ИН4С

ИН4С портал

Амерички изасланик и „Змија“: Политичко пријатељство које траје у Трампово доба

1 min read

Ричард Гренел

Док Брисел покушава да задржи примат у управљању балканским кризама, Вашингтон поново показује зубе. Амерички специјални изасланик Ричард Гренел још једном је ушао у отворени сукоб са европским званичницима, овога пута због изјава Урсуле фон дер Лајен током њене посете тзв. Косову.

На платформи Икс, Гренел је оштро поручио председници Европске комисије: „Ваш суд у Хагу држи председника Тачија у притвору пет година — с каквим правом онда делите правне лекције било коме?“ Подсетио је и да је фон дер Лајен, како каже, „ћутала када је Џек Смит хапсио Тачија“.

Иза ове изјаве не стоји само лична наклоност према некадашњем косовском председнику, већ и шира политичка матрица – Гренел је био један од најлојалнијих људи Доналда Трампа, а управо је Смит водио истраге против бившег америчког председника.

„Тачи – човек неправедно затворен“

Није тајна да Гренел Тачија види као симбол „неправде и политичког прогона“. У више наврата истицао је да се ради о „најбољем избору за Косово*“, човеку који је „донeо независност“ и да је скандалозно што се обележавање годишњице те независности дочекује док је њен „оснивач“ иза решетака.

И премијер Албаније Еди Рама дели тај став, називајући Тачија таоцем европских интереса. Заједно са њима, Гренел не крије неповерење и отворену антипатију према Аљбину Куртију, кога види као препреку сваком америчком плану за регион.

Али, ко је заправо Тачи?

Слика коју Гренел покушава да наслика не поклапа се са стварношћу на коју подсећају бројни документи и сведочења. Тачи, познат под надимком „Змија“, терети се за ратне злочине и злочине против човечности.

Још 1997. године, Основни суд у Приштини осудио га је на десет година затвора због учешћа у нападима на полицију као команданта тзв. ОВК. Касније је у јавности повезиван са такозваном „Дреничком групом“, коју су западне обавештајне службе означиле као криминалну организацију.

Поверљиви извештај немачког БНД-а, који је објавио „Викиликс“, представља Тачија као једног од кључних људи у трговини дрогом, оружјем и људима, као и наручиоца више убистава. Према тим подацима, постоје и везе са екстремистичким круговима.

Пад Куртија – америчка режија?

Куртијев политички пад током пандемије није био случајан. Његова прва влада, најкраћа у историји Косова*, пала је након изгласавања неповерења, а западни медији су писали да је управо Гренел из сенке повукао конце.

„Између Куртија и Тачија водила се борба за моћ, у којој је Гренел одабрао страну“, писао је Зидојче цајтунг. Та веза потврђена је и заједничком конференцијом у Приштини, где је Тачи поручио да „под вођством Трампа очекује мир и стабилност“.

Од Вашингтонског споразума до нових подела

Током Трамповог првог мандата потписан је Вашингтонски споразум, документ који је требало да отвори врата економској сарадњи Београда и Приштине. За Гренела, то је био доказ да амерички приступ даје резултате.

Од тада, његова реторика према Куртију постала је све оштрија. Оптужује га да је одбио амерички пројекат гасовода, да игнорише савете Вашингтона и да од Косова* прави „енергетски изоловано острво“.

Чак и приликом посета САД, Курти није добио пријем у Белој кући – према Гренелу, то је симбол тога колико је изгубио поверење у америчким круговима.

Када политика постане лична

Повратак Доналда Трампа у Белу кућу уздрмао је Приштину. У редовима Куртијевог Самоопредељења завладала је нервоза, док је Гренел поново добио простора у јавности као неформални утицајни глас америчке политике према Балкану.

<

Иза његове упорне одбране Тачија, међутим, не стоји само идеологија већ се ради и о политичком и личном рачуну.




Придружите нам се на Вајберу и Телеграму:

     

Слични текстови

2 thoughts on “Амерички изасланик и „Змија“: Политичко пријатељство које траје у Трампово доба

  1. Kolonijalni ratovi se vraćaju – bitka za resurse! Boško Jovanović каже:

    https://www.youtube.com/watch?v=qi4jn03dgvM

    Oct 17, 2025 ✪ Members first on October 16, 2025 #geopolitika #rusija #amerika
    U ovom izuzetnom intervjuu, vojni komentator Boško Jovanović otkriva kakve se globalne promene dešavaju iza zatvorenih vrata. Da li se svet zaista kreće ka novom Trećem svetskom ratu? Kakvu ulogu imaju Rusija, Kina i Turska, a šta spremaju SAD i Zapadna Evropa?
    Boško analizira „sukob civilizacija“ koji je predvideo Hantington, objašnjava saveze u senci, ulogu Francuske u regionu, borbu za energente i potencijalni povratak Turske na Balkan.
    Saznajte zašto kaže da je Balkan ponovo na ivici novih sukoba i zašto su resursi – novi okidač globalnog rata.
    📺 Gost: Boško Jovanović – magistar međunarodnih odnosa i globalne politike

    ————————————————————————————————————————————
    Lavrov podržao srpskog studenta invalida (https://www.politika.rs/sr/clanak/355598/lavrov-podrzao-srpskog-studenta-invalida) 23.05.2016.
    Boško Jovanović upisao je postdiplomske studije na moskovskom univerzitetu MGIMO, a prijemni ispit polagao je preko skajpa
    Boško Jovanović (35) iz Kruševca prvi je redovni student postdiplomac sa stoprocentnim invaliditetom na čuvenom Moskovskom državnom institutu za međunarodne odnose (MGIMO). Na ovom univerzitetu diplomirao je i aktuelni šef ruske diplomatije Sergej Lavrov, kao i mnogi drugi ruski ministri i državni funkcioneri. Jovanović ističe da je Univerzitet MGIMO ruski pandan američkom Jejlu, ako se ima u vidu prohodnost u državne institucije.

    – Kako sam čuo, bio je jedan student invalid i pre mene, ali je posle dve nedelje odustao, jer nije dobio posebnu podršku uprave fakulteta, makar u meri u kojoj sam ja dobio. Na MGIMO sam stekao samostalnost kakvu u Srbiji nisam imao. Zahvaljujući tome osećam se kao čovek, i to mi je bitnije nego sama diploma – ističe Jovanović za „Politiku“.

    Boško je 2005. godine završio beogradski Fakultet političkih nauka, smer međunarodni odnosi, a zatim je objavljivao tekstove u listu „Geopolitika“, na portalu „Nova srpska politička misao” i u Fondu Slobodan Jovanović. Preko interneta se upoznao sa devojkom iz Rusije koja je završila MGIMO i tako je nastala ideja da upiše postdiplomske studije u Rusiji. Prijemni ispit polagao je onlajn, u junu 2014, pred tročlanom komisijom, koristeći skajp. Najpre je želeo da studira MGIMO na engleskom jeziku, što se omogućava stranim studentima koji to žele, ali se na kraju ipak odlučio za ruski, koji tečno govori.

    Boško Jovanović imao je prilike da se i upozna sa Sergejom Lavrovom. Do susreta je došlo posredstvom Boškovog profesora Jurija Kobaladzea, koji se sa ruskim ministrom inostranih poslova poznaje iz studentskih dana.

    – Profesor Kobaladze omogućio mi je da se susretnem sa ministrom Lavrovom posle njegovog redovnog godišnjeg govora 1. septembra, povodom početka akademske godine. Lavrov je kasnio, pa je od obećanih 15 to na kraju ispalo samo dva minuta sa njim. To vreme iskoristili smo za zajedničku fotografiju i razmenu nekoliko rečenica. Sergej Viktorovič je pridržavao kolica, a profesor Kobaladze je slikao mojim fotoaparatom – objašnjava srpski postdiplomac.

    Kako kaže, prilikom fotografisanja sa Lavrovom, koga opisuje kao izuzetno prijatnu i opuštenu osobu, nastao je mali nesporazum.

    – Profesor nije vičan modernoj tehnologiji, pa se Lavrov malo našalio s njim, ali je na kraju snimak uspeo. Posle toga mi je ministar Lavrov pružio ruku, poželevši mnogo uspeha na studijama. Iskoristio sam trenutak da uvaženom ministru dam spoljnopolitički savet, u samo jednoj rečenici, ali sadržaj ipak ne bih otkrivao. To je naša diplomatska tajna – našalio se Jovanović.

    Iako je dobro prihvaćen i od profesora MGIMO, Boško ukazuje da problema ima u svakodnevnom studentskom životu za čoveka poput njega, koji od rođenja boluje od cerebralne paralize.

    – Pišem magistarski rad, ali MGIMO mi nije obezbedio asistenta, odnosno pomoćnika koji bi beležio tekst, s obzirom na to da imam usporenu motoriku, a ne snalazim se najbolje sa ruskom tastaturom. Uprava fakulteta nije uspela da mi obezbedi pomoć, jer sam ja prvi redovni student sa invaliditetom, pa još i postdiplomac, koji je uspeo da dođe do kraja studija i radi magistarsku tezu. Izašli su mi u susret u mnogim drugim stvarima, ali i dalje postoji niz problema koji treba da se reše. Ne zbog mene, već zbog budućih studenata invalida koji će da studiraju na MGIMO – uporan je Boško.

