ИН4С

ИН4С портал

Tреба ли НАТО Европи?

1 min read
Да ЕУ није потребна помоћ САД и НАТО-а за осигурање безбједности сматрају углавном испитаници са високим образовањем, високим приходима и социјалним статусом.

Да ЕУ није потребна помоћ САД и НАТО-а за осигурање безбједности сматрају углавном испитаници млађи од 50 година и присталице странака лијевог усмјерења. У свим земљама, осим Пољске, то су људи са високим образовањем, високим приходима и социјалним статусом, показала је анкета коју је урадио „Спутњик“.

Да је помоћ САД и НАТО потребна Европи највише сматрају Пољаци (65 одсто), Италијани (65 одсто) и Њемци (63 одсто), док то исто мисли 56 одсто Шпанаца, 54 одсто Британаца и 53 одсто Француза, наводи овај медиј.

У способности ЕУ да се самостално одбрани највише вјерују у Француској (30 одсто), Шпанији (33 одсто) и САД (31 одсто).

Анкетирање је спровео „Ифоп“, најстарија француска компанија која се бави испитивањем јавног мњења, од 22. до 26. октобра 2016. године. У анкетирању је учествовало 7.043 испитаника старијих од 18 година у Француској, Немачкој, Италији, Шпанији, Пољској, Великој Британији и САД.

Подјелите текст путем:



Придружите нам се на Вајберу и Телеграму:

     

1 thought on “Tреба ли НАТО Европи?

  1. Ovakav NATO nije potreban nikome. Nato od svog osnivačkog akta kao odbrambeni vojno-politički svaez u vreme hladnog rata je iz navodnih konstruisanih viših moralističkih razloga u vreme 90ih i upravo targedija na Balkanu, psotao ofanzivni vojno-politički savez i instrument nametanja politike uz upotrrebu metoda koje su nastale kroz različite oblike prikrivenog vođenja rata prema ideološkom protivniku u vremenu hladnog rata. Vremena su se promenila i ideološka komponenta je odpala, ali agresivna politika širenja NATOa je stvorila realni problem uz promene posebno posle Lisabona 2010/2011i papira Medlin Albrajt, koji se ogleda u nedvosmislenim namerama imperijalnog širenja na prostoru Rusije i dalje prema Aziji. Sva retorika ne može da ospori činjenicu zamena teza i agresivnog provociranja novog hladnog rata u Evropi, sa sada Rusijom kao najvećim protivnikom, a isključivo iz geopolitičkih imperijalnih razloga. Sva retorika i maske koje se skrivaju iza ove politike, a uzgred se radi o bitnim ostalim sistemskim problemima razgradnje demokratskih mehanizama, jačanja različitih oblika diktature i ukidanja ili oštećenja građanskih prava, se ne mogu opravdati.

    NATO kao sistem kolektivne bezbednosti je dobra ideja, ali od teideje se NATO danas udaljio i postao suprotnost gvrednosnim kategorijama koje su bile u centru psoleratnog hladnoratovskog perioda.

    Današnji NATO je višestruka opasnost, jer je metamorfozom postao svrha samom sebi i svom opstanku ,rezistentan na suštinske reforme i prilagođavanje novonostalim promenama. Elem, ne napada Rusija NATO i njene članice, već politički centar NATOa i stare geopolitičke doktrine proociraju sukob sa Rusijom na štetu ne samo Rusije, već i ostaka Evropa o samih članica EU i NATO-saveza.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *