡ัƒ. ะžะฝ ั˜ะต ะฟั€ะตะฝะธะพ ะพะดะปัƒะบะต ัะบัƒะฟัˆั‚ะธะฝะฐ ะธ ะะฐั€ะพะดะฝะธั… ะฒะธั˜ะตั›ะฐ ะฑะพะบะตั™ัะบะธั… ะณั€ะฐะดะพะฒะฐ ัะฐ ะฆะตะฝั‚ั€ะฐะปะฝะธะผ ะะฐั€ะพะดะฝะธะผ ะฒะธั˜ะตั›ะตะผ ัƒ ะšะพั‚ะพั€ัƒ ะพ ะฟั€ะธะดั€ัƒะถะตัšัƒ ะกั€ะฑะธั˜ะธ ะธ ะทะฐั˜ะตะดะฝะธั‡ะบะพะผ ัƒะบั™ัƒั‡ะธะฒะฐัšัƒ ัƒ ะšั€ะฐั™ะตะฒะธะฝัƒ ะกั€ะฑะฐ, ะฅั€ะฒะฐั‚ะฐ ะธ ะกะปะพะฒะตะฝะฐั†ะฐ.

ะะฐ ะดะฐะฝ ะฃั˜ะตะดะธัšะตัšะฐ, 1.ะดะตั†ะตะผะฑั€ะฐ 1918. ะณะพะดะธะฝะต, ะผะธะฝะธัั‚ะฐั€ ัƒะฝัƒั‚ั€ะฐัˆัšะธั… ะดั˜ะตะปะฐ ะšั€ะฐั™ะตะฒะธะฝะต ะกั€ะฑะธั˜ะต, ะšะพั‚ะพั€ะฐะฝะธะฝ ะ‰ัƒะฑะฐ ะˆะพะฒะฐะฝะพะฒะธั› ั˜ะต ั€ะตะบะฐะพ โ€žะ•ะฒะพ ะดะฐะฝะฐ ะธ ั‡ะฐัะฐ ะฝะฐ ะบะพั˜ะธ ั˜ะต ะผะธัะปะธะปะพ ะธ ะทะฐ ะบะพั˜ะต ั˜ะต ั€ะฐะดะธะปะพ, ะทะฐ ะบะพั˜ะธ ั˜ะต ัั‚ั€ะฐะดะฐะปะพ ะธ ะทะฐ ะบะพั˜ะธ ั˜ะต ะถะธะฒะตะปะพ ะฝะฐัˆะต ะฟะปะตะผะต…โ€œ. ะฃ ะšะพั‚ะพั€ ั˜ะต ะฒะธั˜ะตัั‚ ะพ ะฟั€ะพะณะปะฐัˆะตัšัƒ ัƒั˜ะตะดะธัšะตัšะฐ ัั‚ะธะณะปะฐ ั‚ะตะปะตะณั€ะฐะผะพะผ ะธะท ะกะฟะปะธั‚ะฐ 1. ะดะตั†ะตะผะฑั€ะฐ, ะฐ ัƒ ะฅะตั€ั†ะตะณ ะะพะฒะธ ะดะตะฟะตัˆะพะผ ะฝะฐั€ะพะดะฝะพะณ ะฒะธั˜ะตั›ะฐ ะธะท ะšะพั‚ะพั€ะฐ 3.ะดะตั†ะตะผะฑั€ะฐ ัƒะฒะตั‡ะต.

ะะฐั€ะพะดะฝะฐ ะฒะธั˜ะตั›ะฐ ัะฒะธั… ะณั€ะฐะดะพะฒะฐ ะ‘ะพะบะต ััƒ ะดะพะฝะธั˜ะตะปะฐ ะพะดะปัƒะบะต ะพ ะฟั€ะพัะปะฐะฒะฐะผะฐ ะธ ะฑะปะฐะณะพะดะฐั€ะตัšะธะผะฐ ะบะพั˜ะฐ ััƒ ะฟั€ะธั€ะตั’ะตะฝะฐ ัƒ ะพะฑั˜ะตะผะฐ ั†ั€ะบะฒะฐะผะฐ ะธ ะฟั€ะฐะฒะพัะปะฐะฒะฝะธะผ ะธ ะบะฐั‚ะพะปะธั‡ะบะธะผ ะฝะฐ ะะฝะดั€ะธั˜ะธะฝ ะดะฐะฝ, ะบั€ัะฝัƒ ัะปะฐะฒัƒ ะšะฐั€ะฐั’ะพั€ั’ะตะฒะธั›ะฐ. ะ’ะตั›ะธะฝะฐ ะะฐั€ะพะดะฝะธั… ะฒะธั˜ะตั›ะฐ ั˜ะต ั€ะตะณะตะฝั‚ัƒ ะะปะตะบัะฐะฝะดั€ัƒ ะฟะพัะปะฐะปะฐ ั‚ะตะปะตะณั€ะฐะผะต ัะฐ ั‡ะตัั‚ะธั‚ะบะฐะผะฐ. ะœะตั’ัƒ ะ‘ะพะบะตั™ะธะผะฐ ะšั€ะฐั™ ะะธะบะพะปะฐ ะฝะธั˜ะต ะธะผะฐะพ ะทะฝะฐั‚ะฝะธั˜ะธั… ะฟั€ะธัั‚ะฐะปะธั†ะฐ, ะฐ ัั€ะฟัะบัƒ ะฒะพั˜ัะบัƒ ะบะพั˜ะฐ ั˜ะต ัƒัˆะปะฐ ัƒ ะณั€ะฐะดะพะฒะต ะ‘ะพะบะต ะฝะฐั€ะพะด ั˜ะต ะดะพั‡ะตะบะฐะพ ัะฐ ะพะดัƒัˆะตะฒั™ะตัšะตะผ ะพ ั‡ะตะผัƒ ะฟะพัั‚ะพั˜ะธ ะพะฑะธั™ะต ะฐั€ั…ะธะฒัะบะต ะณั€ะฐั’ะต.

ะขะพ ััƒ ัะฒะต ะปะฐะบะพ ะฟั€ะพะฒั˜ะตั€ั™ะธะฒะธ ะธัั‚ะพั€ะธั˜ัะบะธ ะฟะพะดะฐั†ะธ ะธ ั‡ะธัšะตะฝะธั†ะต ะบะพั˜ะต ะฑะธ ัะฒะฐะบะธ ะ‘ะพะบะตั™ ั‚ั€ะตะฑะฐะปะพ ะดะฐะฝะฐั ะดะฐ ะทะฝะฐ. ะ˜ ะธะท ะพะฒะธั… ะฝะตะบะพะปะธะบะพ ั€ะตะดะพะฒะฐ ะปะฐะบะพ ั˜ะต ัƒะพั‡ั™ะธะฒะพ ะดะฐ ััƒ ะทะฐ ัƒั˜ะตะดะธัšะตัšะต ัะฐ ะšั€ะฐั™ะตะฒะธะฝะพะผ ะกั€ะฑะธั˜ะพะผ ัƒ ะทะฐั˜ะตะดะฝะธั‡ะบัƒ ั˜ัƒะณะพัะปะพะฒะตะฝัะบัƒ ะดั€ะถะฐะฒัƒ ัƒ ะ‘ะพะบะธ ะฑะธะปะธ ะฝะฐั˜ัƒะณะปะตะดะฝะธั˜ะธ ะฝะฐั€ะพะดะฝะธ ะฟั€ะฒะฐั†ะธ, ะฑะตะท ะพะฑะทะธั€ะฐ ะฑะธะปะธ ะฟั€ะฐะฒะพัะปะฐะฒะฝะธ ะธะปะธ ั€ะธะผะพะบะฐั‚ะพะปะธั†ะธ.

ะ˜ัั‚ะพั€ะธั˜ัะบะต ั‡ะธัšะตะฝะธั†ะต ัˆะพะฒะธะฝะธัั‚ะธั‡ะบะธ ะธ ะพัั‚ั€ะฐัˆั›ะตะฝะธ ะฝะฐะฒะพะดะธ ะบะฒะฐะทะธะธัั‚ะพั€ะธั‡ะฐั€ะฐ ะบะพั˜ะธ ะพะฒะธั… ะดะฐะฝะฐ ะฟัƒะฝะต ัั‚ัƒะฟั†ะต ะฝะพะฒะธะฝะฐ ะธ ะฟะพั€ั‚ะฐะปะฐ ะฟะพ ะฆั€ะฝะพั˜ ะ“ะพั€ะธ ะผะพะณัƒ ัะฐะผะพ ะทะฑัƒะฝะธั‚ะธ ะพะฝะต ะบะพั˜ะธ ะฝะต ะทะฝะฐั˜ัƒ ะฝะธัˆั‚ะฐ ะพ ะ‘ะพะบะธ ะบะพั‚ะพั€ัะบะพั˜.

ะ˜ะฐะบะพ ััƒ ะฒั˜ะตะบะพะฒะธะผะฐ ะถะธะฒั˜ะตะปะธ ัƒ ะฒะตะปะธะบะธะผ ั†ะฐั€ะตะฒะธะฝะฐะผะฐ ะธ ะดั€ะถะฐะฒะฐะผะฐ ะธ ะฟะพะด ัั‚ั€ะฐะฝะพะผ ัƒะฟั€ะฐะฒะพะผ, ะ‘ะพะบะตั™ะธ ััƒ ัƒ ัะฒะธะผะฐ ัšะธะผะฐ ัƒัะฟั˜ะตะปะธ ะดะฐ ัะต ะธะทะฑะพั€ะต ะทะฐ ัะฒะพั˜ะฐ ะฟั€ะฐะฒะฐ, ะพะด ัะฒะพะณ ะฟั€ะตะดัั‚ะฐะฒะฝะธะบะฐ ะฟั€ะตะด ะฆะฐั€ะตะฒะธะฝัะบะธะผ ะฒะธั˜ะตั›ะตะผ ัƒ ะ‘ะตั‡ัƒ ะธ ะ”ะฐะปะผะฐั‚ะธะฝัะบะพะณ ัะฐะฑะพั€ะฐ, ะทะฒะฐะฝะธั‡ะฝะธั… ัˆะบะพะปัะบะธั… ะฟั€ะพัะปะฐะฒะฐ ะกะฐะฒะธะฝะดะฐะฝะฐ ะธ ัˆะบะพะปะฐ ะฝะฐ ะฝะฐั€ะพะดะฝะพะผ ัั€ะฟัะบะพะผ ั˜ะตะทะธะบัƒ ะธ ั›ะธั€ะธะปะธั‡ะฝะพะผ ะฟะธัะผัƒ. 1870. ะณะพะดะธะฝะต ะฐัƒัั‚ั€ะพัƒะณะฐั€ัะบะธ ั†ะฐั€ ะคั€ะฐัšะพ ะˆะพัะธั„ ะฟะพั‚ะฟะธัะฐะพ ั˜ะต ัƒะบะฐะท ะพ ะพัะฝะธะฒะฐัšัƒ ะฑะพะบะพะบะพั‚ะพั€ัะบะพ-ะดัƒะฑั€ะพะฒะฐั‡ะบะต ะตะฟะฐั€ั…ะธั˜ะต ัะฒะพั˜ะตั€ัƒั‡ะฝะพ ั›ะธั€ะธะปะธั†ะพะผ, ะธัั‚ะธ ะผะพะฝะฐั€ั… ั˜ะต ะธัั‚ะธะผ, ั›ะธั€ะธะปะธั‡ะฝะธะผ ะฟะพั‚ะฟะธัะพะผ ะพะฒั˜ะตั€ะธะพ ะผะธั€ะพะฒะฝะธ ัะฟะพั€ะฐะทัƒะผ ัะฐ ะšั€ะธะฒะพัˆะธั˜ะฐะฝะธะผะฐ ัƒ ั†ั€ะบะฒะธ ะฝะฐ ะ”ั€ะฐะณะฐั™ัƒ.

ะ’ะธั˜ะตะบ ะธ ะฟะพ ะบะฐัะฝะธั˜ะต ั‚ะฐะบะฒะฐ ะฟั€ะฐะฒะฐ ะ‘ะพะบะตั™ะฐ ัƒ ะดะฐะฝะฐัˆัšะพั˜ ะฝะตะทะฐะฒะธัะฝะพั˜ ะฆั€ะฝะพั˜ ะ“ะพั€ะธ ััƒ ัะบะพั€ะพ ะฝะตะทะฐะผะธัะปะธะฒะฐ. ะะบะพ ัะต ั‚ะพะผะต ะดะพะดะฐ ะฑะตัะพะผัƒั‡ะฝะพ ะฑะตั‚ะพะฝะธั€ะฐัšะต ะพะฑะฐะปะต ะธ ั‚ะฐั˜ะบัƒะฝัะบะพ ะพั‚ะธะผะฐัšะต ะธ ะฐะฟะฐั€ั‚ะผะฐะฝะธะทะฐั†ะธั˜ะฐ ะฟั€ะธะพะฑะฐั™ะฐ, ะพะฝะดะฐ ัะต ะดะพะฑะธั˜ะฐ ะบะพะผะฟะปะตั‚ะฝะฐ ัะปะธะบะฐ ะพ ัะธั‚ัƒะฐั†ะธั˜ะธ ะธ ะฟะตั€ัะฟะตะบั‚ะธะฒะธ ัƒ ะดะฐะฝะฐัˆัšะพั˜ ะ‘ะพะบะธ ะบะพั‚ะพั€ัะบะพั˜.

ะˆะตะดะธะฝะธ ะธัั‚ะธะฝัะบะธ ะปะตะณะฐั‚ ะบะพั˜ะธ ั˜ะต ะ‘ะพะบะตั™ะธะผะฐ ะพัั‚ะฐะพ ะดะฐ ะณะฐ ะฑั€ะฐะฝะต ั˜ะต ะฑะพั€ะฑะฐ ะฟั€ะพั‚ะธะฒ ัƒะณัšะตั‚ะฐะฒะฐัšะฐ ะธ ะฝะฐะผะตั‚ะฝัƒั‚ะพะณ ัั‚ะฐัšะฐ, ะฐ ะดะฐ ะปะธ ั›ะต ัะต ะพะดะฐะทะฒะฐั‚ะธ ะทะฐะฒั˜ะตั‚ัƒ ะฟั€ะตะดะฐะบะฐ ะธะปะธ ัะฒะตะพะฟัˆั‚ะพั˜ ะณะปะพะฑะฐะปะธะทะฐั†ะธั˜ะธ ะธ ะผะฐั‚ะตั€ะธั˜ะฐะปะฝะพะผ ะฟะพะบะฐะทะฐั›ะต ะฒั€ะธั˜ะตะผะต.

ะัƒั‚ะพั€ ั˜ะต ะฟั€ะตะดัั˜ะตะดะฝะธะบ ะฃะฟั€ะฐะฒะฝะพะณ ะพะดะฑะพั€ะฐ ะœะฐั‚ะธั†ะต ะ‘ะพะบะต

ะŸะพะดั˜ะตะปะธั‚ะต ั‚ะตะบัั‚ ะฟัƒั‚ะตะผ:



ะŸั€ะธะดั€ัƒะถะธั‚ะต ะฝะฐะผ ัะต ะฝะฐ ะ’ะฐั˜ะฑะตั€ัƒ ะธ ะขะตะปะตะณั€ะฐะผัƒ:

ย    ย 

ะกะปะธั‡ะฝะธ ั‚ะตะบัั‚ะพะฒะธ

58 thoughts on “ะ‘ะพะบะฐ ัะต ะฟั€ะฒะพ ัƒั˜ะตะดะธะฝะธะปะฐ ัะฐ ะกั€ะฑะธั˜ะพะผ, ะฟะฐ ะฟะพัั‚ะฐะปะฐ ะดะธะพ ะฆั€ะฝะต ะ“ะพั€ะต

  1. Kakvi je ovo tekst?
    Boka se ujedinila sa Crnom Gorom 1913-te godine, sa poveljom u Dobroti. Tada je nastala kraljevina Crna Gora i Boka Kotorska, koja je trajala do okupacije Crne Gore u prvi svjetski rat. Pola poslanika te kraljevine je bilo iz CG, a druga polovina iz Boke, tako je poveljom definisano. Poslije toga, Boka ulazi u sastav Zetske banovine ลกto je prirodno jer je Boka bila centar Zetske Mitropolije i kneลพevskog dvora u Kotoru, kao i miholjske skupลกtine.

    Ili je neko falsifikovao te podatke o ujedinjenju, ili ste vi pogrijeลกili debelo. Da mene neko pita, kao Bokelja? da li bih prije birao ujedinjenje sa Srbijom ili obnovu Srpske Zete. Ja bih odabrao obnovu Srpske Zete. Ali isto tako, da me pitaju da li bih odabrao ujedinjenje sa Crnom Gorom ili Srbijom, odabrao bih Srbiju.
    Jer Crna Gora nema veze sa tom Zetom, ni kulturno, ni duhovno, ni etniฤki poslije silnih genocida pod buลกatlijama i kasnije koji su se desili!

    11
    3
    1. Mala ispravka. Boka sa ujedinila sa Crnom Gorom 1813 godine i to je trajalo 11 mjeseci kada je Sveti Petar Cetinjski, tadaลกnji vladar Crne Gore bio primoran pod prijetnjama ruskog cara da preda Boku Austriji, koja je ฤak nije ni traลพila.

  2. Ljudi, Srbi, Crnigorci, Bokelji, ne svadjajte se. Crna Gora i Srbija nisu bratske drลพave, to je u proลกlosti smatrano ISTIM… Pre samo 100 godina 99,99% ลพivlja u CG je bilo Srpsko. Danas svako ima pravo da misli ลกta jeste i to je ok. ฤŒak iako se zna da mu je pradeda bio Srbin, on noลพe biti Crnogorac koji nema veze sa Srpstvom. E sad kako ฤ‡e on ลพiveti s tim, njegova stvar. Jedno je bitno: Neprijatelj hoฤ‡e da gradjane CG posvadja da bi lakลกe kontrolisao CG. Isto tako CG i Srbiju. Milo i AV su ucenjeni i zato izdaju. Onaj ko to ne vidi i pljuje brata zbog reลพiranog scenarija, neka razmisli.
    Jedno je sigurno kada dodjem u Boku na more, ja se oseฤ‡am kao da sam doลกo kod stare familije, sreฤ‡no, bezbriลพno, kao kod kuฤ‡e. Sa Bokeljima 10 dana godiลกnje me odrลพava u ลพivotu. Bokelji su Srbi koji su pravi ฤuvari tradicije, porekla i nacije. Moj naklon Bokeljima koje smatram najvrednijim, najjaฤim i najlepลกim izdankom Srpske nacije. Kada dodjem dole, shvatim kakav smo mi narod, kakva smo mi braฤ‡a, kakvi smo mi ljudi! A za sve one koji pljuju, da li se moลพe 20. vek zamisliti bez Srba? Bez Belgijanaca, Portugalaca ili Kroata moลพe bez nacije koja je u 100 god 5 PET puta pruลพila OTPOR najveฤ‡im silama sveta tog trenutka radi istine, teลกko…

    7
    2
  3. @Crnogorski Betoven
    ะฃะฟั€ะฐะฒะพ ั‚ะพ ,,ะฟะพะด ะฝะตะบะธะผ“ ั˜ะต ะธ ััƒัˆั‚ะธะฝะฐ.
    ะ’ะธ ะถะฐะปะธั‚ะต ัˆั‚ะพ ะฝะธัั‚ะต ะฑะธะปะธ ,,ะฟะพะด ะัƒัั‚ั€ะพะณะฐั€ัะบะพะผ“, ะฝะฐ ั€ะฐะฝะธั˜ะพั˜ ั‚ะตะผะธ ะถะฐะปะธั‚ะต ะทะฐ ะ˜ั‚ะฐะปะธั˜ะฐะฝะธะผะฐ ,,ะฟะพะด ะบะพั˜ะธะผะฐ“ ะฑะธ ั€ะฐะดะพ ะฑะธะปะธ. ะกะฐะดะฐ ัั‚ะต ั‚ั€ะธะดะตัะตั‚ ะณะพะดะธะฝะฐ ,,ะฟะพะด ะณะพัะฟะพะดะฐั€ะพะผ“, ะดะพะบ ะฝะต ะดะพั’ะต ะฝะตะบะธ ะดั€ัƒะณะธ ะธ ั‚ะฐะบะพ ัƒ ะฝะตะดะพะณะปะตะด.

    ะก ะผะฐะปะพ ะปะพะณะธะบะต, ะผะพะถะตั‚ะต ะฟั€ะธะผั˜ะตั‚ะธั‚ะธ ะดะฐ ั˜ะต ะธะทะฑะพั€ ะดะพัั‚ะฐ ั™ัƒะดะธ ะพะบะพ ะฒะฐั (ะฟะพะณะพั‚ะพะฒะพ ะ‘ะพะบะตั™ะฐ ะพ ะบะพั˜ะธะผะฐ ั˜ะต ั‚ะตะบัั‚) ะดะฐ ะฝะต ะฑัƒะดัƒ ,,ะฝะธ ะฟะพะด ะบะธะผะต“, ะดะฐ ะธะผะฐั˜ัƒ ะบะฐะบะฒัƒ ั‚ะฐะบะฒัƒ ัะปะพะฑะพะดัƒ. ะกะปะพะฑะพะดัƒ ะดะฐ ะผะธัะปะต ัะฒะพั˜ะพะผ ะณะปะฐะฒะพะผ, ะดะฐ ะบะพั€ะธัั‚ะต ะฐั€ะณัƒะผะตะฝั‚ะต ะฐ ะฝะต ะฟะพัˆั‚ะฐะฟะฐะปะธั†ะต ะ”ะŸะก-ะฐ, ะดะฐ ะทะฝะฐั˜ัƒ ะฑะฐั€ ะผะฐะปะพ ะธัั‚ะพั€ะธั˜ะต ะฟั€ะธั˜ะต 2006. ะณะพะดะธะฝะต (ะดะฐ ะฝะต ะปัƒะฟะฐั˜ัƒ ะณะปัƒะฟะพัั‚ะธ ะดะฐ ััƒ ัะฒะธ ะกั€ะฑะธ ะบะฐั‚ะพะปะธั†ะธ ะฐัƒั‚ะพะผะฐั‚ัะบะธ ะฅั€ะฒะฐั‚ะธ), ะดะฐ ะฑะธั€ะฐั˜ัƒ ะดะฐ ะฝะต ะฟั€ะพะดะฐั˜ัƒ ัะฒะพั˜ ะณะปะฐั ะทะฐ 20 ะตะฒั€ะฐ ัะฒะฐะบะต 4 ะณะพะดะธะฝะต, ะดะฐ ะฝะต ะผะธั˜ะตัšะฐั˜ัƒ ะบะฐะฟัƒ ะธ ะธะดะตะฝั‚ะธั‚ะตั‚ ะบะฐะบะพ ะณะพัะฟะพะดะฐั€ ะบะฐะถะต.

    ะ‘ัƒะดะธั‚ะต ะทะฐั‚ัƒั†ะฐะฝะธ, ะฑะฐัˆั‚ะธะฝะธั‚ะต ะผั€ะถัšัƒ, ั‡ัƒะฒะฐั˜ั‚ะต ัะธั‚ะฝะต ะบะพั€ะธัั‚ะธ ะบะพั˜ะต ะ’ะฐะผ ั˜ะต ัะธัั‚ะตะผ ัƒะดะธั˜ะตะปะธะพ – ะฒะพั™ะฐ ะฒะฐะผ, ะฐะปะธ ะฟะพัˆั‚ัƒั˜ั‚ะต ะธะทะฑะพั€ ะดั€ัƒะณะธั… ั™ัƒะดะธ.

    3
    2
  4. NAJVEฤ†I NEPRIJATELJ OVE VLASTI JE ISTINA.
    Ako se uzme u obzir, bezakonje koje su poฤinili u O. Tivat; Kanakaraลก, Novosel i Kusovac, Sveto Maroviฤ‡ je za njih mala beba.Pored ovakvih kleptomana omladina koja nije poltronska i posluลกna nema uslova za ลพivot.

  5. Bokelj – osnovni razlog zaลกto je Boka bila razvijenija od Crne Gore je taj ลกto je bila u sastavu Austro-Ugarske i zbog velike transmisione moฤ‡i mora. Najveฤ‡i pomorci u Boki su bili katolici, Hrvati. Srbi nisu znali ni da plivaju. Kamo sreฤ‡e da je i Crna Gora bila u sastavu Austro-Ugarske i da sa vama niลกta bismo imali. U prvoj Jugoslaviji smo unazadjeni.

    5
    8
    1. A muci bravu jedan sto ti znas ko je bio a ko nije!

      Kamo sreฤ‡e da je i Crna Gora bila u sastavu Austro-Ugarske i da sa vama niลกta bismo imali. U prvoj Jugoslaviji smo unazadjeni.

      Sto velis koji bi tek tada bio spijun ,mada tesko da bi te takvog primitivnog primili,danas bi se zavli Spijunovici ,pa iza toga Zbirovici i na kraju konraoabestajci oli ti Spijuncine kao sto su u Hrecegovini mjenjali imena da ih nebi hapsili ,davali lazne podatke,e kod tebe nije slucaj jednom spijun uvejk spijun,izgleda da su vi jaki korijeni porodicno na ovom poslu

  6. ะ–ะตั™ะบะพ ะฑั€ะฐั‚ะต,ัั˜ะฐั˜ะฝะพ ะบะฐะพ ะธ ัƒะฒะธั˜ะตะบ!
    ะ–ะธะฒั˜ะตะปะพ ะกั€ะฟัั‚ะฒะพ ัะฒะตะบะพะปะธะบะพ,ะดะฐั›ะต ะ‘ะพะณ ะดะฐ ัะต ะธ ะฆั€ะฝั ะ“ะพั€ะฐ ะพัะปะพะฑะพะดะธ ั˜ะตะดะฝะพะณ ะดะฐะฝะฐ!!!

    8
    1
  7. „Par crtica pomorskog dijela bitke za oslobodjenje Budve od strane Cnogorske vojske “

    Pa dobro Stihlerka (iako jos nijesmo ustanovili je li tvoj nadimak po testeri „stihl“ ili stihu, kao i za cara Haile Selasie Negus je li iz Njegusa?) koja je to vojska bila na francuskim brodovima? Crnogorska?
    Stihlerka, ne trebaju ti za tu pricu uspjesi francuskih brodova. Sandzacka vojska je bila stigla na domak Sarajeva. Sve tukuci austrougare usput, medju kojima je bilo dobrim dijelom nase brace hrvata ili onih sto se danas bosnjacima nazivaju. Tu je muka! A jos veca je muka sto su serdar Janko Vukotic i njegov nacelnik staba brigadir Petar Martinovic pa i casni oficir Krsto Popovic bili Srbi. Teska muka, bez dukljanskog prebola!

    2
    1
  8. “ Je li vi to osporavati teritorijalnu cjelovitost Crne Gore. Kaลพite slobodno.“

    Koja crna teritorijalna cjelovitost? Vi nemate kontrolu cijele istocne granice od Ulcinja do Gusinja! Tuzi su vam uzeti i to je vec sada dio velike Albanije. Da vidimo koliko ce vam ostati od Podgorice ili ti Titogarada. Prema Hrvatskoj cete dijeliti ulaz u Boku dok vam ustase i to ne uzmu.

    1
    1
  9. Za pokazivanje zuba , najbolji je primjer Hrvatska. Idete iz krajnosti u krajnost. Ili niลกta ne priznate, ni Hrvatsku,ni Hrvate ni hrvatski jezik ili ste manji od makova zrna , kakvi ste sada tamo. Imate srpsku pravoslavnu gimnaziju u kojoj se pored srpskog uฤi hrvatski jezik, a predmeti su tjelesno, povijest i td. Vaลกe bezumlje je epskih razmjera. Granice danaลกnje Crne Gore proizilaze iz odluka Badinterove komisije, medjunarodno su priznate. A daleku istoriju ostavljam vama da se njome zabavljate.Moลพete i do ameba , koje su prvi organizmi srpskog porijekla.

    1
    3
    1. ะ‘ะปะตะฝั‚ะพะฒะตะฝะต, ะบะฐะดะฐ ั‚ะธ ะฟะฐโ€™ะฝะต ัะฐ ะฒะปะฐัั‚ะธ ะผะฐะปะธ ะะะขะž ัะปัƒะณะฐ ะผะธะปะพ, ั‚ั€ะตะฝัƒั‚ะฝะพ ะฝะฐ ะดัƒะถะฝะพัั‚ะธ ะฟั€ะธะฒั€ะตะผะตะฝะพะณ ัƒะฟั€ะฐะฒะฝะธะบะฐ ะฟั€ะธะฒะฐั‚ะฝะพะณ ะฟะพัะตะดะฐ ะฑะฐั€ะพะฝะฐ ะะฐั‚ะฐะฝะฐ ะ ะพั‚ัˆะธะปะดะฐ, ะทะฒะฐะฝะพะณ ะผะพะฝั‚ะตะฝะตะณั€ะฐ, ะฟะพัั‚ะฐั›ะตัˆ ั‚ะธ ะฝะฐั˜ะฒะตั›ะธ ะกั€ะฑะธะฝ. ะกะผะธั˜ะตัˆ ะปะธ ะดะฐ ัะต ะบะปะฐะดะธัˆ ัƒ ั‚ะพ? ะ–ะธะฒะธ ะฑะธะปะธ ะฟะฐ ะฒะธะดั˜ะตะปะธ.

      3
      1
  10. … Za malo, pa si potpuno i pravu!
    Samo da joลก priumiลก kako se okolni Srbi utrkuju, noge polemiลกe, ko ฤ‡e prije u Crnogorca!?
    Milije im je da budu ลกto nijesu, nego hljeba da jedu!
    … Ili moลพda baลก zbog toga.
    Zbog hljeba!

  11. To ลกto se je neka teritorija htjela pripojiti Crnoj Gori, to ne znaฤi da su stanovnici te teritorije sebe smatrali Crnogorcima, a kamoli nesrbima.
    Crna Gora je tad bila srpska drลพava, sa kosovskim mitom i svetosavljem kao zvaniฤnom drลพavnom ideologijom. Upravo je na osnovu toga crnogorska drลพava crpjela legitimitet da sebi pripoji susjedne teritorije preotete od Osmanlija. Sa stavovima kakve danas imaju Novak i Jevrem, Crnogorci koji bi u 19. vijeku doลกli u Brda ili Hercegovinu bili bi tretirani kao okupatori od strane lokalnog stanovniลกtva.

    Nazivanje Brฤ‘ana, Hercegovaca i Starosrbijanaca Crnogorcima je ASIMILACIJA, bez obzira je li to dukljansko antisrpstvo ili srbogorstvo nikolinsko-danilovskog ili ฤ‘ilasovskog tipa.

    2
    1
  12. … Nijesmo krali, kao ลกto nikad nijesmo, ali smo zato otimali, kako i danas otimamo!
    Ako nijesmo najbolji, onda smo najgori!!!
    … Srbi iz srpske Crne Gore, Crnogorci iz one ฤetri istorijske nahije.
    Volio bih ja da je drugaฤije, ma nije, ลกto ฤ‡u ja.
    Imam ฤega da se stidim, imam i ฤime da se ponosim.
    Tako je, kako je.
    … Jednom ฤ‡emo i mi biti bolji!

    1. Nemas ti ni zuba ali ni muda Beto,jer da imas nebi se sakrivao iza imena iza kojega se sakrivas.
      Ako se hoce a sve se cini da hoce razvaliti ovaj prostor samo neka se ovako nastvi necese slaviti davdesetogodisnjica kako se mislilo,zato samo napred ,udrite po svemu sto je vjekovima bilo i ostalo SRPSKO,a to je sve i bilo kasnije CRNOGORSKO,nema tu razlike sem u galavam nekih vasih paraznoglavaca ne koje se nadovezao Necastivi,kako ga bas krsto onaj nas brat iz Katunske.
      Ako milsite da ce se narod radi vas posvadjati tesko se varte,a da se drzva moze razvaliti to je bar nama svojstveno,jer kad god smo mogli jesmo je rusili,a najvise mi sami,bez obzira kako se pisali,e sada ti neciu navoditi ko je kada sto radio na razjedinjavanju a ko na ujedinjavanju jer nemam kome.Zato malo primirite ne vi, vi ste jedno obicno nist,ali iz nista se moze rdoiti svata ,kao sto se rodilo iz glupost kaoj je nstala u Cetinje ,( posto je Cetinje ostlo bez Cetinjana) stvri baraci policije na Cetinje.Od tada je ovo krenulo a koliko vdimo nema se namjera da se stane,jer kako rece Medojevci gradimo put da bi Milo s drustvom oprao novac,najvljuju da ce i more da probiju samo da se i tu ugrade,sve mi se cini da ce i galve mnogih probiti kako i probijaju olovom svaki dan,samo da se opstane i sacuva opljackano,vjerovatno i tebe Beto nijesu ruke bas ciste sto se toliko zalazes za Vlast,znaju oni da si ti nista,ali koliko se cuje go si kao pistolj ,e tog si trenutka za njih neintresanta,morao si to shvatiti iako nijesi prepametan.

    2. ะ‘ะตั‚ะพะฒะตะฝะต, ะฐะบะพ ะผะฐะปะพ ะฟั€ะพะผะธัะปะธั‚ะต, ะฟะธั‚ะฐั›ะตั‚ะต ัะต ะบะพ ัะผะพ ั‚ะพ ะผะธ ะธ ะฒะธ. ะ˜ ะบะพะผะต ะพะดะณะพะฒะฐั€ะฐ ั‚ะพ ะผะธ, ะฒะธ, ะฝะฐัˆะธ, ะฒะฐัˆะธ, ะพะฝะธ, ะพะฝะต, ะธั‚ะด.
      ะŸะพั‚ั€ัƒะดะธั‚ะต ัะต ะดะฐ ั‡ัƒั˜ะตั‚ะต ,,ะดั€ัƒะณัƒ ัั‚ั€ะฐะฝัƒ“, ะฝะฐั˜ั‡ะตัˆั›ะต ะฟั€ะฒะพะณ ะบะพะผัˆะธั˜ัƒ, ะฐ ะฝะต ะฟั€ะธั‡ะต ะณะพัะฟะพะดะฐั€ะฐ ะธ ะฑะปะธะถัšะธั… ะผัƒ. ะŸะพะผะพั›ะธ ั›ะต ะ’ะฐะผ ะดะฐ ะฑะพั™ะต ั€ะฐะทัƒะผะธั˜ะตั‚ะต ะธ ะดะฐ ะฝะต ะฟั€ะธั˜ะตั‚ะธั‚ะต ั’ะฐะฒะพะปะพะผ.

  13. E baลก mi je ลพao ลกto se nekima neฤ‡e ostvariti san da ลพive u Srbiju , mada vazde su na vrijeme , ja mislim da iz Crnogorskog grada Herceg novog ima direktan autobus za Beograd , tako da kome se ne sviฤ‘a ovฤ‘e moลพe slobodno ฤ‘e hoฤ‡e oditi !

    1
    6
  14. Malo da ohladim usijane glave sa ovih par istorijskih fakata… Pa neka ih prenesu Cerevicu& Co:

    „… To nas dovodi do dogaฤ‘aja taฤno stotinu godina kasnije. Crnogorci treฤ‡i put u novijoj istoriji naoruลพani kreฤ‡u na Budvu. Crnogorska kraljevska vojska, njen Lovฤ‡enski odred, nezadrลพivo juriลกa 3. avgusta 1914. i osloboฤ‘a ovaj grad…
    Bitka za Budvu poฤela je u 9,15 sati i potrajala 40-ak minuta. Sa mora su Crnogorcima sadjejstvovali brodovi savezniฤkih drลพava, Francuske, kao i Velike Britanije. Kod Kastel Lastve (savremeni Petrovac) potopili su austrijsku oklopnjaฤu. Prethodno, austrijski bodovi su danima teลกko bombardovali Bar, te crnogorske poloลพaje poviลกe Budve.

    Nad Budvom, sa bedema, uz zvona i pravoslavne i katoliฤke crkve, zavijorio se oko podneva 3. avgusta 1914. crnogorski drลพavni barjak โ€“ dvoglavi orao sa inicijalima kralja Nikole I Petroviฤ‡a Njegoลกa (H.I.).

    Od tada, BUDVA JE OPET INTEGRISANA U KRALJEVINU CRNU GORU. Identiฤno varoลกima Cetinje, Podgorica, Nikลกiฤ‡, Kolaลกin โ€“ Budva postaje administrativno ล›ediลกte Oblasne uprave. Za oblasnoga upravitelja postavljen je ฤuro Zenoviฤ‡, prvak Paลกtroviฤ‡a, a za predล›ednika opลกtine budvanske Lazar Srzentiฤ‡.

    ฤuro Zenoviฤ‡ telegrafiลกe 3. avgusta 1914, kako kaลพe โ€žKRALJU OSLOBODIOCUโ€ โ€“ Nikoli I Petroviฤ‡u: โ€žNa drevni grad Vaลกih predaka, uz sveฤanu manifestaciju i brujanje zvona obiju hriลกฤ‡anskih crkava, podignuta je Vaลกa zastavaโ€.

    โ€žNajprijatnije sam ganut, kad primih Vaลก telegram, kojim Mi javiste preradosnu vijest, da se BARJAK CRNE GORE zaleprลกao na drevnom budvanskom gradu Mojih predakaโ€, odgovorio je 4. avgusta 1914. kralj Nikola, te dodao: โ€žNeka bi CRNOGORSKI BARJAK na budvanskom gradu na sva vremena bio simvol jedinstva i ljubavi Crne Gore i Boke i vjesnik sreฤ‡nijeg ลพivota naลกega plemena na obalama Sinjeg Moraโ€.

    Od tada, โ€žล tab Crnogorske vojske za ovaj sektor nalazio se u Budviโ€, a โ€žveliki broj dobrovoljaca iz ovoga krajaโ€ mobilisan je ili se dobrovoljno javio โ€žu Crnogorsku vojsku i ratovao zajedno sa njomโ€ (M. Luketiฤ‡, str. 99).

    1
    1
    1. Par crtica pomorskog dijela bitke za oslobodjenje Budve od strane Cnogorske vojske – za Pastrovice zaljubljenike u more ne i za gradjevinske preduzimace:

      ‘… Cim su spazili francuske ladje u velikom broju, austrijski ratni brodovi pocese bjezati prema s’everu duz obale, ali francuska ih flota sustize i u poceri za njima otvorila je topovsku paljbu sa svijeh oklopnjaca i krstarica. Austrijska oklopnjaca ‘Zrinji’ bude pogodjena u magacine municije. Dize se bijeli dim pod nebo, oklopnjaca potonu za nekoliko minuta u blizini Kastel Lastve. Ostale tri austrjske ratne ladje potopljene su od Francuske flote u bjezanju na 12 kilometara daleko od Budve, dok je peta umakla put Kotorskog Zaliva…’

    2. 1916 je poslije 1914 a Crna Gora je potpisala kapitulaciju 1916 prije kraja rata je prestala da postoji na pola rata.
      Srpska vojska nije potpisala kapitulaciju i njena drzava i vojska su postojale cijelo vrijeme rata.
      Konacnu pobjedu i oslobadjanje Boke ,Pastrovica ,Crne Gore i cijelog Balkana doslo je 1918 pobjedom srpske vojske.
      Tacno da je Crna Gora ratovala sa Austro-ugarskom ali 1916 Austrougarska osvaja Crnu Goru i ponovo Budvu koja je i bila u njenom sastavu i ranije.
      Svaka cast za junastvo crnogorske vojske ,ali Budvu su Austrougari napustili 1918 pred srpskom vojskom.

  15. Betovene,
    Vi ste nas okupirali 1945.
    Neฤ‡e ni vaลกa dovijeka. Oslobodili smo se Mleฤana, Turaka, Spanaca, Francuza, Austrougara, Italijana i Njemaฤke, ako Bog da i posljednjih komunista pa ฤ‡emo i crnogorskih neofasista.
    SAO Boka je nas cilj.

    1. Zato nam non stop uvaljuju petroviฤ‡evsko nadsrpstvo (najฤeลกฤ‡e kroz ljubav prema crnogorskoj drลพavnoj zasebosti u srpskoj varijanti) kao surogat za integralno srpstvo.
      I dukljanski konvertit i petroviฤ‡evski nadsrbin se ukrลกtaju u jednoj zajedniฤkoj taฤki – borbi protiv svesrpskog integralizma.
      Zato nam sad uvaljuju bivลกeg dukljanina Milaฤiฤ‡a, da nam ลกiri ideju „prave Crne Gore“. Doลกao lik u sred Pljevalja, u sred Stare Srbije, i hoฤ‡e da ลกiri ideju „prave Crne Gore“. Da pljevaljskim Srbima nemeฤ‡e katunsko-cetinjsko nadsrpstvo, da se svi mi koji nismo iz ฤetiri nahije klanjamo „junaฤkom Cetinju“, jer kao ลกto smo mi crnogorski Srbi plavokrvna nadrasa u odnosu na Srbijance, tako su i Katunjani/Cetinjani najplavokrvnija srpska rasa meฤ‘u nama i svi moramo da im cipele ljubimo i sklanjamo im se s puta, jer nismo dostojni te bogove ni da pogledamo.

      1. Greska je samo starocrnogorce zvat crnogorcima jer je i prije imena Cg postojala Zeta i Duklja i to sa vecim teritorijama. To je drugo sto je nakon raspada srpskog carstva ona pocela da se uzdize iz pepela. Ovdje govore o Bokeljima koji su 1813.bili za potpis prikljucenja Cg ali doslo je do komplikacija. Za mene su Bokelji crnogorci. Kao i grbljani. Pa i hercegovci. Mentalitet nas povezuje najvise i obicaji. Nosnja takodje. Grbljani nisu nosili bokesku nosnju nego crnogorsku. Cg je veca nego sto su njene granice. Milacic je vjerovatno jedini covjek koji opisuje crnogorsko srpstvo. A ne kao Andrija Mandic koji bi mi sjutra da dodje na vlast na sred Lovcena digo srbijansku zastavu i preimenovao Lovcen u Avalu. Po mom misljenju crnogorci nisu samo starocrnogorci sa Cetinja. ๐Ÿ™‚

        1. Nosnja takodje. Grbljani nisu nosili bokesku nosnju nego crnogorsku. Cg je veca nego sto su njene granice. Milacic je vjerovatno jedini covjek koji opisuje

          Ovdje si potpuno u pravu bez dokazivanja,do negdje kraja devdesetih dok je bilo starih ljudi ako je ko nosio kapu bila je NASKA tako su je oni zvali ,medjutim sad je to rijetkost ,ako neko nosi to j eopet neko stariji kad ide u svatove.Nravno da je Cg veca no su Njen granice ,moze se to sprvom reci i sa Hercegovinom samo sto oni to ne govore. Sto se Grablja tice,nijesu nikada bili prihvaceni ni od jednih ni od drugih,bilo sjedne strne grnice ili sa druge ove druge u zvisnosti koji je vladalac.Da je ovo tako govi istorija i sve BUNE koje su se dizale.Sto je to tako bilo govre i knjige i zapisi,sa nam se tgovalo kad gdo se moglo , od Crnojevica koji je na prevaru domamio 70Grbljana na brdo iznnad ili sparm Stanjevica i sve ih sedamdeset dao pobiti,da bi dobio u naknadu novca od Mlecana,ovo se mora reci Amfilohiju da mi mnogo ne velica Crnojevice u Grbalj,taman kao Zeka manitoga u Kuce.
          Kad bi se sve pisao koje su bezobrastine prem nama radjene uglavnom po naredjenu nekog okupatora,ali su svi izvrsiovi uglavnom bili nasi bilo jedni koji se sada daju nazavti Bokeljima ili opet nasi pa nasi sve do 44,45,pa evo do dans.
          Sto se ukinula opstina ne cudi mene ,mada je zacudila i stare Grbljnae koji su pitali „danu Niko mozemoli se po spaga oprezovati da opstina osten,ne Voine nikako, takvo je naredjenje,i ostade sve do danas.Jaz uzela Budva jer je Masn Perovic i Luka Cavor tako htjeli a Prijevor s Ljubom R i druzinom se slozili,pa su pomjerili katastarsku garnicu od Avale do mosta u Lastvi.Ne kazem da se to naprvilo tada radi Grablja iz neke antisrpske namjere ,izgovr je bio nepismenim komunistima da ce se dobiti od Budve telefon,sto se i uradilo.Vremenom su se i sami Lastvani izgubili u sumu ljudi sa strne ,prodali svoju zemlju pa sad kukaju kao se i u Lastvi koja je bila mala po stanovnistu ,nemogu vidjeti.
          A kad sam odlazio na Jaz uvjek sam placao ulaz,prvo je bio onaj 1 dinar metalni pa do skora ,ko tam gazduje i kao su se pare dijelile njih par sa Prijevora i Lastve a svi drugi kao vlasnici zemlje nijesu za to ni znali.Tako ista u Tivat se dobija novac zbog buke i gasova od aviona a u Grablj koji prelijceu kompletnom druzinom niko ni dinara,zato i nemoze viseda uspijevaju breskve i bilo sto bez bolijesti u poljoprivredi da rodi,mada to dolje niko vise ine obradjuje zemlju,DH-Lakovic je i Voli jeftiniji od bilo koga na svijet,mlada krtola kada dodje 35 centi,e sdace neko kupovati domacu.Vodovod Regionali prolazi posred Grblja a vode u kmpletan Donji Grbalj ni dans nema,a u Gornji sto ima to je ionako voda iz Grblja,koja se zatvar preko 6 mjesei godisnje,a ako kojim slucajem Kotor nema vode ljeti prvo je restrikcija u Grblju.
          Ako bi jos nabrajo kao sto sam poce nebi bilo kraja,narod je potpuno zadovoljan svim i svacim,mnogi prodadose zemlju neki u ulozise pametno ,ali velika vecina se nije nije bogami nego itekao pokajali,ali lako je prodavati ono sto nijesi sticao,a isli su ljudi i na Aljsku da kupi ralo zemlje,neznaju to ovi maldji sigurno,jedino danas koristi iamju posla sud i katastar,gdje su dav ili tri brata,dva su siguno na sud,ako kojim slucajem iamju setru a ona odiva Njoj nista jer se odrekla dijela za bracu. Neznaju da je staro pravilo bilo i ostalo ,ako se zemlja proda da setru pripada jednako kao i braci,to se u vecini slucaje zaboravlja ,a ako se setra sjeti da trazi dio prekidaju se bracki odnosi,ne kod svih ali ima vise onih koji prekidaju nego onih koji ne prekidaju.
          Niko sretan a niko dovoljan,niko miran a niko spokojan,tako nekao iako se ziv neuporedivo lakse nego nekada i to se mora reci,samo sto kada sedesi sto ce se desiti,ali i tu nemozemo nista ,nijesmo proroci iako ne izgleda nego sto kazu Njemci za vrijeme „mea grau als blau“ vise sivo nego plavo?

  16. Ne skacemo po brda kao jarci .sto je sa vama slucaj,da bi pobili svoju zatavu, koja je ovdje odvakada bila i osatnula SRPSKA,niti podizemo piramide kao falus avetinjo iz Podgorice -Betovenu kako li te vabis.
    Da je se neznavenima ,i drzavi, a posebno njenom rukovodstvu na znaje kao je bilo i kako ce biti,samo SRPSKI i nikao drugo.Zabranjujte zastave, a stavljate crvene barkaka kada se zacrvenit neznate a izgleda i nemozete ,ali ovdje ce biti kako je uvjek bilo odavno,a to je nasedje Nemanjica ,vjerovatno da su bili losi kada se toliko na njih podsjecamo,kao sto se vi posdsjecate na Djilasa i Mosa kopiladi jedna a pljujete na Njegosa i one prije i posle Njega.Ne mislite valjda da ce se slaviti
    nesto sto ne psotoji a to je Montenegro,to postoji samo u galavama vas lopova i izdajnika ,sto vas Siptari podrzaju i muslimai izgleda da vam nije dovoljno,a cekate da mi iz Boke podrzavamo vase ludarije,nece da moze kaze onaj,nije nikad ni moglo,koliko god prijetite pljackate lazete i okupirate,sto se prije dozovete pameti i zavrsite s politikom Montengra to ce se prije krenuti ka boljem zivotu.A ako necete i EU ima za to resenje i bice iskorisceno ukoliko se ne dozovete pameti,nije Boka lex specijalis nego izgleda normalno stanje u narednim godinam sirom EU.Nece ni Vencija pod Sicilijom niti Korzika pod Francuskom ,Katalonija pod Spanijom nece ni Mjaorka.A sto bi mi, sa Crnom Gorom za to je savko normalan ,aili pod Montengrom i Milom sa citavom bando ,e pa nece da moze,svaka batina ima dva kraj, to ste zaboravili,ubrazdu Rudonja inace se raspreze spreznistvo,koje je napravljeno sa Svetim Petrom a ne sa onima koji mu grob razvalise!

    1. Sto veli istorija sa kojom ste u svadji apropo Budve i treceg prisajedinjenja Crnoj Gori, tj vjekovnoj zelji Pastrovica (ali ne i Karadjordjevica):

      ‘… Budva je, do pred kraj 1915., de facto, administrativna teritorija Kraljevine Crne Gore, saveznice pobjedniฤkih sila u Prvome svjetskome ratu. Predstavnika crnogorske drลพave u Budvi โ€“ Zenoviฤ‡a i Srzentiฤ‡a, kao i petoricu drugih Budvana, crnogorskih patriota: Sava Anฤ‘usa, Krsta Vukoviฤ‡a, Marka Kaloลกtra, Nika Pavloviฤ‡a i Mila Mitroviฤ‡a โ€“ Austrijanci su strijeljali na ล panjoli u Herceg-Novome…’

    1. ะ‘ะฐั‡ะบะฐ, ะ‘ะฐะฝะฐั‚ ะธ ะ‘ะฐั€ะฐัšะฐ ััƒ ัะต ะฟั€ะธัะฐั˜ะตะดะธะฝะธะปะธ ะกั€ะฑะธั˜ะธ ะพะดะปัƒะบะพะผ ะ’ะตะปะธะบะต ะฝะฐั€ะพะดะฝะต ัะบัƒะฟัˆั‚ะธะฝะต ะกั€ะฑะฐ, ะ‘ัƒัšะตะฒะฐั†ะฐ ะธ ะพัั‚ะฐะปะธั… ะกะปะพะฒะตะฝะฐ ัƒ ะ‘ะฐะฝะฐั‚ัƒ, ะ‘ะฐั‡ะบะพั˜ ะธ ะ‘ะฐั€ะฐัšะธ.
      ะ‘ะพะบะฐ ั˜ะต ะฟั€ะธะฟะฐะปะฐ ะฆั€ะฝะพั˜ ะ“ะพั€ะธ ะฝะฐ ะพัะฝะพะฒัƒ ะบะพะผัƒะฝะธัั‚ะธั‡ะบะต ะดะธั€ะตะบั‚ะธะฒะต.

      ะกะผะธัะฐะพ ั‚ะตะบัั‚ะฐ ั˜ะต ะดะฐ ะณะฐ ะฟั€ะพั‡ะธั‚ะฐั‚ะต, ะฐ ะบะฐะดะฐ ะณะฐ ะฟั€ะพั‡ะธั‚ะฐั‚ะต, ะดะฐ ะฟะพะบัƒัˆะฐั‚ะต ะดะฐ ะผะธัะปะธั‚ะต ัะฒะพั˜ะพะผ ะณะปะฐะฒะพะผ.

      22
      2
    2. ะ‘ะพะบะฐ ะšะพั‚ะพั€ัะบะฐ ัะต 1918. ัƒั˜ะตะดะธะฝะฐะปะฐ ัะฐ ะกั€ะฑะธั˜ะพะผ, ะฟะฐ ะพะฝะดะฐ ัƒัˆะปะฐ ัƒ ะšั€ะฐั™ะตะฒัั‚ะฒะพ ะธ ะšั€ะฐั™ะตะฒะธะฝัƒ ะกั€ะฑะฐ ะฅะตะฒะฐั‚ะฐ ะธ ะกะปะพะฒะตะฝะฐั†, ะฐะดะผะธะฝะธัั‚ั€ะฐั‚ะธะฒะฝะพ ะฟั€ะธะฟะฐะดะฐั˜ัƒั›ะธ ะ—ะตั‚ัะบะพั˜ ะฑะฐะฝะพะฒะธะฝะธ ะดะพ 1941. ะดะฐ ะฑะธ ะ‘ะปะฐะถะพ ะˆะพะฒะฐะฝะพะฒะธั› 1945. ะฝะฐัะธะปะฝะพ ัƒะบะธะฝัƒะพ ะธะผะต ะ‘ะพะบะต ะšะพั‚ะพั€ัะบะต ะธ ะกะฐะฝัŸะฐะบะฐ ัƒ ะ ะตะฟัƒะฑะปะธั†ะธ ะฆั€ะฝะพั˜ ะ“ะพั€ะธ. ะ˜ ั‚ะพ ั˜ะต ั‚ะพ!

      12
        1. ะจะธะฝะดะปะตั€ะบะฐ, ะฟะพั€ะตั’ะฐั˜ั‚ะต ั‡ะธัšะตะฝะธั†ะต ะพ ะธัั‚ะพั€ะธั˜ัะบะพั˜ ะธ ะฟะพะปะธั‚ะธั‡ะบะพั˜ ะฟั€ะธะฟะฐะดะฝะพัั‚ะธ ะ‘ะพะบะต ะšะพั‚ะพั€ัะบะต ะฐ ะพัั‚ะฐะฒะธั‚ะต ัะต ะดัƒั…ะพะฒะธั‚ะพัั‚ะธ, ัะปะฐะฑะพ ะ’ะฐะผ ัั‚ะพั˜ะธ.

          4
          1
      1. I Piva i Drobnjak i Banjani i Moraฤani, Crmniฤani, Zeฤ‡ani. Nikad ih niko nije pitao da se slobodno izjasne. Jedini naฤin otpora ovim bezboลพnim, agresivnim Montenegrinima je odvajanje od njih. Albanci su pripremljeni na odvajanje, samo ฤekaju prvo neispunjenje ลพelja. Crnogorci-muslimani odmah idu za njima. Onda Montenegrini uลพivajte u linepoj i veljoj vaลกoj krลก drลพavi.

        9
        1
    3. Boka nije nikada do 2006 bila dio drzave Crne Gore.
      Od 1945 je bila u sastavu Socijalisticke republike Crne Gore, federalne jedinice SFRJ.
      Na jednoj SJEDNICI,1945 god,nasiljem druga Blaลพa Jovanoviฤ‡a pod taฤkom „razno“ ukinuta je Boka i pripojena Crnoj Gori.Do kraja pedesetih godina proลกlog vijeka upotrebljavao se naziv Crna Gora i Boka kotorska a onda je odjednom ukinut.
      Istorijski,teritorijalno,Boka je bila veฤ‡a od tadaลกnje Crne Gore,ekonomski neuporedivo jaฤa,sa pomorstvom, ลกkolama,poลกtama,apotekama,bolnicama,kolskim putevima.
      Za razliku od kratke pameti aktuelne vlasti i neznavenog,povodljivog,koristoljubivog prosjeฤnog Titogradjanina ili Cetinjanina,mi Bokelji se ne moลพemo odreฤ‡i svojih predaka jer je Milu i Duลกku „tako doลกlo“ i jer je „moderno“.
      Ova vlast ฤ‡e jedan dan proฤ‡i,to se veฤ‡ vidi iz njenog moranja da pravi politiฤke kompromise sa ลพiteljima Roลพaja i Plava a naลกi preci ฤ‡e ostati slavom ovjenฤani u pamฤ‡enju svjetske i evropske istorije.
      ล to se konkretnih dogadjaja oko proslave oslobodjenja i ujedinjenja u Boki tiฤe,treba onima koji danima spinuju javnost reฤ‡i ono ลกto oni znaju ali namjerno preฤ‡utkuju.
      Bokelji su na viลกe narodnih zborova i skupลกtina tokom 1917,tajno i 1918,javno odluฤili da se ujedine sa Srbijom.
      Bokelji nisu bili uฤesnici Velike skupลกtine u Podgorici 1918 godine iz prostog razloga jer Boka nije bila dio Crne Gore tada.
      Boka kotorska nije imala podjele na bijele i zelene,to je iskljuฤivo vaลกa crnogorska podjela pa bi red bio da je u Crnoj Gori i rjeลกavate a da nas poลกtedite tih vaลกih „bratskih dogovora“.

      19
      1
      1. ะฅะะฅะะฅะะฅะะฅะฅะฅ…ะบะพะผะตะฝั‚ะฐั€ ะณะพะดะธะฝะต!!!

        ะ‘ะพะบะตั™,ะผะพั˜ ะฝะฐะบะปะพะฝ!

        7
        1
    4. Boka je imala svoju lokalnu vlast i za vrijeme Nemanjica i za vrijeme Mlecana,Austrougarske ,Jugoslavije a danas se u bokeljskim opstinama i za najmanju stvar pita Podgorica ,o tome se radi a ne o teritorijalnoj cjelovitosti CG.
      Crna Gora ima kolonijalni odnos prema Boki a Boka i Bokelji su prihvatili Crnu Goru kao svoju maticu drzavu ali Crna Gora gleda na Boku kao na osvojenu koloniju kojoj treba nametnuti centralnu vlast i poharati sto vise i sto brze kao da ce je neko ponijeti pa da mu ne ostane nesto.
      Kad vec spominjes teritorijalnu cjelovitost upravo je obrnuta stvar Crna Gora gleda na Boku kao nekad na tudju teritoriju koju treba poharati vladati sa njom iz centrale u Podgorici.

      10
      1
    5. ะ‘ะพะบะฐ ะฝะธั˜ะต ะฆั€ะฝะฐ ะ“ะพั€ะฐ ะธ ะดะฐั›ะต ะ‘ะพะณ ะดะฐ ัะต ั‚ะพ ะฒะตั€ัƒั„ะธะบัƒั˜ะต ัƒ ัะบะพั€ะธั˜ะต ะฒั€ะธั˜ะตะผะต.

ะžัั‚ะฐะฒะธั‚ะต ะพะดะณะพะฒะพั€

ะ’ะฐัˆะฐ ะฐะดั€ะตัะฐ ะต-ะฟะพัˆั‚ะต ะฝะตั›ะต ะฑะธั‚ะธ ะพะฑั˜ะฐะฒั™ะตะฝะฐ. ะะตะพะฟั…ะพะดะฝะฐ ะฟะพั™ะฐ ััƒ ะพะทะฝะฐั‡ะตะฝะฐ *