ะะพะบะฐ ัะต ะฟัะฒะพ ััะตะดะธะฝะธะปะฐ ัะฐ ะกัะฑะธัะพะผ, ะฟะฐ ะฟะพััะฐะปะฐ ะดะธะพ ะฆัะฝะต ะะพัะต
1 min read
ะะพะบะฐ ะะพัะพััะบะฐ
ะะธัะต: ะะตัะบะพ ะะพะผะฝะตะฝะพะฒะธั
ะะฐะพ ะดะฐ ัะต ะทะฝะฐะพ ะดะฐ ัะต 100 ะณะพะดะธะฝะฐ ะบะฐัะฝะธัะต ะพัะปะพะฑะพัะตัะต ั ะัะฒะพะผ ัะฒัะตััะบะพะผ ัะฐัั ะธ ััะตะดะธัะตัะต ะะพะบะต ัะฐ ะัะฐัะตะฒะธะฝะพะผ ะกัะฑะธัะพะผ ะฑะธัะธ ะพัะฟะพัะฐะฒะฐะฝะพ, ะฟะพะดะฒะพัะตะฝะพ ะฟะพ ะะพะดะณะพัะธัะบั ัะบัะฟััะธะฝั ัะฐ ะบะพัะพะผ ะะพะบะตัะธ ะฝะธัะตัั ะธะผะฐะปะธ ะฒะตะทะต ะฝะธัะธ ัั ัะตะฝะต ะพะดะปัะบะต ะธะผะฐะปะต ะฑะธะปะพ ะบะฐะบะฐะฒ ััะธัะฐั ะฝะฐ ะะพะบั, ะฝะฐัะพะดะฝะธ ะฟะพัะปะฐะฝะธะบ, ะผะธะฝะธััะฐั ั ะัะฐัะตะฒัะบะพั ัะบัะฟััะธะฝะธ, ะดัะณะพะณะพะดะธััะธ ะณัะฐะดะพะฝะฐัะตะปะฝะธะบ ะฅะตััะตะณ ะะพะฒะพะณ ะฝะฐ ัะฒะตัะฐะฝะพะผ ัััะบั ัะตะฟัะตะผะฑัะฐ 1925. ะณะพะดะธะฝะต ั ะะพัะพัั ะฟัะธะปะธะบะพะผ ะดะพัะตะบะฐ ะัะฐัะฐ ะะปะตะบัะฐะฝะดัะฐ ั ะะพัะพัั ะธะทัะตะบะฐะพ ัะต ัะปะตะดะตัะต ัะธัะตัะธ:
โะะพะบะฐ ะฝะธัะต ะพัะฒะพัะตะฝะฐ, ะฒะตั ัะต 6.ะฝะพะฒะตะผะฑัะฐ 1918. ะณะพะดะธะฝะต ะพัะปะพะฑะพัะตะฝะฐ, ะบะฐะด ะพะถะธะฒัะตัะต ะฟัะพะผัะทะปะต ะบะพััะธ ะฟะฐะปะธั ะดะธะฒ ััะฝะฐะบะฐ ะธ ะทะฐััััะฐัะต ะพ ะบัะฒะฐะฒะพ ััะธัะตัะต ะธ ะบะฐะด ะณัะพะผะพะผ ััะฟัะบะต ัััะฑะต ะณะพัะดะธ ะะพะฒัะตะฝ ัะตะบะฝั : ะกัะฑะธ ะธะดั! ะะตั ัะต ะะพะบะตัะธ ะฝะธัะตัั ะฝะธะบะฐะด ะผะพะณะปะธ ะฟะพะผะธัะธัะธ, ััะพ ัะต ะฝะฐั ัะณัะตัะฐั ะทะฝะฐะพ, ัะฐ ัะธะปะพะผ ะธะปะธ ะฝะฐะผะตัะฝััะธะผ ััะฐัะตะผโ.
ะะธัะบะพ ะะพะผะฝะตะฝะพะฒะธั ัะต ะฟัะธัะพะผ ะผะธัะปะธะพ ะฝะฐ ะฒะธัะต ั ะธัะฐะดะฐ ะดะพะฑัะพะฒะพัะฐัะฐ ะธะท ะะพะบะต, ะผะฐั ะพะผ ะัะฑัะฐะฝะฐ ะธ ะะฐัััะพะฒะธัะฐ ะบะพัะธ ัั ะฟัะตัั ะพะดะฝะพ ะดะตะทะตััะธัะฐะปะธ ะธะท ะฐััััะพัะณะฐััะบะต ะฒะพััะบะต, ะฐ ะทะฐัะธะผ ััะตััะฒะพะฒะฐะปะธ ั ัะฒะธะผ ะฒะตะปะธะบะธะผ ะฑะธัะบะฐะผะฐ ััะฟัะบะต ะฒะพััะบะต, ะพะด ะฆะตัะฐ ะดะพ ะะฐัะผะฐะบัะฐะปะฐะฝะฐ, ะฟัะพะฑะพัะฐ ะกะพะปัะฝัะบะพะณ ััะพะฝัะฐ ะธ ััะธััะผัะฐะปะฝะพะณ ะฟะพะฒัะฐัะบะฐ ั ะพัะฐัะฑะธะฝั.
ะะพะบะฐ ะบะพัะพััะบะฐ ะฝะธัะต ะฑะธะปะฐ ั ัะฐััะฐะฒั ะฆัะฝะต ะะพัะต ัะฒะต ะดะพ 1945. ะณะพะดะธะฝะต, ะฐ ะฝะฐ ะฒะตะปะธะบะพั ะะฐัะพะดะฝะพั ัะบัะฟััะธะฝะธ ััะฟัะบะพะณ ะฝะฐัะพะดะฐ ั ะฆัะฝะพั ะะพัะธ ะบะพัะฐ ัะต ัะตััะพ ะทะพะฒะต โะะพะดะณะพัะธัะบะพะผโ ััะตััะฒะพะฒะฐะปะธ ัั ะฟัะตะดััะฐะฒะฝะธัะธ ัะฐ ัะตัะธัะพัะธัะฐ ัะฝััะฐั ะณัะฐะฝะธัะฐ ะฆัะฝะต ะะพัะต ะธะท 1914. ะณะพะดะธะฝะต.

ะะพะบะฐ ัะต ะฐะดะผะธะฝะธัััะฐัะธะฒะฝะพ ะฟัะธะฟะฐะดะฐะปะฐ ะะฐะปะผะฐัะธัะธ ััะพ ัะต ะธ ะพััะฐะปะฐ ั ะฟัะฒะธะผ ะผัะตัะตัะธะผะฐ ะฝะฐะบะพะฝ ััะตะดะธัะตัะฐ. ะะฐะบะพ ัั ัะตะฝะธ ะฟัะตะดััะฐะฒะฝะธัะธ ะฝะฐ ัะตะปั ัะฐ ะดั ะ ัะดะธัะตะผ ะกะฐัะดะตะปะธัะตะผ ััะฐะถะธะปะธ ะดะฐ ะะพะบะฐ ะฑัะดะต ะฐััะพะฝะพะผะฝะฐ ะพะฑะปะฐัั ั ะฝะพะฒะพั ะดัะถะฐะฒะธ, ะฟัะธะบัััะตะฝะฐ ัะต ะฝะพะฒะพัะพัะผะธัะฐะฝะพั ะะตััะบะพั ะฑะฐะฝะพะฒะธะฝะธ. ะัะตัั ะพะดะฝะพ ัั ะฝะพะฒะต ะฒะปะฐััะธ ัะฐัะฟัััะธะปะต ะะฐัะพะดะฝั ะณะฐัะดั ั ะะพะบะธ.
ะะพัะตัะบะพะผ ะฝะพะฒะตะผะฑัะฐ 1918.ะณ. ะพัะปะพะฑะพะดะธะปะฐัะบะฐ ััะฟัะบะฐ ะฒะพััะบะฐ ััะธััะผัะฐะปะฝะพ ัะต ะฟะพัะปะธัะต ะะพะดะณะพัะธัะต, ะฆะตัะธัะฐ ะดะพะฝะธัะตะปะฐ ัะปะพะฑะพะดั ะธ ั ะะพะบั ะบะพัะพััะบั, ะฐ 9. ะฝะพะฒะตะผะฑะฐั ัะต ัะฟะฐะผัะตะฝ ะบะฐะพ ะดะฐััะผ ะบะฐะดะฐ ัั ะฟะพะด ะบะพะผะฐะฝะดะพะผ ะฟะพัะฟัะบะพะฒะฝะธะบะฐ ะกะฒะตัะธัะปะฐะฒะฐ ะข.ะกะธะผะพะฒะธัะฐ ัะผะฐััะธัะฐะปะธ ั ะะพัะพั,ย ะฐ ะทะฐัะธะผ ะธ ั ะฅะตััะตะณ ะะพะฒะธ.
ะฃย ะทะฝะฐะบ ััะตัะฐัะฐ ะฝะฐ ัะฐั ะดะพะณะฐัะฐั 1937.ั ะฅะตััะตะณ ะะพะฒะพะผ ัั ะพะดะปััะธะปะธ ะดะฐ ะฟัะธััะฐะฝะธััั ั ัะพะผ ะณัะฐะดั ะดะฐัั ะธะผะต, ัะฐะดะฐ ะฒะตั ัะตะฝะตัะฐะปะฐ, ะกะฒะตัะธัะปะฐะฒะฐ ะกะธะผะพะฒะธัะฐ ะบะพัะธ ัะต ะฟะพัะฐััะฒะพะฒะฐะฝ ะฟัะธะทะฝะฐัะตะผ ัะฟััะธะพ ะฟะธัะผั ัะฐะดะฐััะตะผ ะฟัะตะดััะตะดะฝะธะบั ะัะฐะดัะบะพะณ ะะพะณะปะฐะฒะฐัััะฒะฐ ะะพะฒั ะกะตะบัะปะพะฒะธัั ั ะบะพัะตะผ ัะต ะธะทะผะตัั ะพััะฐะปะพะณ ะฝะฐะฒะพะดะธ:
โะะตะทะธะฒะฐัะตะผ ะผะพะณ ะธะผะตะฝะฐ ะทะฐ ัะตะดะฝั ะพะด ะพะฑะฐะปะฐ ะณัะฐะดะฐ ะฅะตััะตะณะฝะพะฒะพะณ ะฟัะตะฝะตะปะธ ััะต ะผะต ั ะฝะตะทะฐะฑะพัะฐะฒะฝั 1918.ะณ. ะะฝะพ ะพะดััะตะฒัะตัะต, ะพะฝะฐั ะทะฐะฝะพั, ะพะฝะต ะฝะฐัะต ะฝะฐะดะต ะฝะตัั ะธ ะฝะต ะผะพะณั ะฝะธะบะฐะดะฐ ะทะฐะฑะพัะฐะฒะธัะธ. ะะพะฝะพัะฐะผ ัะฐะผ ััะพ ัะต ะฅะตััะตะณะฝะพะฒะธ ะฑะธะพ ะพะดะฒะฐัะบะฐะดะฐ ะฝะฐ ะณะปะฐัั ัะฐ ัะฒะพะณะฐ ััะฝะฐััะฒะฐ ะธ ะบะพัะธ ัะต ัะฒะตะบ ะพะดะพะปะพะตะฒะฐะพ ะฝะตะฟัะธัะฐัะตััะบะธะผ ะฝะฐัะตะทะดะฐะผะฐ,ะพ ัะตะผั ัะฒะตะดะพัะธ ะธััะพัะธัะฐ ะฅะตััะตะณะฝะพะฒะพะณ ะธ ัะตะณะพะฒะธ ัะฟะพะผะตะฝะธัะธโ, ะฝะฐะฟะธัะฐะพ ัะต ะบะฐัะฝะธัะต ัะตะฝะตัะฐะป ะกะธะผะพะฒะธั ะธ ะทะฐัะธะผ ะดะตัะฐัะฝะพ ะพะฟะธัะฐะพ ะฝะฐะฟัะตะดะพะฒะฐัะต ัะตะดะธะฝะธัะต ะบะพัั ัะต ะฟัะตะดะฒะพะดะธะพ ะพะด ะะพะดะณะพัะธัะต ะดะพ ะะพะบะต ะะพัะพััะบะต.
ะะตะฝะตัะฐะป ะกะธะผะพะฒะธั ะฟะพะดััะตัะฐ ะบะฐะบะพ ะณะฐ ัะต ะฟัะตะด ั ะพัะตะปะพะผ ะะพะบะฐ ั ะฅะตััะตะณ ะะพะฒะพะผ ะดะพัะตะบะฐะปะพ ะฑััะฝะพ ะบะปะธัะฐัะต, ะฐ ะทะฐัะธะผ ะธ ะฟะพะทะดัะฐะฒะฝะธ ะณะพะฒะพัะธ ะธ ัะพ ะบะฐัะพะปะธัะบะพะณ ะฑะธัะบัะฟะฐ ะธะท ะะพัะพัะฐ ะฃัะตะปะธะฝะธัะฐ, ัะต ะฟัะตะดััะตะดะฝะธะบะฐ ะพะฟััะธะฝะต ะะพัะบะพะฒะธัะฐ,ะฟัะตะดััะตะดะฝะธะบะฐ ะกะพะบะพะปะฐ ะะพะฒะฐ ะกะตะบัะปะพะฒะธัะฐ. ะขะธั ะดะฐะฝะฐ 1918.ะณ.ั ะะพัะพัั ัะต ะพะฑัะฐะทะพะฒะฐะฝะพ ะะฐัะพะดะฝะพ ะฒะธัะตัะต ะบะพัะต ัั ัะธะฝะธะปะธ ะดั ะคะธะปะธะฟ ะะฐะทะฐัะตะฒะธั, ะฟัะพัะฐ ะะพะฒะฐะฝ ะััะธะฝ ะธ ะบะฐะฝะพะฝะธะบ ะดะพะฝ ะะฝััะฝ ะะธะปะพัะตะฒะธั ะธ ัะตะบัะตัะฐัะธ ะะพะฝะดะธ ะะตัััะธั, ะฟัะพัะตัะพั ะธ ะฐะดะฒะพะบะฐั ะดั ะ ะฐะดะพัะต ะะพะฒะพะฒะธั.
ะะฐัะผะฐัะพะฒะฝะธัะธ ัะบัะฟ ัะธั ะดะฐะฝะฐ ั ะะพะบะธ ะพะดัะถะฐะฝ ัะต ั ะณัะฑะฐััะบะพะผ ัะตะปั ะะพะฑััะต 10. ะฝะพะฒะตะผะฑัะฐ 1918. ะบะฐะดะฐ ัะต ะฝะฐัะตะปะฝะธะบ ะพะฟััะธะฝะต ะัะฑะฐั, ะฟัะพัะฐ ะะฐัะธะปะธัะต ะะพะฒะฐัะตะฒะธั ะธะท ะัะธัะตะฒะพัะฐ โัะฒะตัะฐะฝะพ ะฟัะพะณะปะฐัะธะพ ะฟัะพะฟะฐัั ะััััะธัะต ะธ ะทะฐั ะฒะฐะปะธะพ ะะพะณั ะธ ััะฟัะบะพะผ ะพััะถัั ะบะพัะธ ัั ัะตะดะฝะพะผ ะทะฐ ัะฒะธัะตะบ ะพัะปะพะฑะพะดะธะปะธ ะัะฑะฐั ะพะด ัััะธะฝัะบะต ะฒะปะฐััะธ ะธ ะฟัะธะดััะถะธะปะธ ะณะฐ, ะฟัะธัะพะดะฝะพ, ัะฒะพัะพั ััะณะพัะปะพะฒะตะฝัะบะพั ะพัะฐัะฑะธะฝะธโ.
ะะธัะต ัะฟะฐะผัะตะฝะพ ะดะฐ ัะต ะธะบะฐะดะฐ ะฝะฐ ัะตะดะฝะพะผ ะผัะตััั ั ะัะฑัั ะฑะธะปะพ ัะพะปะธะบะพ ะฝะฐัะพะดะฐ.
ะัะณะพัะปะพะฒะตะฝัะบะพ ััะตะดะธัะตัะต, ะบะฐะบะพ ะฝะฐะฒะพะดะต ะธััะพัะธัะฐัะธ, ะฝะธัะต ะฟัะตะดััะฐะฒัะฐะปะพ ัะฟะพั ััะฐัะธั ะดัะถะฐะฒะฐ ั ัะตะดะฝั ะฝะพะฒั, ะฒะตั ัะต ะฟัะตะดััะฐะฒัะฐะปะพ ัะฟะพั ะพััะธัะตะฟัะตะฝะธั ัะตัะธัะพัะธัะฐ ะฑะธะฒัะต ะััััะพัะณะฐััะบะต ัะฐ ัะตะดะฝะพะผ ะฒะตั ะฟะพััะพัะตัะพะผ ะดัะถะฐะฒะพะผ โ ะกัะฑะธัะพะผ.
ะกัะพะณะฐ ัะต ะผะตัั ะดะตะปะตะณะฐัะธะผะฐ ะะฐัะพะดะฝะพะณ ะฒะธัะตัะฐ ะบะพัะธ ัั 27.ะฝะพะฒะตะผะฑัะฐ ะพัะธัะปะธ ะดะฐ ััะฐะถะต ััะตะดะธัะตัะต ัะฐ ะกัะฑะธัะพะผ ะฑะธะพ ะฟัะตะดััะฐะฒะฝะธะบ ะะพะบะต, ะดะพะบัะพั ะฟัะฐะฒะฝะธั ะฝะฐัะบะฐ ะะพะถะพ ะัะบะพัะธั, ะฟัะตะด ัะฐั ะปะตะณะฐะปะฝะพ ะธะทะฐะฑัะฐะฝะธ ะฑะพะบะตััะบะธ ะฟัะตะดััะฐะฒะฝะธะบ ั ะฆะฐัะตะฒะธะฝัะบะพะผ ะฒะธัะตัั ั ะะตัั. ะะฝ ัะต ะฟัะตะฝะธะพ ะพะดะปัะบะต ัะบัะฟััะธะฝะฐ ะธ ะะฐัะพะดะฝะธั ะฒะธัะตัะฐ ะฑะพะบะตััะบะธั ะณัะฐะดะพะฒะฐ ัะฐ ะฆะตะฝััะฐะปะฝะธะผ ะะฐัะพะดะฝะธะผ ะฒะธัะตัะตะผ ั ะะพัะพัั ะพ ะฟัะธะดััะถะตัั ะกัะฑะธัะธ ะธ ะทะฐัะตะดะฝะธัะบะพะผ ัะบัััะธะฒะฐัั ั ะัะฐัะตะฒะธะฝั ะกัะฑะฐ, ะฅัะฒะฐัะฐ ะธ ะกะปะพะฒะตะฝะฐัะฐ.
ะะฐ ะดะฐะฝ ะฃัะตะดะธัะตัะฐ, 1.ะดะตัะตะผะฑัะฐ 1918. ะณะพะดะธะฝะต, ะผะธะฝะธััะฐั ัะฝัััะฐััะธั ะดัะตะปะฐ ะัะฐัะตะฒะธะฝะต ะกัะฑะธัะต, ะะพัะพัะฐะฝะธะฝ ะัะฑะฐ ะะพะฒะฐะฝะพะฒะธั ัะต ัะตะบะฐะพ โะะฒะพ ะดะฐะฝะฐ ะธ ัะฐัะฐ ะฝะฐ ะบะพัะธ ัะต ะผะธัะปะธะปะพ ะธ ะทะฐ ะบะพัะต ัะต ัะฐะดะธะปะพ, ะทะฐ ะบะพัะธ ัะต ัััะฐะดะฐะปะพ ะธ ะทะฐ ะบะพัะธ ัะต ะถะธะฒะตะปะพ ะฝะฐัะต ะฟะปะตะผะต…โ. ะฃ ะะพัะพั ัะต ะฒะธัะตัั ะพ ะฟัะพะณะปะฐัะตัั ััะตะดะธัะตัะฐ ััะธะณะปะฐ ัะตะปะตะณัะฐะผะพะผ ะธะท ะกะฟะปะธัะฐ 1. ะดะตัะตะผะฑัะฐ, ะฐ ั ะฅะตััะตะณ ะะพะฒะธ ะดะตะฟะตัะพะผ ะฝะฐัะพะดะฝะพะณ ะฒะธัะตัะฐ ะธะท ะะพัะพัะฐ 3.ะดะตัะตะผะฑัะฐ ัะฒะตัะต.
ะะฐัะพะดะฝะฐ ะฒะธัะตัะฐ ัะฒะธั ะณัะฐะดะพะฒะฐ ะะพะบะต ัั ะดะพะฝะธัะตะปะฐ ะพะดะปัะบะต ะพ ะฟัะพัะปะฐะฒะฐะผะฐ ะธ ะฑะปะฐะณะพะดะฐัะตัะธะผะฐ ะบะพัะฐ ัั ะฟัะธัะตัะตะฝะฐ ั ะพะฑัะตะผะฐ ััะบะฒะฐะผะฐ ะธ ะฟัะฐะฒะพัะปะฐะฒะฝะธะผ ะธ ะบะฐัะพะปะธัะบะธะผ ะฝะฐ ะะฝะดัะธัะธะฝ ะดะฐะฝ, ะบััะฝั ัะปะฐะฒั ะะฐัะฐัะพััะตะฒะธัะฐ. ะะตัะธะฝะฐ ะะฐัะพะดะฝะธั ะฒะธัะตัะฐ ัะต ัะตะณะตะฝัั ะะปะตะบัะฐะฝะดัั ะฟะพัะปะฐะปะฐ ัะตะปะตะณัะฐะผะต ัะฐ ัะตััะธัะบะฐะผะฐ. ะะตัั ะะพะบะตัะธะผะฐ ะัะฐั ะะธะบะพะปะฐ ะฝะธัะต ะธะผะฐะพ ะทะฝะฐัะฝะธัะธั ะฟัะธััะฐะปะธัะฐ, ะฐ ััะฟัะบั ะฒะพััะบั ะบะพัะฐ ัะต ััะปะฐ ั ะณัะฐะดะพะฒะต ะะพะบะต ะฝะฐัะพะด ัะต ะดะพัะตะบะฐะพ ัะฐ ะพะดััะตะฒัะตัะตะผ ะพ ัะตะผั ะฟะพััะพัะธ ะพะฑะธัะต ะฐัั ะธะฒัะบะต ะณัะฐัะต.
ะขะพ ัั ัะฒะต ะปะฐะบะพ ะฟัะพะฒัะตััะธะฒะธ ะธััะพัะธััะบะธ ะฟะพะดะฐัะธ ะธ ัะธัะตะฝะธัะต ะบะพัะต ะฑะธ ัะฒะฐะบะธ ะะพะบะตั ััะตะฑะฐะปะพ ะดะฐะฝะฐั ะดะฐ ะทะฝะฐ. ะ ะธะท ะพะฒะธั ะฝะตะบะพะปะธะบะพ ัะตะดะพะฒะฐ ะปะฐะบะพ ัะต ัะพััะธะฒะพ ะดะฐ ัั ะทะฐ ััะตะดะธัะตัะต ัะฐ ะัะฐัะตะฒะธะฝะพะผ ะกัะฑะธัะพะผ ั ะทะฐัะตะดะฝะธัะบั ััะณะพัะปะพะฒะตะฝัะบั ะดัะถะฐะฒั ั ะะพะบะธ ะฑะธะปะธ ะฝะฐััะณะปะตะดะฝะธัะธ ะฝะฐัะพะดะฝะธ ะฟัะฒะฐัะธ, ะฑะตะท ะพะฑะทะธัะฐ ะฑะธะปะธ ะฟัะฐะฒะพัะปะฐะฒะฝะธ ะธะปะธ ัะธะผะพะบะฐัะพะปะธัะธ.
ะััะพัะธััะบะต ัะธัะตะฝะธัะต ัะพะฒะธะฝะธััะธัะบะธ ะธ ะพัััะฐััะตะฝะธ ะฝะฐะฒะพะดะธ ะบะฒะฐะทะธะธััะพัะธัะฐัะฐ ะบะพัะธ ะพะฒะธั ะดะฐะฝะฐ ะฟัะฝะต ัััะฟัะต ะฝะพะฒะธะฝะฐ ะธ ะฟะพััะฐะปะฐ ะฟะพ ะฆัะฝะพั ะะพัะธ ะผะพะณั ัะฐะผะพ ะทะฑัะฝะธัะธ ะพะฝะต ะบะพัะธ ะฝะต ะทะฝะฐัั ะฝะธััะฐ ะพ ะะพะบะธ ะบะพัะพััะบะพั.
ะะฐะบะพ ัั ะฒัะตะบะพะฒะธะผะฐ ะถะธะฒัะตะปะธ ั ะฒะตะปะธะบะธะผ ัะฐัะตะฒะธะฝะฐะผะฐ ะธ ะดัะถะฐะฒะฐะผะฐ ะธ ะฟะพะด ัััะฐะฝะพะผ ัะฟัะฐะฒะพะผ, ะะพะบะตัะธ ัั ั ัะฒะธะผะฐ ัะธะผะฐ ััะฟัะตะปะธ ะดะฐ ัะต ะธะทะฑะพัะต ะทะฐ ัะฒะพัะฐ ะฟัะฐะฒะฐ, ะพะด ัะฒะพะณ ะฟัะตะดััะฐะฒะฝะธะบะฐ ะฟัะตะด ะฆะฐัะตะฒะธะฝัะบะธะผ ะฒะธัะตัะตะผ ั ะะตัั ะธ ะะฐะปะผะฐัะธะฝัะบะพะณ ัะฐะฑะพัะฐ, ะทะฒะฐะฝะธัะฝะธั ัะบะพะปัะบะธั ะฟัะพัะปะฐะฒะฐ ะกะฐะฒะธะฝะดะฐะฝะฐ ะธ ัะบะพะปะฐ ะฝะฐ ะฝะฐัะพะดะฝะพะผ ััะฟัะบะพะผ ัะตะทะธะบั ะธ ัะธัะธะปะธัะฝะพะผ ะฟะธัะผั. 1870. ะณะพะดะธะฝะต ะฐััััะพัะณะฐััะบะธ ัะฐั ะคัะฐัะพ ะะพัะธั ะฟะพัะฟะธัะฐะพ ัะต ัะบะฐะท ะพ ะพัะฝะธะฒะฐัั ะฑะพะบะพะบะพัะพััะบะพ-ะดัะฑัะพะฒะฐัะบะต ะตะฟะฐัั ะธัะต ัะฒะพัะตัััะฝะพ ัะธัะธะปะธัะพะผ, ะธััะธ ะผะพะฝะฐัั ัะต ะธััะธะผ, ัะธัะธะปะธัะฝะธะผ ะฟะพัะฟะธัะพะผ ะพะฒัะตัะธะพ ะผะธัะพะฒะฝะธ ัะฟะพัะฐะทัะผ ัะฐ ะัะธะฒะพัะธัะฐะฝะธะผะฐ ั ััะบะฒะธ ะฝะฐ ะัะฐะณะฐัั.
ะะธัะตะบ ะธ ะฟะพ ะบะฐัะฝะธัะต ัะฐะบะฒะฐ ะฟัะฐะฒะฐ ะะพะบะตัะฐ ั ะดะฐะฝะฐััะพั ะฝะตะทะฐะฒะธัะฝะพั ะฆัะฝะพั ะะพัะธ ัั ัะบะพัะพ ะฝะตะทะฐะผะธัะปะธะฒะฐ. ะะบะพ ัะต ัะพะผะต ะดะพะดะฐ ะฑะตัะพะผััะฝะพ ะฑะตัะพะฝะธัะฐัะต ะพะฑะฐะปะต ะธ ัะฐัะบัะฝัะบะพ ะพัะธะผะฐัะต ะธ ะฐะฟะฐััะผะฐะฝะธะทะฐัะธัะฐ ะฟัะธะพะฑะฐัะฐ, ะพะฝะดะฐ ัะต ะดะพะฑะธัะฐ ะบะพะผะฟะปะตัะฝะฐ ัะปะธะบะฐ ะพ ัะธััะฐัะธัะธ ะธ ะฟะตััะฟะตะบัะธะฒะธ ั ะดะฐะฝะฐััะพั ะะพะบะธ ะบะพัะพััะบะพั.
ะะตะดะธะฝะธ ะธััะธะฝัะบะธ ะปะตะณะฐั ะบะพัะธ ัะต ะะพะบะตัะธะผะฐ ะพััะฐะพ ะดะฐ ะณะฐ ะฑัะฐะฝะต ัะต ะฑะพัะฑะฐ ะฟัะพัะธะฒ ัะณัะตัะฐะฒะฐัะฐ ะธ ะฝะฐะผะตัะฝััะพะณ ััะฐัะฐ, ะฐ ะดะฐ ะปะธ ัะต ัะต ะพะดะฐะทะฒะฐัะธ ะทะฐะฒัะตัั ะฟัะตะดะฐะบะฐ ะธะปะธ ัะฒะตะพะฟััะพั ะณะปะพะฑะฐะปะธะทะฐัะธัะธ ะธ ะผะฐัะตัะธัะฐะปะฝะพะผ ะฟะพะบะฐะทะฐัะต ะฒัะธัะตะผะต.
ะััะพั ัะต ะฟัะตะดััะตะดะฝะธะบ ะฃะฟัะฐะฒะฝะพะณ ะพะดะฑะพัะฐ ะะฐัะธัะต ะะพะบะต

ะัะธะดััะถะธัะต ะฝะฐะผ ัะต ะฝะฐ ะะฐัะฑะตัั ะธ ะขะตะปะตะณัะฐะผั:


Kakvi je ovo tekst?
Boka se ujedinila sa Crnom Gorom 1913-te godine, sa poveljom u Dobroti. Tada je nastala kraljevina Crna Gora i Boka Kotorska, koja je trajala do okupacije Crne Gore u prvi svjetski rat. Pola poslanika te kraljevine je bilo iz CG, a druga polovina iz Boke, tako je poveljom definisano. Poslije toga, Boka ulazi u sastav Zetske banovine ลกto je prirodno jer je Boka bila centar Zetske Mitropolije i kneลพevskog dvora u Kotoru, kao i miholjske skupลกtine.
Ili je neko falsifikovao te podatke o ujedinjenju, ili ste vi pogrijeลกili debelo. Da mene neko pita, kao Bokelja? da li bih prije birao ujedinjenje sa Srbijom ili obnovu Srpske Zete. Ja bih odabrao obnovu Srpske Zete. Ali isto tako, da me pitaju da li bih odabrao ujedinjenje sa Crnom Gorom ili Srbijom, odabrao bih Srbiju.
Jer Crna Gora nema veze sa tom Zetom, ni kulturno, ni duhovno, ni etniฤki poslije silnih genocida pod buลกatlijama i kasnije koji su se desili!
Mala ispravka. Boka sa ujedinila sa Crnom Gorom 1813 godine i to je trajalo 11 mjeseci kada je Sveti Petar Cetinjski, tadaลกnji vladar Crne Gore bio primoran pod prijetnjama ruskog cara da preda Boku Austriji, koja je ฤak nije ni traลพila.
Iz teksta bih zakljucit da su Bokelji primali od koga su stigli a najviลกe se im svidio onaj iz Beograda pa svaku noฤ imaju vlaลพne snove o tamo daleko
Ljudi, Srbi, Crnigorci, Bokelji, ne svadjajte se. Crna Gora i Srbija nisu bratske drลพave, to je u proลกlosti smatrano ISTIM… Pre samo 100 godina 99,99% ลพivlja u CG je bilo Srpsko. Danas svako ima pravo da misli ลกta jeste i to je ok. ฤak iako se zna da mu je pradeda bio Srbin, on noลพe biti Crnogorac koji nema veze sa Srpstvom. E sad kako ฤe on ลพiveti s tim, njegova stvar. Jedno je bitno: Neprijatelj hoฤe da gradjane CG posvadja da bi lakลกe kontrolisao CG. Isto tako CG i Srbiju. Milo i AV su ucenjeni i zato izdaju. Onaj ko to ne vidi i pljuje brata zbog reลพiranog scenarija, neka razmisli.
Jedno je sigurno kada dodjem u Boku na more, ja se oseฤam kao da sam doลกo kod stare familije, sreฤno, bezbriลพno, kao kod kuฤe. Sa Bokeljima 10 dana godiลกnje me odrลพava u ลพivotu. Bokelji su Srbi koji su pravi ฤuvari tradicije, porekla i nacije. Moj naklon Bokeljima koje smatram najvrednijim, najjaฤim i najlepลกim izdankom Srpske nacije. Kada dodjem dole, shvatim kakav smo mi narod, kakva smo mi braฤa, kakvi smo mi ljudi! A za sve one koji pljuju, da li se moลพe 20. vek zamisliti bez Srba? Bez Belgijanaca, Portugalaca ili Kroata moลพe bez nacije koja je u 100 god 5 PET puta pruลพila OTPOR najveฤim silama sveta tog trenutka radi istine, teลกko…
Jovan P – ili se praviลก da ne razumijes ili zaista ne razumijes. Svi ovi narodi su uglavnom bili okupirani u najveฤem dijelu istorije. Ako te neko veฤ okupira onda bolje kulturniji i razvijeniji a ne vi.
@Crnogorski Betoven
ะฃะฟัะฐะฒะพ ัะพ ,,ะฟะพะด ะฝะตะบะธะผ“ ัะต ะธ ััััะธะฝะฐ.
ะะธ ะถะฐะปะธัะต ััะพ ะฝะธััะต ะฑะธะปะธ ,,ะฟะพะด ะััััะพะณะฐััะบะพะผ“, ะฝะฐ ัะฐะฝะธัะพั ัะตะผะธ ะถะฐะปะธัะต ะทะฐ ะัะฐะปะธัะฐะฝะธะผะฐ ,,ะฟะพะด ะบะพัะธะผะฐ“ ะฑะธ ัะฐะดะพ ะฑะธะปะธ. ะกะฐะดะฐ ััะต ััะธะดะตัะตั ะณะพะดะธะฝะฐ ,,ะฟะพะด ะณะพัะฟะพะดะฐัะพะผ“, ะดะพะบ ะฝะต ะดะพัะต ะฝะตะบะธ ะดััะณะธ ะธ ัะฐะบะพ ั ะฝะตะดะพะณะปะตะด.
ะก ะผะฐะปะพ ะปะพะณะธะบะต, ะผะพะถะตัะต ะฟัะธะผัะตัะธัะธ ะดะฐ ัะต ะธะทะฑะพั ะดะพััะฐ ััะดะธ ะพะบะพ ะฒะฐั (ะฟะพะณะพัะพะฒะพ ะะพะบะตัะฐ ะพ ะบะพัะธะผะฐ ัะต ัะตะบัั) ะดะฐ ะฝะต ะฑัะดั ,,ะฝะธ ะฟะพะด ะบะธะผะต“, ะดะฐ ะธะผะฐัั ะบะฐะบะฒั ัะฐะบะฒั ัะปะพะฑะพะดั. ะกะปะพะฑะพะดั ะดะฐ ะผะธัะปะต ัะฒะพัะพะผ ะณะปะฐะฒะพะผ, ะดะฐ ะบะพัะธััะต ะฐัะณัะผะตะฝัะต ะฐ ะฝะต ะฟะพััะฐะฟะฐะปะธัะต ะะะก-ะฐ, ะดะฐ ะทะฝะฐัั ะฑะฐั ะผะฐะปะพ ะธััะพัะธัะต ะฟัะธัะต 2006. ะณะพะดะธะฝะต (ะดะฐ ะฝะต ะปัะฟะฐัั ะณะปัะฟะพััะธ ะดะฐ ัั ัะฒะธ ะกัะฑะธ ะบะฐัะพะปะธัะธ ะฐััะพะผะฐััะบะธ ะฅัะฒะฐัะธ), ะดะฐ ะฑะธัะฐัั ะดะฐ ะฝะต ะฟัะพะดะฐัั ัะฒะพั ะณะปะฐั ะทะฐ 20 ะตะฒัะฐ ัะฒะฐะบะต 4 ะณะพะดะธะฝะต, ะดะฐ ะฝะต ะผะธัะตัะฐัั ะบะฐะฟั ะธ ะธะดะตะฝัะธัะตั ะบะฐะบะพ ะณะพัะฟะพะดะฐั ะบะฐะถะต.
ะัะดะธัะต ะทะฐัััะฐะฝะธ, ะฑะฐััะธะฝะธัะต ะผัะถัั, ััะฒะฐััะต ัะธัะฝะต ะบะพัะธััะธ ะบะพัะต ะะฐะผ ัะต ัะธััะตะผ ัะดะธัะตะปะธะพ – ะฒะพัะฐ ะฒะฐะผ, ะฐะปะธ ะฟะพัััััะต ะธะทะฑะพั ะดััะณะธั ััะดะธ.
NAJVEฤI NEPRIJATELJ OVE VLASTI JE ISTINA.
Ako se uzme u obzir, bezakonje koje su poฤinili u O. Tivat; Kanakaraลก, Novosel i Kusovac, Sveto Maroviฤ je za njih mala beba.Pored ovakvih kleptomana omladina koja nije poltronska i posluลกna nema uslova za ลพivot.
Bokelj – osnovni razlog zaลกto je Boka bila razvijenija od Crne Gore je taj ลกto je bila u sastavu Austro-Ugarske i zbog velike transmisione moฤi mora. Najveฤi pomorci u Boki su bili katolici, Hrvati. Srbi nisu znali ni da plivaju. Kamo sreฤe da je i Crna Gora bila u sastavu Austro-Ugarske i da sa vama niลกta bismo imali. U prvoj Jugoslaviji smo unazadjeni.
A muci bravu jedan sto ti znas ko je bio a ko nije!
Kamo sreฤe da je i Crna Gora bila u sastavu Austro-Ugarske i da sa vama niลกta bismo imali. U prvoj Jugoslaviji smo unazadjeni.
Sto velis koji bi tek tada bio spijun ,mada tesko da bi te takvog primitivnog primili,danas bi se zavli Spijunovici ,pa iza toga Zbirovici i na kraju konraoabestajci oli ti Spijuncine kao sto su u Hrecegovini mjenjali imena da ih nebi hapsili ,davali lazne podatke,e kod tebe nije slucaj jednom spijun uvejk spijun,izgleda da su vi jaki korijeni porodicno na ovom poslu
ะะตัะบะพ ะฑัะฐัะต,ััะฐัะฝะพ ะบะฐะพ ะธ ัะฒะธัะตะบ!
ะะธะฒัะตะปะพ ะกัะฟััะฒะพ ัะฒะตะบะพะปะธะบะพ,ะดะฐัะต ะะพะณ ะดะฐ ัะต ะธ ะฆัะฝั ะะพัะฐ ะพัะปะพะฑะพะดะธ ัะตะดะฝะพะณ ะดะฐะฝะฐ!!!
„Par crtica pomorskog dijela bitke za oslobodjenje Budve od strane Cnogorske vojske “
Pa dobro Stihlerka (iako jos nijesmo ustanovili je li tvoj nadimak po testeri „stihl“ ili stihu, kao i za cara Haile Selasie Negus je li iz Njegusa?) koja je to vojska bila na francuskim brodovima? Crnogorska?
Stihlerka, ne trebaju ti za tu pricu uspjesi francuskih brodova. Sandzacka vojska je bila stigla na domak Sarajeva. Sve tukuci austrougare usput, medju kojima je bilo dobrim dijelom nase brace hrvata ili onih sto se danas bosnjacima nazivaju. Tu je muka! A jos veca je muka sto su serdar Janko Vukotic i njegov nacelnik staba brigadir Petar Martinovic pa i casni oficir Krsto Popovic bili Srbi. Teska muka, bez dukljanskog prebola!
“ Je li vi to osporavati teritorijalnu cjelovitost Crne Gore. Kaลพite slobodno.“
Koja crna teritorijalna cjelovitost? Vi nemate kontrolu cijele istocne granice od Ulcinja do Gusinja! Tuzi su vam uzeti i to je vec sada dio velike Albanije. Da vidimo koliko ce vam ostati od Podgorice ili ti Titogarada. Prema Hrvatskoj cete dijeliti ulaz u Boku dok vam ustase i to ne uzmu.
Odliฤna vam je caka sa glasanjem. istinita baลก kao i ova priฤa.
Za pokazivanje zuba , najbolji je primjer Hrvatska. Idete iz krajnosti u krajnost. Ili niลกta ne priznate, ni Hrvatsku,ni Hrvate ni hrvatski jezik ili ste manji od makova zrna , kakvi ste sada tamo. Imate srpsku pravoslavnu gimnaziju u kojoj se pored srpskog uฤi hrvatski jezik, a predmeti su tjelesno, povijest i td. Vaลกe bezumlje je epskih razmjera. Granice danaลกnje Crne Gore proizilaze iz odluka Badinterove komisije, medjunarodno su priznate. A daleku istoriju ostavljam vama da se njome zabavljate.Moลพete i do ameba , koje su prvi organizmi srpskog porijekla.
ะะปะตะฝัะพะฒะตะฝะต, ะบะฐะดะฐ ัะธ ะฟะฐโะฝะต ัะฐ ะฒะปะฐััะธ ะผะฐะปะธ ะะะขะ ัะปัะณะฐ ะผะธะปะพ, ััะตะฝััะฝะพ ะฝะฐ ะดัะถะฝะพััะธ ะฟัะธะฒัะตะผะตะฝะพะณ ัะฟัะฐะฒะฝะธะบะฐ ะฟัะธะฒะฐัะฝะพะณ ะฟะพัะตะดะฐ ะฑะฐัะพะฝะฐ ะะฐัะฐะฝะฐ ะ ะพััะธะปะดะฐ, ะทะฒะฐะฝะพะณ ะผะพะฝัะตะฝะตะณัะฐ, ะฟะพััะฐัะตั ัะธ ะฝะฐัะฒะตัะธ ะกัะฑะธะฝ. ะกะผะธัะตั ะปะธ ะดะฐ ัะต ะบะปะฐะดะธั ั ัะพ? ะะธะฒะธ ะฑะธะปะธ ะฟะฐ ะฒะธะดัะตะปะธ.
e zaista neznam sto je bilo prije 100god,da li je skupstina bila demokratska ili ne,ali ono sto znam i sto sam vidio 2006 nije bila ni slobodna ni demokratska…
… Za malo, pa si potpuno i pravu!
Samo da joลก priumiลก kako se okolni Srbi utrkuju, noge polemiลกe, ko ฤe prije u Crnogorca!?
Milije im je da budu ลกto nijesu, nego hljeba da jedu!
… Ili moลพda baลก zbog toga.
Zbog hljeba!
To ลกto se je neka teritorija htjela pripojiti Crnoj Gori, to ne znaฤi da su stanovnici te teritorije sebe smatrali Crnogorcima, a kamoli nesrbima.
Crna Gora je tad bila srpska drลพava, sa kosovskim mitom i svetosavljem kao zvaniฤnom drลพavnom ideologijom. Upravo je na osnovu toga crnogorska drลพava crpjela legitimitet da sebi pripoji susjedne teritorije preotete od Osmanlija. Sa stavovima kakve danas imaju Novak i Jevrem, Crnogorci koji bi u 19. vijeku doลกli u Brda ili Hercegovinu bili bi tretirani kao okupatori od strane lokalnog stanovniลกtva.
Nazivanje Brฤana, Hercegovaca i Starosrbijanaca Crnogorcima je ASIMILACIJA, bez obzira je li to dukljansko antisrpstvo ili srbogorstvo nikolinsko-danilovskog ili ฤilasovskog tipa.
… Nijesmo krali, kao ลกto nikad nijesmo, ali smo zato otimali, kako i danas otimamo!
Ako nijesmo najbolji, onda smo najgori!!!
… Srbi iz srpske Crne Gore, Crnogorci iz one ฤetri istorijske nahije.
Volio bih ja da je drugaฤije, ma nije, ลกto ฤu ja.
Imam ฤega da se stidim, imam i ฤime da se ponosim.
Tako je, kako je.
… Jednom ฤemo i mi biti bolji!
Jovan P. to je bila nedemokratska skupstina. Vi baลก traลพite i zasluลพujete djavola. I u Vojvodini i na Sandzaku. Nikada se vi opametiti neฤete. Samo kad vam se dobro pokaลพu zubi.
Zaลกto misliลก da je skupลกtina bila nedemokratska?
Nemas ti ni zuba ali ni muda Beto,jer da imas nebi se sakrivao iza imena iza kojega se sakrivas.
Ako se hoce a sve se cini da hoce razvaliti ovaj prostor samo neka se ovako nastvi necese slaviti davdesetogodisnjica kako se mislilo,zato samo napred ,udrite po svemu sto je vjekovima bilo i ostalo SRPSKO,a to je sve i bilo kasnije CRNOGORSKO,nema tu razlike sem u galavam nekih vasih paraznoglavaca ne koje se nadovezao Necastivi,kako ga bas krsto onaj nas brat iz Katunske.
Ako milsite da ce se narod radi vas posvadjati tesko se varte,a da se drzva moze razvaliti to je bar nama svojstveno,jer kad god smo mogli jesmo je rusili,a najvise mi sami,bez obzira kako se pisali,e sada ti neciu navoditi ko je kada sto radio na razjedinjavanju a ko na ujedinjavanju jer nemam kome.Zato malo primirite ne vi, vi ste jedno obicno nist,ali iz nista se moze rdoiti svata ,kao sto se rodilo iz glupost kaoj je nstala u Cetinje ,( posto je Cetinje ostlo bez Cetinjana) stvri baraci policije na Cetinje.Od tada je ovo krenulo a koliko vdimo nema se namjera da se stane,jer kako rece Medojevci gradimo put da bi Milo s drustvom oprao novac,najvljuju da ce i more da probiju samo da se i tu ugrade,sve mi se cini da ce i galve mnogih probiti kako i probijaju olovom svaki dan,samo da se opstane i sacuva opljackano,vjerovatno i tebe Beto nijesu ruke bas ciste sto se toliko zalazes za Vlast,znaju oni da si ti nista,ali koliko se cuje go si kao pistolj ,e tog si trenutka za njih neintresanta,morao si to shvatiti iako nijesi prepametan.
… Krezubi, kalajisani muzikantu!
Tvoja je mrลพnja posljedica groznog karijera na mozgu.
Ne zna ฤovjek da li da se ljuti, ili da te ลพali.
U svakom sluฤaju …
… ฤemane u ruke, nesoju gabeljski!
ะะตัะพะฒะตะฝะต, ะฐะบะพ ะผะฐะปะพ ะฟัะพะผะธัะปะธัะต, ะฟะธัะฐัะตัะต ัะต ะบะพ ัะผะพ ัะพ ะผะธ ะธ ะฒะธ. ะ ะบะพะผะต ะพะดะณะพะฒะฐัะฐ ัะพ ะผะธ, ะฒะธ, ะฝะฐัะธ, ะฒะฐัะธ, ะพะฝะธ, ะพะฝะต, ะธัะด.
ะะพัััะดะธัะต ัะต ะดะฐ ัััะตัะต ,,ะดััะณั ัััะฐะฝั“, ะฝะฐััะตััะต ะฟัะฒะพะณ ะบะพะผัะธัั, ะฐ ะฝะต ะฟัะธัะต ะณะพัะฟะพะดะฐัะฐ ะธ ะฑะปะธะถัะธั ะผั. ะะพะผะพัะธ ัะต ะะฐะผ ะดะฐ ะฑะพัะต ัะฐะทัะผะธัะตัะต ะธ ะดะฐ ะฝะต ะฟัะธัะตัะธัะต ัะฐะฒะพะปะพะผ.
E baลก mi je ลพao ลกto se nekima neฤe ostvariti san da ลพive u Srbiju , mada vazde su na vrijeme , ja mislim da iz Crnogorskog grada Herceg novog ima direktan autobus za Beograd , tako da kome se ne sviฤa ovฤe moลพe slobodno ฤe hoฤe oditi !
Sretan ti put
Malo da ohladim usijane glave sa ovih par istorijskih fakata… Pa neka ih prenesu Cerevicu& Co:
„… To nas dovodi do dogaฤaja taฤno stotinu godina kasnije. Crnogorci treฤi put u novijoj istoriji naoruลพani kreฤu na Budvu. Crnogorska kraljevska vojska, njen Lovฤenski odred, nezadrลพivo juriลกa 3. avgusta 1914. i osloboฤa ovaj grad…
Bitka za Budvu poฤela je u 9,15 sati i potrajala 40-ak minuta. Sa mora su Crnogorcima sadjejstvovali brodovi savezniฤkih drลพava, Francuske, kao i Velike Britanije. Kod Kastel Lastve (savremeni Petrovac) potopili su austrijsku oklopnjaฤu. Prethodno, austrijski bodovi su danima teลกko bombardovali Bar, te crnogorske poloลพaje poviลกe Budve.
Nad Budvom, sa bedema, uz zvona i pravoslavne i katoliฤke crkve, zavijorio se oko podneva 3. avgusta 1914. crnogorski drลพavni barjak โ dvoglavi orao sa inicijalima kralja Nikole I Petroviฤa Njegoลกa (H.I.).
Od tada, BUDVA JE OPET INTEGRISANA U KRALJEVINU CRNU GORU. Identiฤno varoลกima Cetinje, Podgorica, Nikลกiฤ, Kolaลกin โ Budva postaje administrativno ลediลกte Oblasne uprave. Za oblasnoga upravitelja postavljen je ฤuro Zenoviฤ, prvak Paลกtroviฤa, a za predลednika opลกtine budvanske Lazar Srzentiฤ.
ฤuro Zenoviฤ telegrafiลกe 3. avgusta 1914, kako kaลพe โKRALJU OSLOBODIOCUโ โ Nikoli I Petroviฤu: โNa drevni grad Vaลกih predaka, uz sveฤanu manifestaciju i brujanje zvona obiju hriลกฤanskih crkava, podignuta je Vaลกa zastavaโ.
โNajprijatnije sam ganut, kad primih Vaลก telegram, kojim Mi javiste preradosnu vijest, da se BARJAK CRNE GORE zaleprลกao na drevnom budvanskom gradu Mojih predakaโ, odgovorio je 4. avgusta 1914. kralj Nikola, te dodao: โNeka bi CRNOGORSKI BARJAK na budvanskom gradu na sva vremena bio simvol jedinstva i ljubavi Crne Gore i Boke i vjesnik sreฤnijeg ลพivota naลกega plemena na obalama Sinjeg Moraโ.
Od tada, โล tab Crnogorske vojske za ovaj sektor nalazio se u Budviโ, a โveliki broj dobrovoljaca iz ovoga krajaโ mobilisan je ili se dobrovoljno javio โu Crnogorsku vojsku i ratovao zajedno sa njomโ (M. Luketiฤ, str. 99).
Po toj logici, Herceg-Novi bi pripao BiH jer ga je oslobodila 10.hercegovacka brigada.
Ocito je da se autor nemoze osloboditi urodjenog otimackog nagona.
Par crtica pomorskog dijela bitke za oslobodjenje Budve od strane Cnogorske vojske – za Pastrovice zaljubljenike u more ne i za gradjevinske preduzimace:
‘… Cim su spazili francuske ladje u velikom broju, austrijski ratni brodovi pocese bjezati prema s’everu duz obale, ali francuska ih flota sustize i u poceri za njima otvorila je topovsku paljbu sa svijeh oklopnjaca i krstarica. Austrijska oklopnjaca ‘Zrinji’ bude pogodjena u magacine municije. Dize se bijeli dim pod nebo, oklopnjaca potonu za nekoliko minuta u blizini Kastel Lastve. Ostale tri austrjske ratne ladje potopljene su od Francuske flote u bjezanju na 12 kilometara daleko od Budve, dok je peta umakla put Kotorskog Zaliva…’
1916 je poslije 1914 a Crna Gora je potpisala kapitulaciju 1916 prije kraja rata je prestala da postoji na pola rata.
Srpska vojska nije potpisala kapitulaciju i njena drzava i vojska su postojale cijelo vrijeme rata.
Konacnu pobjedu i oslobadjanje Boke ,Pastrovica ,Crne Gore i cijelog Balkana doslo je 1918 pobjedom srpske vojske.
Tacno da je Crna Gora ratovala sa Austro-ugarskom ali 1916 Austrougarska osvaja Crnu Goru i ponovo Budvu koja je i bila u njenom sastavu i ranije.
Svaka cast za junastvo crnogorske vojske ,ali Budvu su Austrougari napustili 1918 pred srpskom vojskom.
Betovene,
Vi ste nas okupirali 1945.
Neฤe ni vaลกa dovijeka. Oslobodili smo se Mleฤana, Turaka, Spanaca, Francuza, Austrougara, Italijana i Njemaฤke, ako Bog da i posljednjih komunista pa ฤemo i crnogorskih neofasista.
SAO Boka je nas cilj.
Zato nam non stop uvaljuju petroviฤevsko nadsrpstvo (najฤeลกฤe kroz ljubav prema crnogorskoj drลพavnoj zasebosti u srpskoj varijanti) kao surogat za integralno srpstvo.
I dukljanski konvertit i petroviฤevski nadsrbin se ukrลกtaju u jednoj zajedniฤkoj taฤki – borbi protiv svesrpskog integralizma.
Zato nam sad uvaljuju bivลกeg dukljanina Milaฤiฤa, da nam ลกiri ideju „prave Crne Gore“. Doลกao lik u sred Pljevalja, u sred Stare Srbije, i hoฤe da ลกiri ideju „prave Crne Gore“. Da pljevaljskim Srbima nemeฤe katunsko-cetinjsko nadsrpstvo, da se svi mi koji nismo iz ฤetiri nahije klanjamo „junaฤkom Cetinju“, jer kao ลกto smo mi crnogorski Srbi plavokrvna nadrasa u odnosu na Srbijance, tako su i Katunjani/Cetinjani najplavokrvnija srpska rasa meฤu nama i svi moramo da im cipele ljubimo i sklanjamo im se s puta, jer nismo dostojni te bogove ni da pogledamo.
Greska je samo starocrnogorce zvat crnogorcima jer je i prije imena Cg postojala Zeta i Duklja i to sa vecim teritorijama. To je drugo sto je nakon raspada srpskog carstva ona pocela da se uzdize iz pepela. Ovdje govore o Bokeljima koji su 1813.bili za potpis prikljucenja Cg ali doslo je do komplikacija. Za mene su Bokelji crnogorci. Kao i grbljani. Pa i hercegovci. Mentalitet nas povezuje najvise i obicaji. Nosnja takodje. Grbljani nisu nosili bokesku nosnju nego crnogorsku. Cg je veca nego sto su njene granice. Milacic je vjerovatno jedini covjek koji opisuje crnogorsko srpstvo. A ne kao Andrija Mandic koji bi mi sjutra da dodje na vlast na sred Lovcena digo srbijansku zastavu i preimenovao Lovcen u Avalu. Po mom misljenju crnogorci nisu samo starocrnogorci sa Cetinja. ๐
Nosnja takodje. Grbljani nisu nosili bokesku nosnju nego crnogorsku. Cg je veca nego sto su njene granice. Milacic je vjerovatno jedini covjek koji opisuje
Ovdje si potpuno u pravu bez dokazivanja,do negdje kraja devdesetih dok je bilo starih ljudi ako je ko nosio kapu bila je NASKA tako su je oni zvali ,medjutim sad je to rijetkost ,ako neko nosi to j eopet neko stariji kad ide u svatove.Nravno da je Cg veca no su Njen granice ,moze se to sprvom reci i sa Hercegovinom samo sto oni to ne govore. Sto se Grablja tice,nijesu nikada bili prihvaceni ni od jednih ni od drugih,bilo sjedne strne grnice ili sa druge ove druge u zvisnosti koji je vladalac.Da je ovo tako govi istorija i sve BUNE koje su se dizale.Sto je to tako bilo govre i knjige i zapisi,sa nam se tgovalo kad gdo se moglo , od Crnojevica koji je na prevaru domamio 70Grbljana na brdo iznnad ili sparm Stanjevica i sve ih sedamdeset dao pobiti,da bi dobio u naknadu novca od Mlecana,ovo se mora reci Amfilohiju da mi mnogo ne velica Crnojevice u Grbalj,taman kao Zeka manitoga u Kuce.
Kad bi se sve pisao koje su bezobrastine prem nama radjene uglavnom po naredjenu nekog okupatora,ali su svi izvrsiovi uglavnom bili nasi bilo jedni koji se sada daju nazavti Bokeljima ili opet nasi pa nasi sve do 44,45,pa evo do dans.
Sto se ukinula opstina ne cudi mene ,mada je zacudila i stare Grbljnae koji su pitali „danu Niko mozemoli se po spaga oprezovati da opstina osten,ne Voine nikako, takvo je naredjenje,i ostade sve do danas.Jaz uzela Budva jer je Masn Perovic i Luka Cavor tako htjeli a Prijevor s Ljubom R i druzinom se slozili,pa su pomjerili katastarsku garnicu od Avale do mosta u Lastvi.Ne kazem da se to naprvilo tada radi Grablja iz neke antisrpske namjere ,izgovr je bio nepismenim komunistima da ce se dobiti od Budve telefon,sto se i uradilo.Vremenom su se i sami Lastvani izgubili u sumu ljudi sa strne ,prodali svoju zemlju pa sad kukaju kao se i u Lastvi koja je bila mala po stanovnistu ,nemogu vidjeti.
A kad sam odlazio na Jaz uvjek sam placao ulaz,prvo je bio onaj 1 dinar metalni pa do skora ,ko tam gazduje i kao su se pare dijelile njih par sa Prijevora i Lastve a svi drugi kao vlasnici zemlje nijesu za to ni znali.Tako ista u Tivat se dobija novac zbog buke i gasova od aviona a u Grablj koji prelijceu kompletnom druzinom niko ni dinara,zato i nemoze viseda uspijevaju breskve i bilo sto bez bolijesti u poljoprivredi da rodi,mada to dolje niko vise ine obradjuje zemlju,DH-Lakovic je i Voli jeftiniji od bilo koga na svijet,mlada krtola kada dodje 35 centi,e sdace neko kupovati domacu.Vodovod Regionali prolazi posred Grblja a vode u kmpletan Donji Grbalj ni dans nema,a u Gornji sto ima to je ionako voda iz Grblja,koja se zatvar preko 6 mjesei godisnje,a ako kojim slucajem Kotor nema vode ljeti prvo je restrikcija u Grblju.
Ako bi jos nabrajo kao sto sam poce nebi bilo kraja,narod je potpuno zadovoljan svim i svacim,mnogi prodadose zemlju neki u ulozise pametno ,ali velika vecina se nije nije bogami nego itekao pokajali,ali lako je prodavati ono sto nijesi sticao,a isli su ljudi i na Aljsku da kupi ralo zemlje,neznaju to ovi maldji sigurno,jedino danas koristi iamju posla sud i katastar,gdje su dav ili tri brata,dva su siguno na sud,ako kojim slucajem iamju setru a ona odiva Njoj nista jer se odrekla dijela za bracu. Neznaju da je staro pravilo bilo i ostalo ,ako se zemlja proda da setru pripada jednako kao i braci,to se u vecini slucaje zaboravlja ,a ako se setra sjeti da trazi dio prekidaju se bracki odnosi,ne kod svih ali ima vise onih koji prekidaju nego onih koji ne prekidaju.
Niko sretan a niko dovoljan,niko miran a niko spokojan,tako nekao iako se ziv neuporedivo lakse nego nekada i to se mora reci,samo sto kada sedesi sto ce se desiti,ali i tu nemozemo nista ,nijesmo proroci iako ne izgleda nego sto kazu Njemci za vrijeme „mea grau als blau“ vise sivo nego plavo?
Koliko ja znam crnogorcima je bio zabranjen ulaz u Boku, jer su krali… Naลพalost, joลก se nisu prevaspitali po tom pitanju!
Tako su govorili I moji djedovi I babe…
Ne skacemo po brda kao jarci .sto je sa vama slucaj,da bi pobili svoju zatavu, koja je ovdje odvakada bila i osatnula SRPSKA,niti podizemo piramide kao falus avetinjo iz Podgorice -Betovenu kako li te vabis.
Da je se neznavenima ,i drzavi, a posebno njenom rukovodstvu na znaje kao je bilo i kako ce biti,samo SRPSKI i nikao drugo.Zabranjujte zastave, a stavljate crvene barkaka kada se zacrvenit neznate a izgleda i nemozete ,ali ovdje ce biti kako je uvjek bilo odavno,a to je nasedje Nemanjica ,vjerovatno da su bili losi kada se toliko na njih podsjecamo,kao sto se vi posdsjecate na Djilasa i Mosa kopiladi jedna a pljujete na Njegosa i one prije i posle Njega.Ne mislite valjda da ce se slaviti
nesto sto ne psotoji a to je Montenegro,to postoji samo u galavama vas lopova i izdajnika ,sto vas Siptari podrzaju i muslimai izgleda da vam nije dovoljno,a cekate da mi iz Boke podrzavamo vase ludarije,nece da moze kaze onaj,nije nikad ni moglo,koliko god prijetite pljackate lazete i okupirate,sto se prije dozovete pameti i zavrsite s politikom Montengra to ce se prije krenuti ka boljem zivotu.A ako necete i EU ima za to resenje i bice iskorisceno ukoliko se ne dozovete pameti,nije Boka lex specijalis nego izgleda normalno stanje u narednim godinam sirom EU.Nece ni Vencija pod Sicilijom niti Korzika pod Francuskom ,Katalonija pod Spanijom nece ni Mjaorka.A sto bi mi, sa Crnom Gorom za to je savko normalan ,aili pod Montengrom i Milom sa citavom bando ,e pa nece da moze,svaka batina ima dva kraj, to ste zaboravili,ubrazdu Rudonja inace se raspreze spreznistvo,koje je napravljeno sa Svetim Petrom a ne sa onima koji mu grob razvalise!
Sto veli istorija sa kojom ste u svadji apropo Budve i treceg prisajedinjenja Crnoj Gori, tj vjekovnoj zelji Pastrovica (ali ne i Karadjordjevica):
‘… Budva je, do pred kraj 1915., de facto, administrativna teritorija Kraljevine Crne Gore, saveznice pobjedniฤkih sila u Prvome svjetskome ratu. Predstavnika crnogorske drลพave u Budvi โ Zenoviฤa i Srzentiฤa, kao i petoricu drugih Budvana, crnogorskih patriota: Sava Anฤusa, Krsta Vukoviฤa, Marka Kaloลกtra, Nika Pavloviฤa i Mila Mitroviฤa โ Austrijanci su strijeljali na ล panjoli u Herceg-Novome…’
Kada hoฤu da budem u druลกtvu pravih, onih najboljih Srba, ja onda odem u Grbalj.
… Da mi se bolji od mene raduju!
I Vojvodina je bila dio Austrougarske pa se ujedinila sa Srbijom. Kakav je smisao ovog teksta? Je li vi to osporavati teritorijalnu cjelovitost Crne Gore. Kaลพite slobodno.
ะะฐัะบะฐ, ะะฐะฝะฐั ะธ ะะฐัะฐัะฐ ัั ัะต ะฟัะธัะฐัะตะดะธะฝะธะปะธ ะกัะฑะธัะธ ะพะดะปัะบะพะผ ะะตะปะธะบะต ะฝะฐัะพะดะฝะต ัะบัะฟััะธะฝะต ะกัะฑะฐ, ะััะตะฒะฐัะฐ ะธ ะพััะฐะปะธั ะกะปะพะฒะตะฝะฐ ั ะะฐะฝะฐัั, ะะฐัะบะพั ะธ ะะฐัะฐัะธ.
ะะพะบะฐ ัะต ะฟัะธะฟะฐะปะฐ ะฆัะฝะพั ะะพัะธ ะฝะฐ ะพัะฝะพะฒั ะบะพะผัะฝะธััะธัะบะต ะดะธัะตะบัะธะฒะต.
ะกะผะธัะฐะพ ัะตะบััะฐ ัะต ะดะฐ ะณะฐ ะฟัะพัะธัะฐัะต, ะฐ ะบะฐะดะฐ ะณะฐ ะฟัะพัะธัะฐัะต, ะดะฐ ะฟะพะบััะฐัะต ะดะฐ ะผะธัะปะธัะต ัะฒะพัะพะผ ะณะปะฐะฒะพะผ.
ะัะดะฐะปะพ.
ะะพะบะฐ ะะพัะพััะบะฐ ัะต 1918. ััะตะดะธะฝะฐะปะฐ ัะฐ ะกัะฑะธัะพะผ, ะฟะฐ ะพะฝะดะฐ ััะปะฐ ั ะัะฐัะตะฒััะฒะพ ะธ ะัะฐัะตะฒะธะฝั ะกัะฑะฐ ะฅะตะฒะฐัะฐ ะธ ะกะปะพะฒะตะฝะฐั, ะฐะดะผะธะฝะธัััะฐัะธะฒะฝะพ ะฟัะธะฟะฐะดะฐัััะธ ะะตััะบะพั ะฑะฐะฝะพะฒะธะฝะธ ะดะพ 1941. ะดะฐ ะฑะธ ะะปะฐะถะพ ะะพะฒะฐะฝะพะฒะธั 1945. ะฝะฐัะธะปะฝะพ ัะบะธะฝัะพ ะธะผะต ะะพะบะต ะะพัะพััะบะต ะธ ะกะฐะฝัะฐะบะฐ ั ะ ะตะฟัะฑะปะธัะธ ะฆัะฝะพั ะะพัะธ. ะ ัะพ ัะต ัะพ!
Tesko cinjenicama u susretu sa Vasom politickom misli…
ะจะธะฝะดะปะตัะบะฐ, ะฟะพัะตัะฐััะต ัะธัะตะฝะธัะต ะพ ะธััะพัะธััะบะพั ะธ ะฟะพะปะธัะธัะบะพั ะฟัะธะฟะฐะดะฝะพััะธ ะะพะบะต ะะพัะพััะบะต ะฐ ะพััะฐะฒะธัะต ัะต ะดัั ะพะฒะธัะพััะธ, ัะปะฐะฑะพ ะะฐะผ ััะพัะธ.
… Nije reฤeno da neฤe jednog dana opet!
Kako ono bijaลกe … Istorija se ponavlja, tako nekako.
Betovene Boka trazi autonomiju i dobice je. Zdravo bio!
I Piva i Drobnjak i Banjani i Moraฤani, Crmniฤani, Zeฤani. Nikad ih niko nije pitao da se slobodno izjasne. Jedini naฤin otpora ovim bezboลพnim, agresivnim Montenegrinima je odvajanje od njih. Albanci su pripremljeni na odvajanje, samo ฤekaju prvo neispunjenje ลพelja. Crnogorci-muslimani odmah idu za njima. Onda Montenegrini uลพivajte u linepoj i veljoj vaลกoj krลก drลพavi.
I pripojice se Srbiji !
Ne umijete ni Kosovo da zadลพite a mislite da ฤe Boka uฤ u sastav Srbije. Nikad.
Boka nije nikada do 2006 bila dio drzave Crne Gore.
Od 1945 je bila u sastavu Socijalisticke republike Crne Gore, federalne jedinice SFRJ.
Na jednoj SJEDNICI,1945 god,nasiljem druga Blaลพa Jovanoviฤa pod taฤkom „razno“ ukinuta je Boka i pripojena Crnoj Gori.Do kraja pedesetih godina proลกlog vijeka upotrebljavao se naziv Crna Gora i Boka kotorska a onda je odjednom ukinut.
Istorijski,teritorijalno,Boka je bila veฤa od tadaลกnje Crne Gore,ekonomski neuporedivo jaฤa,sa pomorstvom, ลกkolama,poลกtama,apotekama,bolnicama,kolskim putevima.
Za razliku od kratke pameti aktuelne vlasti i neznavenog,povodljivog,koristoljubivog prosjeฤnog Titogradjanina ili Cetinjanina,mi Bokelji se ne moลพemo odreฤi svojih predaka jer je Milu i Duลกku „tako doลกlo“ i jer je „moderno“.
Ova vlast ฤe jedan dan proฤi,to se veฤ vidi iz njenog moranja da pravi politiฤke kompromise sa ลพiteljima Roลพaja i Plava a naลกi preci ฤe ostati slavom ovjenฤani u pamฤenju svjetske i evropske istorije.
ล to se konkretnih dogadjaja oko proslave oslobodjenja i ujedinjenja u Boki tiฤe,treba onima koji danima spinuju javnost reฤi ono ลกto oni znaju ali namjerno preฤutkuju.
Bokelji su na viลกe narodnih zborova i skupลกtina tokom 1917,tajno i 1918,javno odluฤili da se ujedine sa Srbijom.
Bokelji nisu bili uฤesnici Velike skupลกtine u Podgorici 1918 godine iz prostog razloga jer Boka nije bila dio Crne Gore tada.
Boka kotorska nije imala podjele na bijele i zelene,to je iskljuฤivo vaลกa crnogorska podjela pa bi red bio da je u Crnoj Gori i rjeลกavate a da nas poลกtedite tih vaลกih „bratskih dogovora“.
ะฅะะฅะะฅะะฅะะฅะฅะฅ…ะบะพะผะตะฝัะฐั ะณะพะดะธะฝะต!!!
ะะพะบะตั,ะผะพั ะฝะฐะบะปะพะฝ!
…..Volim tvoje plavo more i obale CRNE GORE.???
Boka je imala svoju lokalnu vlast i za vrijeme Nemanjica i za vrijeme Mlecana,Austrougarske ,Jugoslavije a danas se u bokeljskim opstinama i za najmanju stvar pita Podgorica ,o tome se radi a ne o teritorijalnoj cjelovitosti CG.
Crna Gora ima kolonijalni odnos prema Boki a Boka i Bokelji su prihvatili Crnu Goru kao svoju maticu drzavu ali Crna Gora gleda na Boku kao na osvojenu koloniju kojoj treba nametnuti centralnu vlast i poharati sto vise i sto brze kao da ce je neko ponijeti pa da mu ne ostane nesto.
Kad vec spominjes teritorijalnu cjelovitost upravo je obrnuta stvar Crna Gora gleda na Boku kao nekad na tudju teritoriju koju treba poharati vladati sa njom iz centrale u Podgorici.
Naravno da osporavamo. Boka nikada do 1945-te nije bila Crna Gora, ฤak ni Petroviฤa koji su srpska dinastija. Osporavamo i tek ฤemo osporavat!
Ajde proฤitaj joลก jednom.
ะะพะบะฐ ะฝะธัะต ะฆัะฝะฐ ะะพัะฐ ะธ ะดะฐัะต ะะพะณ ะดะฐ ัะต ัะพ ะฒะตัััะธะบััะต ั ัะบะพัะธัะต ะฒัะธัะตะผะต.
Ja osporavam ? Pa?