    Zato je pre nekoliko meseci uputio pismo rektoru MGIMO, sa molbom da se u zgradi ovog univerziteta napravi toalet za invalide, koji u potpunosti odgovara standardima.

    – Bilo je i ranije toaleta za invalide na ovom fakultetu, ali oni nisu sasvim odgovarali standardima, pa je uprava izašla u susret i sve uradila. Prerađena je i moja soba u studentskom domu, ugrađen je poseban tuš, lavabo, toalet i sve što mi je potrebno. Problem je što sam najpre morao da padnem u kupatilu i skoro slomim stopalo, pa su posle toga brzo reagovali i soba je sada potpuno renovirana i prilagođena potrebama invalida.

    Boško ističe da mu je stalo da MGIMO bude prilagođen u potpunosti osobama sa invaliditetom, da bi i oni mogli da budu redovni studenti ovog univerziteta. Probleme sa pomoćnikom za izradu magistarskog rada Boško je morao da reši uz pomoć prijatelja iz Srbije. Ipak, ruski profesori su ga, dodaje, bolje prihvatili nego oni iz Beograda, pa sada dobija bolje ocene i nailazi na više razumevanja.

    – Amerika je imala invalida u kolicima za predsednika, Frenklina Delana Ruzvelta, još 1933. godine. Možda je to razlog što su kod njih ovi standardi visoko razvijeni, što bi po mom mišljenju trebalo da bude prihvaćeno i u Srbiji i Rusiji. Recimo, na FPN-u u Beogradu lift je ugrađen tek 2005. godine, kada sam već završio studije na tom fakultetu. Nije tu samo reč o ljudskim pravima i uvažavanju invalida, već da nijedna država nije toliko bogata da bi mogla da se odrekne oko deset odsto svojih građana, koliki je svetski prosek ljudi sa invaliditetom u jednom društvu – napominje Jovanović.

    Sledeći korak koji Boško planira jeste doktorat u SAD. Najviše bi voleo da to budu univerziteti Jejl ili Kolumbija. Već je smislio i doktorsku tezu: „Odnosi Rusije i Amerike u 21. veku, bazirani na njihovim velikim strategijama“.

  2. Čitam vas upravo sa Kosova,I SA VELIKOM TUGOM I ZABRINUTOŠĆU ISKAZUJEM BES I NERVOZU U SEBI(JER NEMOGU DRUGAČIJE),KOJI SMO MI GREŠNICI DA SE SA CELOKUPNIM NARODOM BIVŠE DRŽAVE ZAJEBAVAJU BELOSVETSKI BANDITI I HOHŠTAPLERI!
    IZAZOVU RAT,STVORE MRŽNJU(JER ZNAJU DA BRAT BRATA NAJBOLJE MOŽE DA MRZI(JER MENI SRBIN NIJE STRANAC VEĆ BRAT,A NI OSTALI PRIPADNICI NARODA JUGE-A KAD SU VEĆ STVORILI MRŽNJU I AKTIVIRALI NAŠ INAT-PO ONOJ NAŠOJ“E SAD NEĆU NI KAKO JA HOĆU“),A ONDA NAM GLUME PRIJATELJE,PA IM DAJEMO NAJVEĆA DRŽAVNA ODLIČJA,A RASPARČAŠE NAM DRŽAVU I JOŠ JE ČEREČE!!!
    GRENEL VELIKI PRIJATELJ SRBIJE I SRBA???????JEBALO MAJKO!!!!!!
    KURTI VELIKI BORAC ZA ALBANSKE INTERESE“E I TO JEBALO MAJKO“-ON JE BORAC ZA INTERESE BERLINA,KURTI JE MNOGO PAMETAN DA ON REŠAVA PITANJE KOSOVA(NE LIPŠI MAGARE)!!!
    ISTO KO ŠTO SU BORCI ZA INTERESE SRBIJE OVI DANAS NA VLASTI U BEOGRADU,ILI NE DAJ BOŽE VELIKI BORCI ZA INTERESE SRBIJE BLOKADERI I STUDENTI(SAČUVAJ NAS BOŽE OD NAS SAMIH)LEPO JE TO NJEGOŠ PETROVIĆ REKAO!!!
    GORA METOHIJA,UZDRAVLJE!!!

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *